Jedanaesterac (književnost): razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
proširenja, izvor
Sintaksa – Parametar u navodnike.
Redak 1: Redak 1:
'''Jedanaesterac''', [[stih]] od jedanaest [[slog]]ova, prema silabičkoj [[Versifikacija|versifikaciji]].<ref name=HE>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=28885 LZMK, Hrvatska enciklopedija, ''Jedanaesterac''] (pristupljeno 25. svibnja 2018.)</ref> Bio je bitan stih [[Antika|antičke]] (kvantitativne) versifikacije; obično se veže uz [[Katul|Katula]] i [[Marcijal|Marcijala]].<ref name=HE/> Utjecajan je i u versifikaciji kasnijih romanskih jezika.
'''Jedanaesterac''', [[stih]] od jedanaest [[slog]]ova, prema silabičkoj [[Versifikacija|versifikaciji]].<ref name="HE">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=28885 LZMK, Hrvatska enciklopedija, ''Jedanaesterac''] (pristupljeno 25. svibnja 2018.)</ref> Bio je bitan stih [[Antika|antičke]] (kvantitativne) versifikacije; obično se veže uz [[Katul|Katula]] i [[Marcijal|Marcijala]].<ref name="HE"/> Utjecajan je i u versifikaciji kasnijih romanskih jezika.


[[Dante]] ga je držao najuzvišenijim stihom talijanske prozodije. Omiljen je u talijanskom pjesništvu od 13. stoljeća, pod nazivom ''endecesillabo''. Njime je napisana većina talijanskog klasičnog pjesništva (Dante, [[Francesco Petrarca|Petrarca]], [[Ludovico Ariosto]], [[Torquato Tasso]] i drugi). Španjolci ga prihvaćaju kao stih [[Sonet|soneta]] u 15. stoljeću.<ref name=HE/>.
[[Dante]] ga je držao najuzvišenijim stihom talijanske prozodije. Omiljen je u talijanskom pjesništvu od 13. stoljeća, pod nazivom ''endecesillabo''. Njime je napisana većina talijanskog klasičnog pjesništva (Dante, [[Francesco Petrarca|Petrarca]], [[Ludovico Ariosto]], [[Torquato Tasso]] i drugi). Španjolci ga prihvaćaju kao stih [[Sonet|soneta]] u 15. stoljeću.<ref name="HE"/>.


Oponašali su ga njemački autori [[Heinrich Heine|H. Heine]] i [[Goethe|J. W. Goethe]]. I [[jampski pentametar]], najrašireniji stih u Engleskoj, je u počecima pod utjecajem ''endecasillaba'' ([[Geoffrey Chaucer|Chaucer]], [[Thomas Wyatt|Wyatt]]).
Oponašali su ga njemački autori [[Heinrich Heine|H. Heine]] i [[Goethe|J. W. Goethe]]. I [[jampski pentametar]], najrašireniji stih u Engleskoj, je u počecima pod utjecajem ''endecasillaba'' ([[Geoffrey Chaucer|Chaucer]], [[Thomas Wyatt|Wyatt]]).

Inačica od 15. prosinca 2021. u 02:12

Jedanaesterac, stih od jedanaest slogova, prema silabičkoj versifikaciji.[1] Bio je bitan stih antičke (kvantitativne) versifikacije; obično se veže uz Katula i Marcijala.[1] Utjecajan je i u versifikaciji kasnijih romanskih jezika.

Dante ga je držao najuzvišenijim stihom talijanske prozodije. Omiljen je u talijanskom pjesništvu od 13. stoljeća, pod nazivom endecesillabo. Njime je napisana većina talijanskog klasičnog pjesništva (Dante, Petrarca, Ludovico Ariosto, Torquato Tasso i drugi). Španjolci ga prihvaćaju kao stih soneta u 15. stoljeću.[1].

Oponašali su ga njemački autori H. Heine i J. W. Goethe. I jampski pentametar, najrašireniji stih u Engleskoj, je u počecima pod utjecajem endecasillaba (Chaucer, Wyatt).

U hrvatskoj je usmenoj poeziji trohejski tročlani stih s dvjema cezurama i obično s daktilskom klauzulom. U jedanaestercu je ispjevana glasovita poema "Jama" Ivana Gorana Kovačića. Među poznate pjesnike hrvatskoga jampskog jedanaesterca ubrajaju se i Ivan Mažuranić, Đuro Arnold, August Šenoa, Franjo Marković, Silvije Strahimir Kranjčević, Tin Ujević i Dobriša Cesarić.

Izvori

  1. a b c LZMK, Hrvatska enciklopedija, Jedanaesterac (pristupljeno 25. svibnja 2018.)