Osmanski napad na Brač 1571.: razlika između inačica

Dodaj poveznice
Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m uklonjena kategorija Brač; dodana kategorija Povijest Brača uz pomoć dodatka HotCat
Sintaksa – Parametar u navodnike.
Redak 1: Redak 1:
{{dodaj infookvir|bitka}}
{{dodaj infookvir|bitka}}
'''Osmanski napad na Brač''', vojna operacija [[Osmansko Carstvo|osmanskih]] pomorskih snaga. Trajala je od tijekom kolovoza [[1571.]] godine za [[Ciparski rat|Ciparskog rata]], koji je svoje izdvojeno bojište imao i u južnim hrvatskim primorskim krajevima.<ref name=Matoković/> Kolovoza [[1571.]] godine pohod osmanske flote predvodio je alžirski potkralj [[Uluz–Alija]] (Uluç-Ali, Uluč-Ali) i zapovjednik Valone [[Karakoz]] (Karakozija).<ref name=Fisković>Cvito Fisković: [http://hrcak.srce.hr/file/195561 ''Turski napadaj na Hvar 1571.''] Čakavska rič : Polugodišnjak za proučavanje čakavske riječi, sv. VI br. 2, 1976.</ref>{{is|111.}}
'''Osmanski napad na Brač''', vojna operacija [[Osmansko Carstvo|osmanskih]] pomorskih snaga. Trajala je od tijekom kolovoza [[1571.]] godine za [[Ciparski rat|Ciparskog rata]], koji je svoje izdvojeno bojište imao i u južnim hrvatskim primorskim krajevima.<ref name="Matoković"/> Kolovoza [[1571.]] godine pohod osmanske flote predvodio je alžirski potkralj [[Uluz–Alija]] (Uluç-Ali, Uluč-Ali) i zapovjednik Valone [[Karakoz]] (Karakozija).<ref name="Fisković">Cvito Fisković: [http://hrcak.srce.hr/file/195561 ''Turski napadaj na Hvar 1571.''] Čakavska rič : Polugodišnjak za proučavanje čakavske riječi, sv. VI br. 2, 1976.</ref>{{is|111.}}


== Uvodni događaji ==
== Uvodni događaji ==
Brodovlje kršćanske [[Sveta liga|Svete lige]] okupilo se je u Messini. Kršćanske države okupile su se u savez koji je potaknuo papa [[Pio V.]] za pomoći [[Famagusta|Famagosti]] na [[Ciparski rat|Cipru]] koji je bio pod osmanskom opsadom. Konačni cilj kršćanske akcije bio je oslabiti osmansku moć na istočnom Sredozemlju. Listopada 1571. zbila se je poslije glasovita [[Bitka kod Lepanta]]. Tako su brojna mora ostala slabo čuvana.
Brodovlje kršćanske [[Sveta liga|Svete lige]] okupilo se je u Messini. Kršćanske države okupile su se u savez koji je potaknuo papa [[Pio V.]] za pomoći [[Famagusta|Famagosti]] na [[Ciparski rat|Cipru]] koji je bio pod osmanskom opsadom. Konačni cilj kršćanske akcije bio je oslabiti osmansku moć na istočnom Sredozemlju. Listopada 1571. zbila se je poslije glasovita [[Bitka kod Lepanta]]. Tako su brojna mora ostala slabo čuvana.


To je iskoristio [[Berberski korsari|alžirski]] beg (gusari s [[Berberska obala|Berberske obale]] u Alžiru) Uluz-Ali (Ali-paša) i zapovjednik Valone Karakoz te su svojim brodovima dojedrili u Jadran,<ref name=Fisković/>{{is|112.}} zauzeli Ulcinj, Bar i Budvu<ref name=Gračanin>Hrvoje Gračanin: [https://www.vecernji.hr/vijesti/hrvati-junaci-u-lepantskom-boju-na-vesla-198653 ''Hrvati junaci u Lepantskom boju na vesla ''] Večernji list. 2. listopada 2010. Pristupljeno 10. lipnja 2020.</ref> te zatim u južne hrvatske vode. <ref name=Fisković/>{{is|112.}}
To je iskoristio [[Berberski korsari|alžirski]] beg (gusari s [[Berberska obala|Berberske obale]] u Alžiru) Uluz-Ali (Ali-paša) i zapovjednik Valone Karakoz te su svojim brodovima dojedrili u Jadran,<ref name="Fisković"/>{{is|112.}} zauzeli Ulcinj, Bar i Budvu<ref name="Gračanin">Hrvoje Gračanin: [https://www.vecernji.hr/vijesti/hrvati-junaci-u-lepantskom-boju-na-vesla-198653 ''Hrvati junaci u Lepantskom boju na vesla ''] Večernji list. 2. listopada 2010. Pristupljeno 10. lipnja 2020.</ref> te zatim u južne hrvatske vode. <ref name="Fisković"/>{{is|112.}}


U dubrovačkom pomorju naišli su na mletačku galiju kojim je zapovijedao [[soprakomit]] Francesco Tron i napali su ju. Progon je trajao do dubrovačke luke. Mlečani su se spasili nasilnim uplovljavanjem u luku, prekinuvši željezni [[lučki lanac]]. Uluz-Ali je zatražio da mu izruče Mlečića, no Dubrovačka Republika je odbila. Na to je Uluz-Alija otplovio 13. kolovoza ka Korčuli. [[15. kolovoza]] [[osmanski napad na Korčulu 1571.|napao]] je grad [[Korčula (grad)|Korčulu]].<ref name=Fisković/>{{is|112.}} Zbog kvalitetno organizirane obrane mještana predvođenih arhiđakonom Rozanovićem<ref name=Rozanović>Antun Rozanović: [http://www.korcula.net/history/rozanovic.htm Obrana Korčule od Turaka god. 1571.], Korcula.net. povodom 400-te obljetnice priredio don Ivo Matijaca, korčulanski opat. Pristupljeno 20. svibnja 2016.</ref>, snažnoj buri, a prema živoj vjeri u mjesnom katoličkom puku i [[zagovor]]a [[BDM|Blažene Djevice Marije]] koja je svojim zagovorom očuvala Korčulu od osvajačkih osmanskih napada<ref name="reportažaHKV">Bobo Mostarac: [https://www.hkv.hr/reportae/ostali-autori/16535-ostvarimo-san-fra-joze-zovke.html ''Reportaža o Badiji: Ostvarimo san fra Joze Zovke! Obnova Franjevačke crkve i samostana na otoku Badija, Korčula ''] HKV. 11. prosinca 2013. Pristupljeno 30. svibnja 2020.</ref><ref name=Fisković/>{{is|112.}}, osmanske snage su odustale.
U dubrovačkom pomorju naišli su na mletačku galiju kojim je zapovijedao [[soprakomit]] Francesco Tron i napali su ju. Progon je trajao do dubrovačke luke. Mlečani su se spasili nasilnim uplovljavanjem u luku, prekinuvši željezni [[lučki lanac]]. Uluz-Ali je zatražio da mu izruče Mlečića, no Dubrovačka Republika je odbila. Na to je Uluz-Alija otplovio 13. kolovoza ka Korčuli. [[15. kolovoza]] [[osmanski napad na Korčulu 1571.|napao]] je grad [[Korčula (grad)|Korčulu]].<ref name="Fisković"/>{{is|112.}} Zbog kvalitetno organizirane obrane mještana predvođenih arhiđakonom Rozanovićem<ref name="Rozanović">Antun Rozanović: [http://www.korcula.net/history/rozanovic.htm Obrana Korčule od Turaka god. 1571.], Korcula.net. povodom 400-te obljetnice priredio don Ivo Matijaca, korčulanski opat. Pristupljeno 20. svibnja 2016.</ref>, snažnoj buri, a prema živoj vjeri u mjesnom katoličkom puku i [[zagovor]]a [[BDM|Blažene Djevice Marije]] koja je svojim zagovorom očuvala Korčulu od osvajačkih osmanskih napada<ref name="reportažaHKV">Bobo Mostarac: [https://www.hkv.hr/reportae/ostali-autori/16535-ostvarimo-san-fra-joze-zovke.html ''Reportaža o Badiji: Ostvarimo san fra Joze Zovke! Obnova Franjevačke crkve i samostana na otoku Badija, Korčula ''] HKV. 11. prosinca 2013. Pristupljeno 30. svibnja 2020.</ref><ref name="Fisković"/>{{is|112.}}, osmanske snage su odustale.


Otplovile su ka [[osmanski napad na Hvar 1571.|Hvaru]] i [[osmanski napad na Vis 1571.|Visu]] koje su napale još istog dana, a napad je trajao nekoliko dana.<ref name=Fisković/>{{is|112.}} Na Hvaru su opustošili Hvar, Stari Grad i Vrbosku.<ref name=Matoković>Andrea Matoković: [https://hrcak.srce.hr/file/198202 ''Portret nepoznatog Bračanina u Muzeju otoka Brača u Škripu''] Informatica museologica, br. 1-4, 2011. str. 62.</ref>
Otplovile su ka [[osmanski napad na Hvar 1571.|Hvaru]] i [[osmanski napad na Vis 1571.|Visu]] koje su napale još istog dana, a napad je trajao nekoliko dana.<ref name="Fisković"/>{{is|112.}} Na Hvaru su opustošili Hvar, Stari Grad i Vrbosku.<ref name="Matoković">Andrea Matoković: [https://hrcak.srce.hr/file/198202 ''Portret nepoznatog Bračanina u Muzeju otoka Brača u Škripu''] Informatica museologica, br. 1-4, 2011. str. 62.</ref>


== Bitka ==
== Bitka ==
Na Braču su napali [[Pučišća]]. Obrambene kule iz 15. stoljeća omogućile su kvalitetnu obranu te su odbili osmanski napad. <ref name=Matoković/>
Na Braču su napali [[Pučišća]]. Obrambene kule iz 15. stoljeća omogućile su kvalitetnu obranu te su odbili osmanski napad. <ref name="Matoković"/>


== Posljedice ==
== Posljedice ==
Radi obrane od mogućih novih turskih napada, bračko je plemstvo dalo podići nove kaštele u primorskim mjestima i u unutrašnjosti, te su tako u Škripu je podigli [[Kaštel Cerineo u Škripu|kaštel Cerinić]] i pregradili [[kaštel Radojković u Škripu|kulu Radojković]].<ref name=Matoković/>
Radi obrane od mogućih novih turskih napada, bračko je plemstvo dalo podići nove kaštele u primorskim mjestima i u unutrašnjosti, te su tako u Škripu je podigli [[Kaštel Cerineo u Škripu|kaštel Cerinić]] i pregradili [[kaštel Radojković u Škripu|kulu Radojković]].<ref name="Matoković"/>


== Izvori ==
== Izvori ==

Inačica od 15. prosinca 2021. u 18:05

Dodaj infookvir "bitka".
(Primjeri uporabe predloška)

Osmanski napad na Brač, vojna operacija osmanskih pomorskih snaga. Trajala je od tijekom kolovoza 1571. godine za Ciparskog rata, koji je svoje izdvojeno bojište imao i u južnim hrvatskim primorskim krajevima.[1] Kolovoza 1571. godine pohod osmanske flote predvodio je alžirski potkralj Uluz–Alija (Uluç-Ali, Uluč-Ali) i zapovjednik Valone Karakoz (Karakozija).[2]:111.

Uvodni događaji

Brodovlje kršćanske Svete lige okupilo se je u Messini. Kršćanske države okupile su se u savez koji je potaknuo papa Pio V. za pomoći Famagosti na Cipru koji je bio pod osmanskom opsadom. Konačni cilj kršćanske akcije bio je oslabiti osmansku moć na istočnom Sredozemlju. Listopada 1571. zbila se je poslije glasovita Bitka kod Lepanta. Tako su brojna mora ostala slabo čuvana.

To je iskoristio alžirski beg (gusari s Berberske obale u Alžiru) Uluz-Ali (Ali-paša) i zapovjednik Valone Karakoz te su svojim brodovima dojedrili u Jadran,[2]:112. zauzeli Ulcinj, Bar i Budvu[3] te zatim u južne hrvatske vode. [2]:112.

U dubrovačkom pomorju naišli su na mletačku galiju kojim je zapovijedao soprakomit Francesco Tron i napali su ju. Progon je trajao do dubrovačke luke. Mlečani su se spasili nasilnim uplovljavanjem u luku, prekinuvši željezni lučki lanac. Uluz-Ali je zatražio da mu izruče Mlečića, no Dubrovačka Republika je odbila. Na to je Uluz-Alija otplovio 13. kolovoza ka Korčuli. 15. kolovoza napao je grad Korčulu.[2]:112. Zbog kvalitetno organizirane obrane mještana predvođenih arhiđakonom Rozanovićem[4], snažnoj buri, a prema živoj vjeri u mjesnom katoličkom puku i zagovora Blažene Djevice Marije koja je svojim zagovorom očuvala Korčulu od osvajačkih osmanskih napada[5][2]:112., osmanske snage su odustale.

Otplovile su ka Hvaru i Visu koje su napale još istog dana, a napad je trajao nekoliko dana.[2]:112. Na Hvaru su opustošili Hvar, Stari Grad i Vrbosku.[1]

Bitka

Na Braču su napali Pučišća. Obrambene kule iz 15. stoljeća omogućile su kvalitetnu obranu te su odbili osmanski napad. [1]

Posljedice

Radi obrane od mogućih novih turskih napada, bračko je plemstvo dalo podići nove kaštele u primorskim mjestima i u unutrašnjosti, te su tako u Škripu je podigli kaštel Cerinić i pregradili kulu Radojković.[1]

Izvori

  1. ↑ a b c d Andrea Matoković: Portret nepoznatog Bračanina u Muzeju otoka Brača u Škripu Informatica museologica, br. 1-4, 2011. str. 62.
  2. ↑ a b c d e f Cvito Fisković: Turski napadaj na Hvar 1571. Čakavska rič : Polugodišnjak za proučavanje čakavske riječi, sv. VI br. 2, 1976.
  3. ↑ Hrvoje Gračanin: Hrvati junaci u Lepantskom boju na vesla Večernji list. 2. listopada 2010. Pristupljeno 10. lipnja 2020.
  4. ↑ Antun Rozanović: Obrana Korčule od Turaka god. 1571., Korcula.net. povodom 400-te obljetnice priredio don Ivo Matijaca, korčulanski opat. Pristupljeno 20. svibnja 2016.
  5. ↑ Bobo Mostarac: Reportaža o Badiji: Ostvarimo san fra Joze Zovke! Obnova Franjevačke crkve i samostana na otoku Badija, Korčula HKV. 11. prosinca 2013. Pristupljeno 30. svibnja 2020.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Osmanski_napad_na_Brač_1571.&oldid=6145792"