Neredi u Beogradu 15. lipnja 1862.: razlika između inačica
m uklonjena kategorija Povijest Srbije; dodana kategorija Kneževina Srbija uz pomoć dodatka HotCat |
Sintaksa – Parametar u navodnike. |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Neredi u Beogradu''' [[15. lipnja]] [[1862.]] godine bili su [[građanski nemir]]i.<ref name=BIR/> |
'''Neredi u Beogradu''' [[15. lipnja]] [[1862.]] godine bili su [[građanski nemir]]i.<ref name="BIR"/> |
||
Podloga zbog koje su nastali je bio dvojni pravni sustav, uz postojeće vjerske netrpeljivosti. Prema unutarnjem uređenju Kneževine Srbije, za srpske podanike odnosno građane bile su nadležne srpske, a za osmanske podanike, odnosno građane osmanske vlasti. Bila je dovoljna mala iskra da se stvori veliki problem.<ref name=BIR/> |
Podloga zbog koje su nastali je bio dvojni pravni sustav, uz postojeće vjerske netrpeljivosti. Prema unutarnjem uređenju Kneževine Srbije, za srpske podanike odnosno građane bile su nadležne srpske, a za osmanske podanike, odnosno građane osmanske vlasti. Bila je dovoljna mala iskra da se stvori veliki problem.<ref name="BIR"/> |
||
Neredi su izbili na Čukur česmi u Beogradu zbog banalne situacije, tj. tko ima prednost prilikom točenja vode: je li to osmanski ili srpski podanik? Došlo je do incidenta. Intervenirala je osmanska policija i srpska žandarmerija, izazvani su sukobi većih razmjera. Nije se moglo primijeniti situacija kao u drugim krajevima, gdje su u situacijama gdje su sukobljene strane u parnici bile osmanski i neosmanski podanik, jer je Srbija odbila mogućnost mješovitih sudova.<ref name=BIR>(boš.) [https://www.bir.ba/index.php/tekstovi-i-kolumne/item/1662-dr-karcic-muslimani-balkana-nisu-imali-svijest-o-povezanosti-svojih-sudbina Radio BIR] ''Dr. Karčić Muslimani Balkana nisu imali svijest o povezanosti svojih sudbina'' 1. kolovoza 2015. (pristupljeno 31. srpnja 2020.)</ref> Tursko je topništvo s kalemegdanske tvrđave četiri i pol sata bombardiralo beogradsku varoš<ref name=vreme>(srp.) [https://www.vreme.com/cms/view.php?id=495482 Vreme] Zorica Janković: ''"Deligrad" niz Dunavo'' 15. travnja 2007. (pristupljeno 31. srpnja 2020.)</ref> na zapovjed zapovjednika osmanskog garnizona. Intervenirali su konzuli, kao predstavnici današnje međunarodne zajednice.<ref name=BIR/> Bilo je puškaranja u četvrtima gdje su stanovali muslimani. Srbi su upadali u turske kuće i pljačkali i ubijali, a muslimanima je bilo nesigurno prenoćiti u svom domu. Poslije tih narod je iz pretežno muslimanske varoši pobjegao u beogradsku tvrðavu. Utočište je našlo oko 600 muslimana.<ref name="XVI. konferencija">(boš.) [http://www.arhivfbih.gov.ba/index.php/aktuelnosti/438-xvi-medhunarodna-konferencija-arhiva-istoene-i-centralne-evrope-u-varsavi Arhiv FBiH] ''XVI Međunarodna konferencija arhiva Istočne i Centralne Evrope u Varšavi'' 18. - 20. svibnja 2016. (pristupljeno 31. srpnja 2020.)</ref> |
Neredi su izbili na Čukur česmi u Beogradu zbog banalne situacije, tj. tko ima prednost prilikom točenja vode: je li to osmanski ili srpski podanik? Došlo je do incidenta. Intervenirala je osmanska policija i srpska žandarmerija, izazvani su sukobi većih razmjera. Nije se moglo primijeniti situacija kao u drugim krajevima, gdje su u situacijama gdje su sukobljene strane u parnici bile osmanski i neosmanski podanik, jer je Srbija odbila mogućnost mješovitih sudova.<ref name="BIR">(boš.) [https://www.bir.ba/index.php/tekstovi-i-kolumne/item/1662-dr-karcic-muslimani-balkana-nisu-imali-svijest-o-povezanosti-svojih-sudbina Radio BIR] ''Dr. Karčić Muslimani Balkana nisu imali svijest o povezanosti svojih sudbina'' 1. kolovoza 2015. (pristupljeno 31. srpnja 2020.)</ref> Tursko je topništvo s kalemegdanske tvrđave četiri i pol sata bombardiralo beogradsku varoš<ref name="vreme">(srp.) [https://www.vreme.com/cms/view.php?id=495482 Vreme] Zorica Janković: ''"Deligrad" niz Dunavo'' 15. travnja 2007. (pristupljeno 31. srpnja 2020.)</ref> na zapovjed zapovjednika osmanskog garnizona. Intervenirali su konzuli, kao predstavnici današnje međunarodne zajednice.<ref name="BIR"/> Bilo je puškaranja u četvrtima gdje su stanovali muslimani. Srbi su upadali u turske kuće i pljačkali i ubijali, a muslimanima je bilo nesigurno prenoćiti u svom domu. Poslije tih narod je iz pretežno muslimanske varoši pobjegao u beogradsku tvrðavu. Utočište je našlo oko 600 muslimana.<ref name="XVI. konferencija">(boš.) [http://www.arhivfbih.gov.ba/index.php/aktuelnosti/438-xvi-medhunarodna-konferencija-arhiva-istoene-i-centralne-evrope-u-varsavi Arhiv FBiH] ''XVI Međunarodna konferencija arhiva Istočne i Centralne Evrope u Varšavi'' 18. - 20. svibnja 2016. (pristupljeno 31. srpnja 2020.)</ref> |
||
Zbog nemira je sljedećeg mjeseca sazvana [[Konferencija u Kanlidži 1862.|međunarodna konferencija]]<ref name=vreme>(srp.) [https://www.vreme.com/cms/view.php?id=495482 Vreme] Zorica Janković: ''"Deligrad" niz Dunavo'' 15. travnja 2007. (pristupljeno 31. srpnja 2020.)</ref> čija je posljedica rješavanje [[Istočno pitanje|Istočnog pitanja]] i [[Iseljavanje muslimana iz Kneževine Srbije u Bosanski vilajet 1862.-1867.|iseljavanje muslimana]] iz Kneževine Srbije.<ref name=BIR/> |
Zbog nemira je sljedećeg mjeseca sazvana [[Konferencija u Kanlidži 1862.|međunarodna konferencija]]<ref name="vreme">(srp.) [https://www.vreme.com/cms/view.php?id=495482 Vreme] Zorica Janković: ''"Deligrad" niz Dunavo'' 15. travnja 2007. (pristupljeno 31. srpnja 2020.)</ref> čija je posljedica rješavanje [[Istočno pitanje|Istočnog pitanja]] i [[Iseljavanje muslimana iz Kneževine Srbije u Bosanski vilajet 1862.-1867.|iseljavanje muslimana]] iz Kneževine Srbije.<ref name="BIR"/> |
||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
Inačica od 15. prosinca 2021. u 20:42
Neredi u Beogradu 15. lipnja 1862. godine bili su građanski nemiri.[1]
Podloga zbog koje su nastali je bio dvojni pravni sustav, uz postojeće vjerske netrpeljivosti. Prema unutarnjem uređenju Kneževine Srbije, za srpske podanike odnosno građane bile su nadležne srpske, a za osmanske podanike, odnosno građane osmanske vlasti. Bila je dovoljna mala iskra da se stvori veliki problem.[1]
Neredi su izbili na Čukur česmi u Beogradu zbog banalne situacije, tj. tko ima prednost prilikom točenja vode: je li to osmanski ili srpski podanik? Došlo je do incidenta. Intervenirala je osmanska policija i srpska žandarmerija, izazvani su sukobi većih razmjera. Nije se moglo primijeniti situacija kao u drugim krajevima, gdje su u situacijama gdje su sukobljene strane u parnici bile osmanski i neosmanski podanik, jer je Srbija odbila mogućnost mješovitih sudova.[1] Tursko je topništvo s kalemegdanske tvrđave četiri i pol sata bombardiralo beogradsku varoš[2] na zapovjed zapovjednika osmanskog garnizona. Intervenirali su konzuli, kao predstavnici današnje međunarodne zajednice.[1] Bilo je puškaranja u četvrtima gdje su stanovali muslimani. Srbi su upadali u turske kuće i pljačkali i ubijali, a muslimanima je bilo nesigurno prenoćiti u svom domu. Poslije tih narod je iz pretežno muslimanske varoši pobjegao u beogradsku tvrðavu. Utočište je našlo oko 600 muslimana.[3]
Zbog nemira je sljedećeg mjeseca sazvana međunarodna konferencija[2] čija je posljedica rješavanje Istočnog pitanja i iseljavanje muslimana iz Kneževine Srbije.[1]
Izvori
- ↑ a b c d e (boš.) Radio BIR Dr. Karčić Muslimani Balkana nisu imali svijest o povezanosti svojih sudbina 1. kolovoza 2015. (pristupljeno 31. srpnja 2020.)
- ↑ a b (srp.) Vreme Zorica Janković: "Deligrad" niz Dunavo 15. travnja 2007. (pristupljeno 31. srpnja 2020.)
- ↑ (boš.) Arhiv FBiH XVI Međunarodna konferencija arhiva Istočne i Centralne Evrope u Varšavi 18. - 20. svibnja 2016. (pristupljeno 31. srpnja 2020.)