Bezvučni bilabijalni ploziv: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 17. prosinca 2021. u 16:46

Bezvučni bilabijalni ploziv
p
IPA-broj	101
HTML-entitet	`p`
IPA-slika
X-SAMPA	`p`
Kirshenbaum	`p`

Vidi također: Fonetika \| Jezikoslovlje \| Jezik

Bezvučni bilabijalni ploziv suglasnik je koji postoji mnogim jezicima (njih 375), a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom [ p ].

Glas postoji u standardnom hrvatskom i svim narječjima; standardni pravopis hrvatskog jezika također se koristi simbolom p, (vidjeti slovo p).

Oko 10 % jezika svijeta ima zvučni bilabijalni ploziv [b], a nema glas [p]. To je arealno svojstvo zone oko Sahare (Afrika sjeverno od ekvatora uključujući Arapski poluotok). Nije poznato je li to utjecaj arapskog koji je izgubio taj glas u pretpovijesno doba ili je arapski poprimio to svojstvo od drugih jezika. Također, u Europi se proto-keltski jezik i stari baskijski rekonstruiraju kao jezici s glasom [b], a bez glasa [p].

Slično je odstupanje zvučnih i bezvučnih ploziva opisano u članku o zvučnom velarnom plozivu.

U nekim jezicima postoji više različitih inačica glasa (s aspiracijom, ejektivni itd.), primjerice u gruzijskom ili Hindiju.

Karakteristike su:

po načinu tvorbe jest ploziv
po mjestu tvorbe jest bilabijalni suglasnik
po zvučnosti jest bezvučan.

Po bazi podataka UPSID glas se pojavljuje u 83.15 % svih jezika.

Vanjske poveznice

UCLA Phonological Segment Inventory Database (UPSID)(eng.)

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 {{Infookvir IPA|ipa-broj=101|ipa=112|ipa-slika=Xsampa-p.png|xsampa=p|kirshenbaum=p|zvuk=Voiceless bilabial plosive.ogg}}
-'''Bezvučni bilabijalni ploziv''' je [[suglasnik]] koji postoji mnogim [[jezik|jezicima]] (375); u [[Međunarodna fonetska abeceda|međunarodnoj fonetskoj abecedi]] za njega se koristi simbol <nowiki>[ p ]</nowiki>.
+'''Bezvučni bilabijalni ploziv''' [[suglasnik]] je koji postoji mnogim [[jezik|jezicima]] (njih 375), a u [[Međunarodna fonetska abeceda|međunarodnoj fonetskoj abecedi]] za njega se koristi simbolom <nowiki>[ p ]</nowiki>.
-Glas postoji u standardnom hrvatskom i svim narječjima; standardni pravopis hrvatskog jezika također koristi '''p'''; vidi [[p|slovo p]].
+Glas postoji u standardnom hrvatskom i svim narječjima; standardni pravopis hrvatskog jezika također se koristi simbolom '''p''', (vidjeti [[p|slovo p]]).
-Oko 10% jezika na svijetu ima [[zvučni bilabijalni ploziv]] <nowiki>[b]</nowiki> a nema <nowiki>[p]</nowiki>; to je [[arealno svojstvo]] zone oko [[Sahara|Sahare]] ([[Afrika]] sjeverno od ekvatora, uključujući [[Arapski poluotok]]). Nije poznato koliki je to utjecaj [[arapski jezik|arapskog]], koji je izgubio taj glas u pretpovijesno doba, ili je arapski poprimio to svojstvo od drugih jezika. Također, u [[Europa|Europi]], [[proto-keltski jezik]] i [[baskijski jezik|stari baskijski]] se rekonstruiraju kao jezici s [b], a bez [p].
+Oko 10 % jezika svijeta ima [[zvučni bilabijalni ploziv]] [b], a nema glas [p]. To je [[arealno svojstvo]] zone oko [[Sahara|Sahare]] ([[Afrika]] sjeverno od ekvatora uključujući [[Arapski poluotok]]). Nije poznato je li to utjecaj [[arapski jezik|arapskog]] koji je izgubio taj glas u pretpovijesno doba ili je arapski poprimio to svojstvo od drugih jezika. Također, u [[Europa|Europi]] se [[proto-keltski jezik]] i [[baskijski jezik|stari baskijski]] rekonstruiraju kao jezici s glasom [b], a bez glasa [p].
-Slično odstupanje tipa zvučni-bezvučni ploziv je opisano u članku [[zvučni velarni ploziv]].
+Slično je odstupanje zvučnih i bezvučnih ploziva opisano u članku o [[zvučni velarni ploziv|zvučnom velarnom plozivu]].
-U nekim jezicima postoji međutim više različitih varijanti glasa (s [[aspiracija|aspiracijom]], [[ejektivni suglasnici|ejektivni]], itd.), npr. u [[gruzijski jezik|gruzijskom]] ili [[Hindi|Hindiju]].
+U nekim jezicima postoji više različitih inačica glasa (s [[aspiracija|aspiracijom]], [[ejektivni suglasnici|ejektivni]] itd.), primjerice u [[gruzijski jezik|gruzijskom]] ili [[Hindi|Hindiju]].
 Karakteristike su:
-* po [[način tvorbe|načinu tvorbe]] je [[ploziv]];
+* po [[način tvorbe|načinu tvorbe]] jest [[ploziv]]
-* po [[mjesto tvorbe|mjestu tvorbe]] je [[bilabijalni suglasnik]];
+* po [[mjesto tvorbe|mjestu tvorbe]] jest [[bilabijalni suglasnik]]
-* po [[zvučnost]]i je bezvučan.
+* po [[zvučnost]]i jest bezvučan.
+Po bazi podataka [[UPSID]] glas se pojavljuje u 83.15 % svih jezika.
-== Jezici ==
-!xu, abipon, ache, achumawi, ainu, aizi, akawaio, alabama, alawa, albanski, alladian, amahuaca, amharski, amo, amuesha, amuzgo, andamanski, andoke, angaatiha, angas, ao, apinaye, arabela, araukanski, armenski, arrernte, ashuslay, asmat, atayal, auca, awiya, azande, azerbajdžanski, bai, baining, bakairi, bambara, barasano, bardi, bariba, baškirski, baskijski, batak, beembe, bella coola, bengali, bete, birom, bisa, bodo, bororo, brahui, brao, bretonski, bribri, bruu, bugarski, burarra, burmanski, burushaski, cacua, caddo, campa, camsa, carib, cayapa, cayuvava, cham, chamorro, changzhou, chatino, chipewyan, chukchi, čuvaški, cofan, cubeo, cuna, dadibi, dafla, dagbani, dagur, dahalo, daju, dakota, dan, dangaleat, dani, dera, diegueno, dinka, diola, diyari, doayo, dogon, ejagham, epena pedee, even, fasu, fidžijski, finski, francuski, fur, fuzhou, gadsup, garawa, gbeya, gelao, gruzijski, njemački, grčki, guahibo, guajiro, guambiano, guarani, gugu-yalandyi, gwari, hadza, haida, hakka, hamer, havajski, highland chinantec, hindi-urdu, hixkaryana, hmong, hopi, huari, huasteco, huave, mađarski, iai, iate, iban, igbo, ik, inuit, iranxe, iraqw, island carib, isoko, itelmen, itonama, ivatan, iwam, japanski, japreria, jaqaru, javanski, jebero, jingpho, jivaro, k'ekchi, kadugli, kaingang, kala lagaw ya, kaliai, kalkatungu, kam, kanakuru, kanuri, karen, karok, kashmiri, kawaiisu, kefa, kera, hantijski, kharia, khasi, khmer, khmu?, kiowa, kirgiski, klao, kolokuma ijo, koma, komi, konkani, konyagi, korejski, korjački, kotoko, koya, kpan, kpelle, kunimaipa, kurdski, kurukh, lahu, lai, lakkia, lame, lelemi, lenakel, litvanski, lua, lue, lugbara, luiseno, lungchow, luo, lushootseed, maasai, malagaški, malakmalak, mambila, mandžurski, mandarinski, maranao, margi, mari, maung, maxakali, mazahua, mazatec, mba-ne, mbum, mien, mixe, mixtec, moghol, monguor, moro, movima, moxo, muinane, mumuye, mundari, murinhpatha, mursi, nahuatl, nama, nambakaengo, nanai, nasioi, navajo, naxi, ndut, nenecki, neoaramejski, nepalski, newari, nez perce, nganasan, ngarinjin, ngiyambaa, ngizim, nikobarski, nimboran, nivkh, nunggubuyu, nyah kur, nyangi, ocaina, ogbia, ojibwa, ormuri, pacoh, paez, paiwan, panare, papago, parauk, paštunski, paya, phlong, picuris, piraha, po-ai, pohnpeian, pomo, qawasqar, quechua, quileute, resigaro, rumunjski, roro, rotokas, rukai, ruski, sa'ban, saami, saliba, sama, sandawe, sango, savosavo, sebei, sedang, selkup, senadi, sentani, shasta, shiriana, shuswap, sierra miwok, sinhalese, siona, siriono, južni kiwai, južni nambiquara, španjolski, sre, suena, sui, tabi, tacana, tagalog, taishan, tamang, tampulma, taoripi, tarascan, tarok, tehuelche, teke, telugu, temein, temne, tera, tetun, thai, ticuna, tiddim chin, tigak, tiwi, tlapanec, tlingit, tol, tonkawa, totonac, trumai, tseshaht, tsimshian, tsou, tulu, turski, tuva, tzeltal, upper chehalis, usan, uzbečki, vanimo, vijetnamski, wahgi, wantoat, wappo, waray, waris, west makian, western desert, wik-munkan, wintu, wiyot, woisika, wolof, xiamen, yagaria, yagua, jakutski, yanyuwa, yaqui, yawa, yay, yolngu, yucatec, yuchi, yucuna, jukagirski, yulu, yupik, zoque, zulu, zuni<ref>[http://web.phonetik.uni-frankfurt.de/S/S0721.html glas p]</ref>.
-== Izvori ==
+== Vanjske poveznice ==
-{{izvori}}
+* [http://web.phonetik.uni-frankfurt.de/upsid_info.html UCLA Phonological Segment Inventory Database (UPSID)(eng.)]
 [[Kategorija:Fonetika]]