Ruski jezik: razlika između inačica
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
|||
Redak 20: | Redak 20: | ||
==Pismo== |
==Pismo== |
||
Ruski se zapisuje [[ćirilica|ćirilicom]], izvedenom u [[10. stoljeće|10. stoljeću]] iz [[grčko pismo|grčkog pisma]] uz dodatak nekih slova [[glagoljica|glagoljice]], za zapisivanje crkvenih tekstova na slavenskim jezicima. Oblici mnogih slova promijenjeni su i približeni [[latinica|latinici]] reformama koje je započeo [[Petar I. Veliki]] godine [[1708.]] |
Ruski se zapisuje [[ćirilica|ćirilicom]], izvedenom u [[10. stoljeće|10. stoljeću]] iz [[grčko pismo|grčkog pisma]] uz dodatak nekih slova [[glagoljica|glagoljice]], za zapisivanje crkvenih tekstova na slavenskim jezicima. Oblici mnogih slova promijenjeni su i približeni [[latinica|latinici]] reformama koje je započeo [[Petar I. Veliki]] godine [[1708.]] Ovo su novo tzv. "[[građansko pismo]]" preuzeli i svi ostali narodi koji pišu ćirilicom - [[Srbi]], [[Bugari]], [[Ukrajinci]], [[Bjelorusi]], i [[Makedonci]]. |
||
Sljedeća tablica prikazuje 33 slova ruske ćirilice i njihove približne hrvatske ekvivalente: |
Sljedeća tablica prikazuje 33 slova ruske ćirilice i njihove približne hrvatske ekvivalente: |
||
Redak 122: | Redak 122: | ||
</div> |
</div> |
||
Kod transliteracije, palataliziranost suglasnika može se označiti apostrofom. Palatalizirani se suglasnik izgovara tako da se gotovo istovremeno s njim izgovori i glas j (slično kao što se u hrvatskom nj izgovara kao stopljeno n i j). Tako se na primjer riječi быть (bit', ''biti'') i |
Kod transliteracije, palataliziranost suglasnika može se označiti apostrofom. Palatalizirani se suglasnik izgovara tako da se gotovo istovremeno s njim izgovori i glas j (slično kao što se u hrvatskom nj izgovara kao stopljeno n i j). Tako se na primjer riječi быть (bit', ''biti'') i бить (b'it', ''udarati'') razlikuju samo po prvom suglasniku: u prvoj je tvrd (nepalataliziran), a u drugoj mekan (palataliziran). |
||
Ruski jezik je označen književnom [[redukcija|redukcijom]]. U nenaglašenim slogovima, samoglasnici prestaju odgovarati etimologiji. Ova se promjena, na sreću, vrši po živim fonetskim pravilima, i (za razliku od prakse u [[bjeloruski jezik|bjeloruskom]]), ne označa se u pismu. |
Ruski jezik je označen književnom [[redukcija|redukcijom]]. U nenaglašenim slogovima, samoglasnici prestaju odgovarati etimologiji. Ova se promjena, na sreću, vrši po živim fonetskim pravilima, i (za razliku od prakse u [[bjeloruski jezik|bjeloruskom]]), ne označa se u pismu. |
||
Redak 132: | Redak 132: | ||
== Prijeslov s ruskog == |
== Prijeslov s ruskog == |
||
U hrvatskoj je jezičnoj praksi |
U hrvatskoj je jezičnoj praksi [[Transkripcija#Transkripcija ćirilićnih imena|prjeslovljavanje ćirilićnih tekstova]]. |
||
<div align=center> |
<div align=center> |
Inačica od 21. prosinca 2021. u 02:46
Ruski jezik | |
русский язык | |
Države | Rusija; Bjelorusija, Estonija, Kazahstan, Kirgistan, Latvija, Ukrajina |
Regije | Europa, Azija |
Etnicitet | Rusi |
Govornici | oko 180 milijuna |
Rang | 5. |
Razredba | indoeuropski
|
Službeni status | |
Služben u | Rusija; Bjelorusija, Kazahstan, Kirgistan, Ukrajina |
Jezični kôd | |
ISO 639-1 | ru |
ISO 639-2 | rus |
ISO 639-3 | rus |
Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima) |
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika. Zajedno s ukrajinskim, bjeloruskim i rusinskim čini skupinu istočnoslavenskih jezika. Standardni ruski jezik temelji se na moskovskom narječju.
Ruskim kao materinskim jezikom govori oko 180 milijuna ljudi, od kojih oko 130 milijuna živi u Ruskoj Federaciji. Službeni je jezik u Rusiji, Bjelorusiji (uz bjeloruski), Kazahstanu (uz kazaški), Kirgistanu (uz kirgiski). U ovim i ostalim zemljama bivšega Sovjetskoga Saveza ruski je materinski jezik dijela stanovništva i u većoj ili manjoj mjeri jezik javnog života. Široko se rabi i u kulturi, znanosti i tehnici. Uzimajući u obzir i broj govornika ruskog kao drugog jezika, njime se služi oko 300 milijuna ljudi.
Pismo
Ruski se zapisuje ćirilicom, izvedenom u 10. stoljeću iz grčkog pisma uz dodatak nekih slova glagoljice, za zapisivanje crkvenih tekstova na slavenskim jezicima. Oblici mnogih slova promijenjeni su i približeni latinici reformama koje je započeo Petar I. Veliki godine 1708. Ovo su novo tzv. "građansko pismo" preuzeli i svi ostali narodi koji pišu ćirilicom - Srbi, Bugari, Ukrajinci, Bjelorusi, i Makedonci.
Sljedeća tablica prikazuje 33 slova ruske ćirilice i njihove približne hrvatske ekvivalente:
Аа
a |
Бб
b |
Вв
v |
Гг
g |
Дд
d |
Ее
je |
Ёё
jo |
Жж
ž |
Зз
z |
Ии
(j)i |
Йй
j |
Кк
k |
Лл
l |
Мм
m |
Нн
n |
Оо
o |
Пп
p |
Рр
r |
Сс
s |
Тт
t |
Уу
u |
Фф
f |
Хх
h |
Цц
c |
Чч
č |
Шш
š |
Щщ
šč |
Ъъ
(1) |
Ыы
i |
Ьь
(2) |
Ээ
e |
Юю
ju |
Яя
ja |
1) Tvrdi znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao tvrdog.
2) Meki znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao mekog.
Glasovi
Ruski ima 33 suglasnika i 5 samoglasnika. Većina suglasnika postoji u tvrdoj (nepalataliziranoj) i mekoj (palataliziranoj) varijanti (u hrvatskom postoje samo parovi n i nj, te l i lj). Budući da pismo ima samo 21 slovo za suglasnike, meki i tvrdi parnjak dijele isto slovo, a status palataliziranosti određuje se prema sljedećem samoglasniku (odnosno tvrdom ili mekom znaku). Zbog toga svaki samoglasnik ima 2 varijante: palatalizirajuću i nepalatalizirajuću:
palatalizirajući | Я | Е | Ё | Ю | И |
nepalatalizirajući | А | Э | О | У | Ы |
Kod transliteracije, palataliziranost suglasnika može se označiti apostrofom. Palatalizirani se suglasnik izgovara tako da se gotovo istovremeno s njim izgovori i glas j (slično kao što se u hrvatskom nj izgovara kao stopljeno n i j). Tako se na primjer riječi быть (bit', biti) i бить (b'it', udarati) razlikuju samo po prvom suglasniku: u prvoj je tvrd (nepalataliziran), a u drugoj mekan (palataliziran).
Ruski jezik je označen književnom redukcijom. U nenaglašenim slogovima, samoglasnici prestaju odgovarati etimologiji. Ova se promjena, na sreću, vrši po živim fonetskim pravilima, i (za razliku od prakse u bjeloruskom), ne označa se u pismu.
Zanimljivosti
- Ruski jezik je osnovica jednog umjetnog (slavenskog) jezika, "sibirskog jezika".
- Mnogi rusizmi su ušli u hrvatski jezik preko srpskog jezika.
Prijeslov s ruskog
U hrvatskoj je jezičnoj praksi prjeslovljavanje ćirilićnih tekstova.
Аа Aa | Бб Bb | Вв Vv | Гг Gg | Дд Dd | Ее Jeje | Ёё Jojo | Жж Žž | Зз Zz | Ии Ii | Йй Jj |
Кк Kk | Лл Ll | Мм Mm | Нн Nn | Оо Oo | Пп Pp | Рр Rr | Сс Ss | Тт t | Уу Uu | Фф Ff |
Хх Hh | Цц Cc | Чч Čč | Шш Šš | Щщ Ščšč | Ъъ (2) | Ыы Yy | Ьь (3) | Ээ Ee | Юю Ju ju | Яя Ja ja |
1) Kao „e” iza suglasnika, kao je na početku riječi, iza samoglasnika i iza Ь i Ъ
2) Tvrdi znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao tvrdog.
3) Meki znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao mekog.
- rus. Ы > y
- rus. Щ > šć
- rus. Э > ė
- rus. Я > ja
- rus. e > e iza suglasnika, je na početku riječi, iza samoglasnika i iza Ь i Ъ
- rus. Ё > jo
- rus. Ю > ju
Izvori
Vanjske poveznice
- Russian. Ethnologue: Languages of the World, 16th edition. SIL International (2009).
- ru.wikipedia.org - Wikipedija na ruskom jeziku
|
|