Ruski jezik: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →‎Pismo: dodavanje točke u wikipoveznice s godinama, replaced: 1708. → 1708.
m RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 20: Redak 20:


==Pismo==
==Pismo==
Ruski se zapisuje [[ćirilica|ćirilicom]], izvedenom u [[10. stoljeće|10. stoljeću]] iz [[grčko pismo|grčkog pisma]] uz dodatak nekih slova [[glagoljica|glagoljice]], za zapisivanje crkvenih tekstova na slavenskim jezicima. Oblici mnogih slova promijenjeni su i približeni [[latinica|latinici]] reformama koje je započeo [[Petar I. Veliki]] godine [[1708.]] Ovo su novo tzv. "[[građansko pismo]]" preuzeli i svi ostali narodi koji pišu ćirilicom - [[Srbi]], [[Bugari]], [[Ukrajinci]], [[Bjelorusi]], i [[Makedonci]].
Ruski se zapisuje [[ćirilica|ćirilicom]], izvedenom u [[10. stoljeće|10. stoljeću]] iz [[grčko pismo|grčkog pisma]] uz dodatak nekih slova [[glagoljica|glagoljice]], za zapisivanje crkvenih tekstova na slavenskim jezicima. Oblici mnogih slova promijenjeni su i približeni [[latinica|latinici]] reformama koje je započeo [[Petar I. Veliki]] godine [[1708.]] Ovo su novo tzv. "[[građansko pismo]]" preuzeli i svi ostali narodi koji pišu ćirilicom - [[Srbi]], [[Bugari]], [[Ukrajinci]], [[Bjelorusi]], i [[Makedonci]].


Sljedeća tablica prikazuje 33 slova ruske ćirilice i njihove približne hrvatske ekvivalente:
Sljedeća tablica prikazuje 33 slova ruske ćirilice i njihove približne hrvatske ekvivalente:
Redak 122: Redak 122:
</div>
</div>


Kod transliteracije, palataliziranost suglasnika može se označiti apostrofom. Palatalizirani se suglasnik izgovara tako da se gotovo istovremeno s njim izgovori i glas j (slično kao što se u hrvatskom nj izgovara kao stopljeno n i j). Tako se na primjer riječi быть (bit', ''biti'') i бить (b'it', ''udarati'') razlikuju samo po prvom suglasniku: u prvoj je tvrd (nepalataliziran), a u drugoj mekan (palataliziran).
Kod transliteracije, palataliziranost suglasnika može se označiti apostrofom. Palatalizirani se suglasnik izgovara tako da se gotovo istovremeno s njim izgovori i glas j (slično kao što se u hrvatskom nj izgovara kao stopljeno n i j). Tako se na primjer riječi быть (bit', ''biti'') i бить (b'it', ''udarati'') razlikuju samo po prvom suglasniku: u prvoj je tvrd (nepalataliziran), a u drugoj mekan (palataliziran).


Ruski jezik je označen književnom [[redukcija|redukcijom]]. U nenaglašenim slogovima, samoglasnici prestaju odgovarati etimologiji. Ova se promjena, na sreću, vrši po živim fonetskim pravilima, i (za razliku od prakse u [[bjeloruski jezik|bjeloruskom]]), ne označa se u pismu.
Ruski jezik je označen književnom [[redukcija|redukcijom]]. U nenaglašenim slogovima, samoglasnici prestaju odgovarati etimologiji. Ova se promjena, na sreću, vrši po živim fonetskim pravilima, i (za razliku od prakse u [[bjeloruski jezik|bjeloruskom]]), ne označa se u pismu.
Redak 132: Redak 132:


== Prijeslov s ruskog ==
== Prijeslov s ruskog ==
U hrvatskoj je jezičnoj praksi [[Transkripcija#Transkripcija ćirilićnih imena|prjeslovljavanje ćirilićnih tekstova]].
U hrvatskoj je jezičnoj praksi [[Transkripcija#Transkripcija ćirilićnih imena|prjeslovljavanje ćirilićnih tekstova]].


<div align=center>
<div align=center>

Inačica od 21. prosinca 2021. u 02:46

Ruski jezik
русский язык
Države Rusija; Bjelorusija, Estonija, Kazahstan, Kirgistan, Latvija, Ukrajina
Regije Europa, Azija
Etnicitet Rusi
Govornici oko 180 milijuna
Rang 5.
Razredba indoeuropski
slavenski
istočnoslavenski
ruski
Službeni status
Služben u Rusija; Bjelorusija, Kazahstan, Kirgistan, Ukrajina
Jezični kôd
ISO 639-1 ru
ISO 639-2 rus
ISO 639-3 rus
Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima)


Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika. Zajedno s ukrajinskim, bjeloruskim i rusinskim čini skupinu istočnoslavenskih jezika. Standardni ruski jezik temelji se na moskovskom narječju.

Ruskim kao materinskim jezikom govori oko 180 milijuna ljudi, od kojih oko 130 milijuna živi u Ruskoj Federaciji. Službeni je jezik u Rusiji, Bjelorusiji (uz bjeloruski), Kazahstanu (uz kazaški), Kirgistanu (uz kirgiski). U ovim i ostalim zemljama bivšega Sovjetskoga Saveza ruski je materinski jezik dijela stanovništva i u većoj ili manjoj mjeri jezik javnog života. Široko se rabi i u kulturi, znanosti i tehnici. Uzimajući u obzir i broj govornika ruskog kao drugog jezika, njime se služi oko 300 milijuna ljudi.

Pismo

Ruski se zapisuje ćirilicom, izvedenom u 10. stoljeću iz grčkog pisma uz dodatak nekih slova glagoljice, za zapisivanje crkvenih tekstova na slavenskim jezicima. Oblici mnogih slova promijenjeni su i približeni latinici reformama koje je započeo Petar I. Veliki godine 1708. Ovo su novo tzv. "građansko pismo" preuzeli i svi ostali narodi koji pišu ćirilicom - Srbi, Bugari, Ukrajinci, Bjelorusi, i Makedonci.

Sljedeća tablica prikazuje 33 slova ruske ćirilice i njihove približne hrvatske ekvivalente:

Аа

a

Бб

b

Вв

v

Гг

g

Дд

d

Ее

je

Ёё

jo

Жж

ž

Зз

z

Ии

(j)i

Йй

j

Кк

k

Лл

l

Мм

m

Нн

n

Оо

o

Пп

p

Рр

r

Сс

s

Тт

t

Уу

u

Фф

f

Хх

h

Цц

c

Чч

č

Шш

š

Щщ

šč

Ъъ

(1)

Ыы

i

Ьь

(2)

Ээ

e

Юю

ju

Яя

ja

1) Tvrdi znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao tvrdog.

2) Meki znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao mekog.

Glasovi

Ruski ima 33 suglasnika i 5 samoglasnika. Većina suglasnika postoji u tvrdoj (nepalataliziranoj) i mekoj (palataliziranoj) varijanti (u hrvatskom postoje samo parovi n i nj, te l i lj). Budući da pismo ima samo 21 slovo za suglasnike, meki i tvrdi parnjak dijele isto slovo, a status palataliziranosti određuje se prema sljedećem samoglasniku (odnosno tvrdom ili mekom znaku). Zbog toga svaki samoglasnik ima 2 varijante: palatalizirajuću i nepalatalizirajuću:

palatalizirajući Я Е Ё Ю И
nepalatalizirajući А Э О У Ы

Kod transliteracije, palataliziranost suglasnika može se označiti apostrofom. Palatalizirani se suglasnik izgovara tako da se gotovo istovremeno s njim izgovori i glas j (slično kao što se u hrvatskom nj izgovara kao stopljeno n i j). Tako se na primjer riječi быть (bit', biti) i бить (b'it', udarati) razlikuju samo po prvom suglasniku: u prvoj je tvrd (nepalataliziran), a u drugoj mekan (palataliziran).

Ruski jezik je označen književnom redukcijom. U nenaglašenim slogovima, samoglasnici prestaju odgovarati etimologiji. Ova se promjena, na sreću, vrši po živim fonetskim pravilima, i (za razliku od prakse u bjeloruskom), ne označa se u pismu.

Zanimljivosti

Prijeslov s ruskog

U hrvatskoj je jezičnoj praksi prjeslovljavanje ćirilićnih tekstova.

Аа Aa Бб Bb Вв Vv Гг Gg Дд Dd Ее Jeje Ёё Jojo Жж Žž Зз Zz Ии Ii Йй Jj
Кк Kk Лл Ll Мм Mm Нн Nn Оо Oo Пп Pp Рр Rr Сс Ss Тт t Уу Uu Фф Ff
Хх Hh Цц Cc Чч Čč Шш Šš Щщ Ščšč Ъъ (2) Ыы Yy Ьь (3) Ээ Ee Юю Ju ju Яя Ja ja

1) Kao „e” iza suglasnika, kao je na početku riječi, iza samoglasnika i iza Ь i Ъ

2) Tvrdi znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao tvrdog.

3) Meki znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao mekog.


  • rus. Ы > y
  • rus. Щ > šć
  • rus. Э > ė
  • rus. Я > ja
  • rus. e > e iza suglasnika, je na početku riječi, iza samoglasnika i iza Ь i Ъ
  • rus. Ё > jo
  • rus. Ю > ju

Izvori

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Ruski jezik