Razlika između inačica stranice »Siscia«

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Obrisana 22 bajta ,  prije 4 mjeseca
RpA: WP:NI, WP:HRV
No edit summary
Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki
(RpA: WP:NI, WP:HRV)
 
U 4. stoljeću prije Krista u ovo područje provaljuje pleme keltsko-iliriziranih [[Skiti|Skita]] pod imenom [[Jasi]], te se miješaju s većinskim [[Iliri|ilirskim]] starosjediocima
[[Breuci|Breucima]]ma (kasnije odjeljak zvan [[Kolapijani]]), a zajedničkom naselju daju svoje ime - ''[[Segestica]]'', stanovnici naselja prihvaćaju naziv Segestani ([[grčki jezik|grč.]] ''Segestanoi'').
Čini se da je ovaj grad, smješten s desne obale Kupe, tada bio najveći grad zapadnog dijela Panonske nizine.
Kao glavno trgovinsko središte u to vrijeme uz Segestane, obilaze trgovci u manjem broju iz obližnjih ilirsko-keltskih plemena [[Oserijati|Oserijata]],
[[Varcijani|Varcijana]] i [[Latobici| Latobica]] te sudjeluju u njegovom razvoju.
 
Rimljani su u više navrata pokušavali osvojiti Segesticu (156. i 119. god.pr.Kr.), no to ima je pošlo od ruke tek 35. pr. Kr., kad mladi Oktavijan, koji će kasnije postati rimski car [[August|Oktavijan August]], nakon jednomjesečne opsade, s vojskom od 12.000 ljudi, osvaja keltsko-ilirski grad, a s lijeve obale Kupe osniva rimski vojni logor - Sisciju. Ovaj je logor, utvrđen zidinama sas četiri vrata, ubrzo dobio status grada, a njegov je zemljopisni položaj pridonio jačanju vojnog, prometnog i upravnog značenja toga urbanog središta, a osobito razvoju trgovine i obrta. Područje rimske Siscije se proteže do antičke [[Andautonia|Andautonije]] (današnje Šćitarjevo kraj Zagreba) na zapadu i do Dubice na istoku. Rimska Siscia postaje također i [[Tiberije| Tiberijevo]] uporište u doba panonsko-delmatskog ustanka. Car [[Vespazijan]] je kolonizirao antičku Sisciju (dedukcija ravenske flote ''Classis praetoriae''). Tada je uvrštena u tribus Qvirina, te po gentiliciju dinastije Flavijevaca dobiva naziv ''Colonia Flavia Siscia''. Za Domicijanovih ratnih pohoda protiv čuvenih [[Delmati|Delmata]] i [[Dačani| Dačana]], postaje poprište velikog prometa, jer je Siscia bila prometnicama povezana preko Emone s Akvilejom na zapadu, Sirmiumom na istoku, te sa Salonom preko [[Sambotel| Savariae]] na jugu. Za vladanje
[[Septimije Sever|Septimija Severa]] Siscia dobiva naziv ''Colonia Septimia Siscia Augusta''.
 
Rimska je Siscija imala luku na Kupi, a od sredine 3. stoljeća, za vrijeme cara Galijena, i [[Kovnica novca Siscia| kovnicu novca]] koji se koristio na čitavom području prostranog Rimskog Carstva (nekoliko je primjeraka novca kovanog u Sisciji nađeno čak u Palestini), jer su ga obično koristile vojne postrojbe. Na čelu kovnice novca u Siciji je stajao ''procurator monetae Sisciane''. Kovnicu novca su koristili samostalno i rimski uzurpatori poput [[Sabin Julijan|Sabin Julijana]]a.
 
Siscia kao gradska uprva također postaje sjedište prefekta, carskog ureda za ubiranje poreza i upravom delmatsko-panonskih rudnika srebra. Usto, uz obalu Kupe bile su smještene i terme. Također se na području antičke Siscije pretpostavlja postojanje javnih građevina namjenjenih za zabavu stanovništva, kao što su primjerice teatar i amfiteatar. Urbanističku shemu rimske Sicije upotpunjuju ostaci vodovoda i nekropola ubiciranih izvan obrambenih zidina grada.
124.906

uređivanja

Navigacijski izbornik