Udaraljke: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 23. prosinca 2021. u 00:22

U glazbenoj terminologiji, udaraljke označavaju skupinu glazbala koja daju zvuk udaranjem u kožu, metal ili drvo. Ovi instrumenti se koriste u orkestru i drugim glazbenim sastavima da bi izveli razne efekte, akcente i prvenstveno da bi držali glazbeni ritam. U prošlosti udaraljke nisu imale značajno mjesto u orkestrima i inače u glazbi, ali danas, u modernom načinu sviranja, zauzimaju značajno mjesto i često se koriste u glazbenim sastavima.

Folklorna glazba Indije, Afrike, Kube, Brazila i dr. utjecala je na današnju pop-glazbu. Kako je glazba ovih zemalja izrazito ritmički orijentirna, tako se u i današnjoj pop-glazbi koriste njihovi ritmički obrasci i instrumenti, a poglavito udaraljke.

Iako nije pravilo, većina modernih setova udaraljki sastoji se uglavnom od tradicionalne afro-kubanske glazbe: konge, bongosi, timbalesi, cow-bell (zvono), maracas i dr.

Podjela udaraljki prema materijalu

Osnovna podjela je na udaraljke s određenom i neodređenom visinom tona.

Opnozvučne

Udarcem palice treperi zategnuta opna, odnosno membrana. Predstavnici su timpani i razne vrste bubnjeva.

Metalozvučne

Udarcem palice o metalne cijevi, šipke i pločice nastaje zvuk. Udaraljke s određenom visinom tona su zvona, zvončići, čelesta, vibrafon a bez određene visine su triangl, gong, čineli (zvuk se dobiva udaranjem dva tanjurića – "piatti" jedan o drugi) i sl.

Drvozvučne

Zvuk, odnosno ton, nastaje udarom palice o drvene pločice, kutije, štapove i školjke. Predstavnici su klaves, drveni doboš, kastanjete, ksilofon, marimba, itd.

Vanjske poveznice

pas.org - Glazbena zajednica udaraljki
Drumdojo.com - Sve o instrumentu udaraljke

@@ Redak 3: / Redak 3: @@
 U glazbenoj terminologiji, udaraljke označavaju skupinu [[glazbala]] koja daju zvuk udaranjem u [[koža|kožu]], [[metal]] ili [[drvo]]. Ovi instrumenti se koriste u [[orkestar|orkestru]] i drugim glazbenim sastavima da bi izveli razne efekte, akcente i prvenstveno da bi držali glazbeni [[ritam (glazba)|ritam]]. U prošlosti udaraljke nisu imale značajno mjesto u orkestrima i inače u glazbi, ali danas, u modernom načinu sviranja, zauzimaju značajno mjesto i često se koriste u glazbenim sastavima.
-Folklorna glazba [[indija|Indije]], [[afrika|Afrike]], [[kuba|Kube]], [[brazil|Brazila]] i dr. utjecala je na današnju [[pop]]-glazbu. Kako je glazba ovih zemalja izrazito ritmički orijentirna, tako se u i današnjoj pop-glazbi koriste njihovi ritmički obrasci i instrumenti, a poglavito udaraljke.
+Folklorna glazba [[indija|Indije]], [[afrika|Afrike]], [[kuba|Kube]], [[Brazil]]a i dr. utjecala je na današnju [[pop]]-glazbu. Kako je glazba ovih zemalja izrazito ritmički orijentirna, tako se u i današnjoj pop-glazbi koriste njihovi ritmički obrasci i instrumenti, a poglavito udaraljke.
 Iako nije pravilo, većina modernih setova udaraljki sastoji se uglavnom od tradicionalne afro-kubanske glazbe: [[konge]], [[bongosi]], [[timbalesi]], [[cow-bell]] (zvono), [[maracas]] i dr.
 == Podjela udaraljki prema materijalu ==
-Osnovna podjela je na udaraljke sa određenom i neodređenom visinom tona.
+Osnovna podjela je na udaraljke s određenom i neodređenom visinom tona.
 === Opnozvučne ===
-Udarcem palice treperi zategnuta opna, odnosno membrana. Predstavnici su [[timpan|timpani]] i razne vrste [[bubnjevi|bubnjeva]].
+Udarcem palice treperi zategnuta opna, odnosno membrana. Predstavnici su [[timpan]]i i razne vrste [[bubnjevi|bubnjeva]].
 === Metalozvučne ===
-Udarcem palice o metalne cijevi, šipke i pločice nastaje zvuk. Udaraljke sa određenom visinom tona su [[zvono|zvona]], [[zvončići]], [[čelesta]], [[vibrafon]] a bez određene visine su [[triangl]], [[gong]], [[činele|čineli]] (zvuk se dobiva udaranjem dva tanjurića – "piatti" jedan o drugi) i sl.
+Udarcem palice o metalne cijevi, šipke i pločice nastaje zvuk. Udaraljke s određenom visinom tona su [[zvono|zvona]], [[zvončići]], [[čelesta]], [[vibrafon]] a bez određene visine su [[triangl]], [[gong]], [[činele|čineli]] (zvuk se dobiva udaranjem dva tanjurića – "piatti" jedan o drugi) i sl.
 === Drvozvučne ===