Ugljična kiselina: razlika između inačica
m uklanjanje izmjene 5070513 suradnika 31.45.226.75 (razgovor) Oznaka: uklanjanje |
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Ugljična kiselina''' ('''karbonatna kiselina''', (O=C(OH)<sub>2</sub>), H<sub>2</sub>CO<sub>3</sub>) slaba je anorganska kiselina. Nastaje otapanjem [[ugljikov dioksid|ugljikova(IV) oksida]] u vodi, no vrlo mala količina CO<sub>2</sub> izreagira |
'''Ugljična kiselina''' ('''karbonatna kiselina''', (O=C(OH)<sub>2</sub>), H<sub>2</sub>CO<sub>3</sub>) slaba je anorganska kiselina. Nastaje otapanjem [[ugljikov dioksid|ugljikova(IV) oksida]] u vodi, no vrlo mala količina CO<sub>2</sub> izreagira s vodom, jer se čak 99 % CO<sub>2</sub> u vodi nalazi u molekularnom stanju. U industriji se karbonatna kiselina koristi za proizvodnju pjenušavih (gaziranih) pića jer pićima daje kiselkast osvježavajuć okus, a nije opasna za čovjeka. Karbonatna kiselina se spontano raspada na CO<sub>2</sub> i H<sub>2</sub>O. |
||
:CO<sub>2</sub> + H<sub>2</sub>O → H<sub>2</sub>CO<sub>3</sub> |
:CO<sub>2</sub> + H<sub>2</sub>O → H<sub>2</sub>CO<sub>3</sub> |
||
Redak 10: | Redak 10: | ||
Pa tako stvara karbonatne ([[kalcijev karbonat]], [[natrijev karbonat]] ...) i hidrogenkarbonatne ([[natrijev hidrogenkarbonat]], [[kalcijev hidrogenkarbonat]] ...) soli. |
Pa tako stvara karbonatne ([[kalcijev karbonat]], [[natrijev karbonat]] ...) i hidrogenkarbonatne ([[natrijev hidrogenkarbonat]], [[kalcijev hidrogenkarbonat]] ...) soli. |
||
Kalcijev karbonat (CaCO<sub>3</sub>) ili [[vapnenac]] najvažniji je karbonat koji izgrađuje mnoge planinske lance ([[Dinara]], [[Velebit]], [[Alpe]]...), a i različiti organizmi od njega grade svoje ljušturice, kućice i oklope jer je vapnenac gotovo netopljiv u vodi. Često se zna i pojavljivati |
Kalcijev karbonat (CaCO<sub>3</sub>) ili [[vapnenac]] najvažniji je karbonat koji izgrađuje mnoge planinske lance ([[Dinara]], [[Velebit]], [[Alpe]]...), a i različiti organizmi od njega grade svoje ljušturice, kućice i oklope jer je vapnenac gotovo netopljiv u vodi. Često se zna i pojavljivati s magnezijevim karbonatom u obliku [[dolomit]]a (CaMg(CO<sub>3</sub>)<sub>2</sub>). |
||
== Stvaranje špiljskih ukrasa == |
== Stvaranje špiljskih ukrasa == |
||
Voda koja isparava u vapnenačkim špiljama spaja se |
Voda koja isparava u vapnenačkim špiljama spaja se s ugljikovim dioksidom iz zraka te nastaje karbonatna kiselina. Karbonatna kiselina potom otapa vapnenac i stvara s njim u vodi topljivi kalcijev hidrogenkarbonat (Ca(HCO<sub>3</sub>)<sub>2</sub>): |
||
:CaCO<sub>3</sub> + H<sub>2</sub>O + CO<sub>2</sub> → Ca(HCO<sub>3</sub>)<sub>2</sub> |
:CaCO<sub>3</sub> + H<sub>2</sub>O + CO<sub>2</sub> → Ca(HCO<sub>3</sub>)<sub>2</sub> |
||
Isparavanjem vode iz [[zasićena otopina|zasićene otopine]] kalcijeva hidrogenkarbonata oslobađa se ugljikov dioksid a izlučuje se netopivi kalcijev karbonat koji stvara [[stalaktit]]e, [[stalagmit]]e i [[stalagmat]]e. |
Isparavanjem vode iz [[zasićena otopina|zasićene otopine]] kalcijeva hidrogenkarbonata oslobađa se ugljikov dioksid a izlučuje se netopivi kalcijev karbonat koji stvara [[stalaktit]]e, [[stalagmit]]e i [[stalagmat]]e. |
||
[[Natrijev hidrogenkarbonat]] (NaHCO<sub>3</sub>) može se kupiti u svakoj trgovini pod nazivom soda bikarbona ili natrijev bikarbonat, a služi pri izradi tijesta, za ublažavanje [[želučana kiselina|želučane kiseline]] (antacidno sredstvo) tj. žgaravice itd. U industriji sodu bikarbonu možemo pronaći u šumećim tabletama koja reagira |
[[Natrijev hidrogenkarbonat]] (NaHCO<sub>3</sub>) može se kupiti u svakoj trgovini pod nazivom soda bikarbona ili natrijev bikarbonat, a služi pri izradi tijesta, za ublažavanje [[želučana kiselina|želučane kiseline]] (antacidno sredstvo) tj. žgaravice itd. U industriji sodu bikarbonu možemo pronaći u šumećim tabletama koja reagira s kiselinama u tableti i oslobađa CO<sub>2</sub> koji šumi i pjeni. U našem želucu nalizi se 0,5 %-tna [[klorovodična kiselina]] pa tako natrijev hidrogenkarbonat s njom u reakciji daje [[natrijev klorid]] tj. kuhinjsku sol. |
||
:NaHCO<sub>3</sub> + HCl → NaCl + H<sub>2</sub>O + CO<sub>2</sub> |
:NaHCO<sub>3</sub> + HCl → NaCl + H<sub>2</sub>O + CO<sub>2</sub> |
||
U antacidnim sredstima tj. sredstvima koji suzbijaju jaku kiselinu mogu se naći i magnezijev karbonat (MgCO<sub>3</sub>) i magnezijev hidrogenkarbonat (Mg(HCO<sub>3</sub>)<sub>2</sub>). |
U antacidnim sredstima tj. sredstvima koji suzbijaju jaku kiselinu mogu se naći i magnezijev karbonat (MgCO<sub>3</sub>) i magnezijev hidrogenkarbonat (Mg(HCO<sub>3</sub>)<sub>2</sub>). |
||
U prirodi osim kalcijeva možemo pronaći i željezov(II) karbonat |
U prirodi osim kalcijeva možemo pronaći i željezov(II) karbonat, a nalazimo ga u mineralu [[siderit]]u (FeCO<sub>3</sub>), vrijednom [[mineral]]u [[željezo|željeza]]. |
||
Svi karbonatni spojevi mogu se dokazati s nekom kiselinom koja je jača od ugljične pa zato je iz njezinih spojeva istiskuje u obliku vode i dioksida, a prisustvo ugljikova dioksida može se dokazati [[vapnena voda|vapnenom vodom]] tj. bistom otopinom kalcijeva hidoksida (bistra kalcijeva lužina). |
Svi karbonatni spojevi mogu se dokazati s nekom kiselinom koja je jača od ugljične pa zato je iz njezinih spojeva istiskuje u obliku vode i dioksida, a prisustvo ugljikova dioksida može se dokazati [[vapnena voda|vapnenom vodom]] tj. bistom otopinom kalcijeva hidoksida (bistra kalcijeva lužina). |
Inačica od 23. prosinca 2021. u 00:24
Ugljična kiselina (karbonatna kiselina, (O=C(OH)2), H2CO3) slaba je anorganska kiselina. Nastaje otapanjem ugljikova(IV) oksida u vodi, no vrlo mala količina CO2 izreagira s vodom, jer se čak 99 % CO2 u vodi nalazi u molekularnom stanju. U industriji se karbonatna kiselina koristi za proizvodnju pjenušavih (gaziranih) pića jer pićima daje kiselkast osvježavajuć okus, a nije opasna za čovjeka. Karbonatna kiselina se spontano raspada na CO2 i H2O.
- CO2 + H2O → H2CO3
Iako se spojevi koji imaju dvije hidroksilne grupe na istom ugljikovom atomu mogu rijetko izolirati u čistu stanju, izgleda da oni mogu postojati u vodenoj otopini. Za takav primjer u kemiji je najbolja ugljična kiselina, koja se u vodenoj otopini ponaša kao dvobazna kiselina, ali se može izolirati samo u obliku svojih soli ili estera, ili kao anhidrid (tj. ugljikov dioksid).
Karbonatna kiselina disocira otapanjem u vodi i stvara dvije vrste iona; hidrogenkarbonatni i karbonatni ion.
- H2CO3 + H2O → HCO3- + H3O+
- HCO3- + H2O → CO32- + H3O+
Pa tako stvara karbonatne (kalcijev karbonat, natrijev karbonat ...) i hidrogenkarbonatne (natrijev hidrogenkarbonat, kalcijev hidrogenkarbonat ...) soli.
Kalcijev karbonat (CaCO3) ili vapnenac najvažniji je karbonat koji izgrađuje mnoge planinske lance (Dinara, Velebit, Alpe...), a i različiti organizmi od njega grade svoje ljušturice, kućice i oklope jer je vapnenac gotovo netopljiv u vodi. Često se zna i pojavljivati s magnezijevim karbonatom u obliku dolomita (CaMg(CO3)2).
Stvaranje špiljskih ukrasa
Voda koja isparava u vapnenačkim špiljama spaja se s ugljikovim dioksidom iz zraka te nastaje karbonatna kiselina. Karbonatna kiselina potom otapa vapnenac i stvara s njim u vodi topljivi kalcijev hidrogenkarbonat (Ca(HCO3)2):
- CaCO3 + H2O + CO2 → Ca(HCO3)2
Isparavanjem vode iz zasićene otopine kalcijeva hidrogenkarbonata oslobađa se ugljikov dioksid a izlučuje se netopivi kalcijev karbonat koji stvara stalaktite, stalagmite i stalagmate.
Natrijev hidrogenkarbonat (NaHCO3) može se kupiti u svakoj trgovini pod nazivom soda bikarbona ili natrijev bikarbonat, a služi pri izradi tijesta, za ublažavanje želučane kiseline (antacidno sredstvo) tj. žgaravice itd. U industriji sodu bikarbonu možemo pronaći u šumećim tabletama koja reagira s kiselinama u tableti i oslobađa CO2 koji šumi i pjeni. U našem želucu nalizi se 0,5 %-tna klorovodična kiselina pa tako natrijev hidrogenkarbonat s njom u reakciji daje natrijev klorid tj. kuhinjsku sol.
- NaHCO3 + HCl → NaCl + H2O + CO2
U antacidnim sredstima tj. sredstvima koji suzbijaju jaku kiselinu mogu se naći i magnezijev karbonat (MgCO3) i magnezijev hidrogenkarbonat (Mg(HCO3)2).
U prirodi osim kalcijeva možemo pronaći i željezov(II) karbonat, a nalazimo ga u mineralu sideritu (FeCO3), vrijednom mineralu željeza.
Svi karbonatni spojevi mogu se dokazati s nekom kiselinom koja je jača od ugljične pa zato je iz njezinih spojeva istiskuje u obliku vode i dioksida, a prisustvo ugljikova dioksida može se dokazati vapnenom vodom tj. bistom otopinom kalcijeva hidoksida (bistra kalcijeva lužina).