Vrlo veliki teleskop: razlika između inačica
m →Osnovni podaci: dobija u dobiva, replaced: dobija → dobiva (2) |
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[datoteka:Aerial View of the VLTI with Tunnels Superimposed.jpg|mini|desno|300px|Najveći [[teleskop]] na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop (VLT) u [[Čile]]u. Čine ga četiri 8,2 m [[teleskop]]a.]] |
[[datoteka:Aerial View of the VLTI with Tunnels Superimposed.jpg|mini|desno|300px|Najveći [[teleskop]] na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop (VLT) u [[Čile]]u. Čine ga četiri 8,2 m [[teleskop]]a.]] |
||
[[datoteka:The VLT´s Laser Guide Star.jpg|mini|desno|300px|[[Laser]] se koristi za tehniku [[Adaptivna optika|adaptivne optike]] (pobuđeni atomi [[natrij]]a u Zemljinoj atmosferi |
[[datoteka:The VLT´s Laser Guide Star.jpg|mini|desno|300px|[[Laser]] se koristi za tehniku [[Adaptivna optika|adaptivne optike]] (pobuđeni atomi [[natrij]]a u Zemljinoj atmosferi stvaraju umjetnu zvijezdu).]] |
||
[[datoteka:Eso-paranal-16.jpg|mini|desno|300px|Unutrašnjost jednog od teleskopa (''Antu'').]] |
[[datoteka:Eso-paranal-16.jpg|mini|desno|300px|Unutrašnjost jednog od teleskopa (''Antu'').]] |
||
'''Vrlo veliki teleskop''' ili '''VLT''' ([[akronim]] od [[Engleski jezik|engl]]. ''Very Large Telescope'': vrlo velik teleskop) je najveći [[Optička astronomija|optički]] [[teleskop]] na svijetu, smješten u [[Čile]]u, u [[Pustinja|pustinji]] [[Atacama]]. VLT je naziv četiriju teleskopa [[Europski južni opservatorij|Europske južne zvjezdarnice]] ili ESO (engl. ''European Southern Observatory'') smještenih na visoravni Cerro Paranal u Čileu, sa [[zrcalo|zrcalima]] promjera 8,2 metara. Mogu se koristiti samostalno ili zajedno (zajedno imaju učinkovitost kao jedan teleskop promjera zrcala 16,4 metara). Nazivi pojedinih teleskopa na staročileanskom indijanskom jeziku [[Mapuche|mapuče]] znače: ''Antu'' (''Sunce''), postavljen 1998., ''Kueyen'' (''Mjesec''), postavljen 1999., ''Melipal'' (''Križ''), postavljen 2000. i ''Yepun'' (''Sirius''), postavljen 2001. |
'''Vrlo veliki teleskop''' ili '''VLT''' ([[akronim]] od [[Engleski jezik|engl]]. ''Very Large Telescope'': vrlo velik teleskop) je najveći [[Optička astronomija|optički]] [[teleskop]] na svijetu, smješten u [[Čile]]u, u [[Pustinja|pustinji]] [[Atacama]]. VLT je naziv četiriju teleskopa [[Europski južni opservatorij|Europske južne zvjezdarnice]] ili ESO (engl. ''European Southern Observatory'') smještenih na visoravni Cerro Paranal u Čileu, sa [[zrcalo|zrcalima]] promjera 8,2 metara. Mogu se koristiti samostalno ili zajedno (zajedno imaju učinkovitost kao jedan teleskop promjera zrcala 16,4 metara). Nazivi pojedinih teleskopa na staročileanskom indijanskom jeziku [[Mapuche|mapuče]] znače: ''Antu'' (''Sunce''), postavljen 1998., ''Kueyen'' (''Mjesec''), postavljen 1999., ''Melipal'' (''Križ''), postavljen 2000. i ''Yepun'' (''Sirius''), postavljen 2001.<ref> '''VLT''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65093] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> |
||
Povezani su [[računalo]]m, teleskopi skupe toliko [[svjetlost]]i koliko i jedno [[zrcalo]] od 16,4 m |
Povezani su [[računalo]]m, teleskopi skupe toliko [[svjetlost]]i koliko i jedno [[zrcalo]] od 16,4 m. Kad se povežu s tri druga teleskopa od 1,8 m [[Europski južni opservatorij|Europskog južnog opservatorija]] (ESO), njima se može vidjeti mnogo pojedinosti na nebu (na primjer: [[astronaut]] koji hoda [[Mjesec|Mjesečevom]] površinom).<ref> [http://www.eso.org/public/teles-instr/vlt.html] "The Very Large Telescope", publisher=ESO, 2011.</ref> Najzanimljivije poboljšanje kvalitete (i povećanja) slike dobije se kada više teleskopa promatra isto [[nebesko tijelo]]. Ta tehnika nazvana je optička sinteza ili '''interferometrija'''. Postoji više tehnika interferometrije: |
||
* VLA (engl. ''Very Large Array''): interferometrijski sustav s velikim brojem [[antena]], tj. nizom [[radio teleskop]]a manjih [[promjer]]a. Antene mogu biti međusobno fizički povezane. [[Razlučivost]] (rezolucija) sustava je između 0,13" i 2". |
* VLA (engl. ''Very Large Array''): interferometrijski sustav s velikim brojem [[antena]], tj. nizom [[radio teleskop]]a manjih [[promjer]]a. Antene mogu biti međusobno fizički povezane. [[Razlučivost]] (rezolucija) sustava je između 0,13" i 2". |
||
* VLBA (engl. ''Very Long Base Array''): interferometrijski sustav vrlo duge baze. Tako se američki VLBA niz sastoji od 10 identičnih 25 metarskih radio teleskopa, raspoređenih od [[Havaji|Havaja]], uzduž [[SAD|američkog]] teritorija do [[Djevičanski otoci|Djevičanskih otoka]]. Razlučivost sustava je do 0,0002". |
* VLBA (engl. ''Very Long Base Array''): interferometrijski sustav vrlo duge baze. Tako se američki VLBA niz sastoji od 10 identičnih 25 metarskih radio teleskopa, raspoređenih od [[Havaji|Havaja]], uzduž [[SAD|američkog]] teritorija do [[Djevičanski otoci|Djevičanskih otoka]]. Razlučivost sustava je do 0,0002". |
||
| Redak 13: | Redak 13: | ||
==Osnovni podaci== |
==Osnovni podaci== |
||
Vrlo veliki teleskop je trenutno najproduktivniji i najmoćniji [[astronomija|astronomski]] [[opservatorij]] na planetu, koji se nalazi na platou Cerro Paranal, na visini od 2 400 [[metar]]a. VLT se sastoji od četiri glavna teleskopa, promjera primarnog ogledala od 8,2 metra i od četiri pomoćna, pokretna teleskopa, promjera 1,8 metara. S obzirom na njegov naučni značaj i svojstva, godišnje se dobiva 4 - 6 puta više zahtjeva za korištenje VLT-ija od broja rasploživih sati. |
Vrlo veliki teleskop je trenutno najproduktivniji i najmoćniji [[astronomija|astronomski]] [[opservatorij]] na planetu, koji se nalazi na platou Cerro Paranal, na visini od 2 400 [[metar]]a. VLT se sastoji od četiri glavna teleskopa, promjera primarnog ogledala od 8,2 metra i od četiri pomoćna, pokretna teleskopa, promjera 1,8 metara. S obzirom na njegov naučni značaj i svojstva, godišnje se dobiva 4 - 6 puta više zahtjeva za korištenje VLT-ija od broja rasploživih sati.<ref> [http://www.eso.org/public/products/brochures/vlt_handout/] "The Very Large Telescope — The World’s Most Advanced Visible-light Astronomical Observatory handout", publisher=ESO, 2011.</ref> |
||
Iako promatrano u okvirima veličine primarnog ogledala VLT nije ništa posebno ([[Gran Canaria]] teleskop 10,4 m, [[Teleskopi Keck|Keck observatorij]] 10 m), njegova prednost u odnosu na druge je ta što se pojedinačne teleskopske jedinice mogu složiti u interferometar, pružajući astronomima mogućnost promatranja neba do najsitnijih detalja, kao da ga promatraju kroz mnogo veći teleskop. Individualni teleskopi mogu biti složeni u grupu od dva ili tri, ali i da budu korišteni pojedinačno, što je u najvećem broju promatranja i slučaj. |
Iako promatrano u okvirima veličine primarnog ogledala VLT nije ništa posebno ([[Gran Canaria]] teleskop 10,4 m, [[Teleskopi Keck|Keck observatorij]] 10 m), njegova prednost u odnosu na druge je ta što se pojedinačne teleskopske jedinice mogu složiti u interferometar, pružajući astronomima mogućnost promatranja neba do najsitnijih detalja, kao da ga promatraju kroz mnogo veći teleskop. Individualni teleskopi mogu biti složeni u grupu od dva ili tri, ali i da budu korišteni pojedinačno, što je u najvećem broju promatranja i slučaj. |
||
Inačica od 23. prosinca 2021. u 19:23
Vrlo veliki teleskop ili VLT (akronim od engl. Very Large Telescope: vrlo velik teleskop) je najveći optički teleskop na svijetu, smješten u Čileu, u pustinji Atacama. VLT je naziv četiriju teleskopa Europske južne zvjezdarnice ili ESO (engl. European Southern Observatory) smještenih na visoravni Cerro Paranal u Čileu, sa zrcalima promjera 8,2 metara. Mogu se koristiti samostalno ili zajedno (zajedno imaju učinkovitost kao jedan teleskop promjera zrcala 16,4 metara). Nazivi pojedinih teleskopa na staročileanskom indijanskom jeziku mapuče znače: Antu (Sunce), postavljen 1998., Kueyen (Mjesec), postavljen 1999., Melipal (Križ), postavljen 2000. i Yepun (Sirius), postavljen 2001.[1]
Povezani su računalom, teleskopi skupe toliko svjetlosti koliko i jedno zrcalo od 16,4 m. Kad se povežu s tri druga teleskopa od 1,8 m Europskog južnog opservatorija (ESO), njima se može vidjeti mnogo pojedinosti na nebu (na primjer: astronaut koji hoda Mjesečevom površinom).[2] Najzanimljivije poboljšanje kvalitete (i povećanja) slike dobije se kada više teleskopa promatra isto nebesko tijelo. Ta tehnika nazvana je optička sinteza ili interferometrija. Postoji više tehnika interferometrije:
- VLA (engl. Very Large Array): interferometrijski sustav s velikim brojem antena, tj. nizom radio teleskopa manjih promjera. Antene mogu biti međusobno fizički povezane. Razlučivost (rezolucija) sustava je između 0,13" i 2".
- VLBA (engl. Very Long Base Array): interferometrijski sustav vrlo duge baze. Tako se američki VLBA niz sastoji od 10 identičnih 25 metarskih radio teleskopa, raspoređenih od Havaja, uzduž američkog teritorija do Djevičanskih otoka. Razlučivost sustava je do 0,0002".
- VLBI (engl. Very Long Baseline Interferometry) ili dugobazična interferometrija: interferometrija vrlo dugih baza. Međusobna udaljenost radio teleskopa može biti i nekoliko tisuća kilometara.
Osnovni podaci
Vrlo veliki teleskop je trenutno najproduktivniji i najmoćniji astronomski opservatorij na planetu, koji se nalazi na platou Cerro Paranal, na visini od 2 400 metara. VLT se sastoji od četiri glavna teleskopa, promjera primarnog ogledala od 8,2 metra i od četiri pomoćna, pokretna teleskopa, promjera 1,8 metara. S obzirom na njegov naučni značaj i svojstva, godišnje se dobiva 4 - 6 puta više zahtjeva za korištenje VLT-ija od broja rasploživih sati.[3]
Iako promatrano u okvirima veličine primarnog ogledala VLT nije ništa posebno (Gran Canaria teleskop 10,4 m, Keck observatorij 10 m), njegova prednost u odnosu na druge je ta što se pojedinačne teleskopske jedinice mogu složiti u interferometar, pružajući astronomima mogućnost promatranja neba do najsitnijih detalja, kao da ga promatraju kroz mnogo veći teleskop. Individualni teleskopi mogu biti složeni u grupu od dva ili tri, ali i da budu korišteni pojedinačno, što je u najvećem broju promatranja i slučaj.
Za svaki interferometar veoma je bitna udaljenost na koju možemo postaviti teleskope i što je ta udaljenost veća, to je učinak snimanja bolji. Maksimalna udaljenost za VLT iznosi 200 metara, dok za Keck opservatorij na Havajima, također jedan od vodećih opservatorija, ta udaljenost iznosi 85 metara. Kada se koristi kao interferometar, VLT daje i do 25 puta kvalitetniju sliku, a svjetlosni zraci prikupljeni pojedinačnim teleskopima slažu se u podzemnom sistemu tunela, u kojima se nalaze veoma složeni sustavi optike. Na taj način pomoću interferometra dobivamo konačnu sliku.
Četiri glavna teleskopa su dobila ime po čileanskim nazivima (Mapuche) za Sunce, Mjesec, najpoznatije južno zviježđe Južni križ i Veneru: Antu, Kueyen, Melipal i Yepun. Imena su izabrana tokom natječaja koji je bio raspisan u osnovnim školama širom Čilea.
Također, VLT je opremljen s oko 15 naučnih mjernih instrumenta, za čiju izradu su korištene posljednje tehnologije. Iako Gran Canaria teleskop i dva Keck teleskopa imaju veće primarno ogledalo od VLT-ja, uz sve prateće naučne instrumente, kao i uz jedinstvenu mogućnost slaganja pojedinačnih teleskopa u interferometar, VLT je najmoćniji optički teleskop kojim raspolažemo. Bitno je napomenuti da opseg VLT-jevog snimanja obuhvata i ultraljubičastu (ultraljubičasta astronomija), ali i infracrvenu svjetlost (infracrvena astronomija), koja nam o svemiru otkriva mnogo više od vidljive svjetlosti.