Špilja Samograd: razlika između inačica

Samograd
Položaj
Smještaj	Pećinski park Grabovača, Perušić
Države	Hrvatska
Fizikalne osobine
Dužina	345 m m
Najveća visina	30 m m

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 25. prosinca 2021. u 04:38

Špilja Samograd nalazi se jugozapadno od Perušića, a leži na istočnoj padini uzvišenja Grabovača u Pećinskom parku Grabovača. O nazivu špilje govori sam toponim SAMOGRAD (sam-stvoren, sam sagrađen-samograd). Najveća je i najprivlačnija špilja na Grabovači, a nalazi se na istočnim padinama brda Grabovača. Duga je 345 m, visina kanala je od 4 m do 30 m, a širina kanala na nekim mjestima od 25-30 m. Odlikuje je bogatstvo i privlačnost kalcitnih tvorevina: stalaktita, stalagmita, sigastih stupova i dva sigasta mosta.

Povijesne značajke

Prema Malezu špilja Samograd posjećivana je od najranijih dana. Potpisi austrijskih časnika iz 1835., koji se nalaze na jednoj sigi u špilji, svjedoče o višestoljetnoj tradiciji razgledavanja. Još 1886. godine je u Perušiću osovan Odbor za uređenje Samogradske pećine te je ona 1890. godine prvi put osvijetljena. Putevi i stube u špilji uređivani su krajem 19. stoljeća, a generalno su uređeni 1903. godine kad je bio planiran posjet bana Khuena Hédervárya Lici. Agregat kojim se špilja opksrbljivala energijom od 1989. godine zamijenjen je 2007. godine s električnim napajanjem, a 2012. godine postavljena je nova, hladna rasvjeta koja minimalno utječe na mikroklimatske uvjete.

Ulaz se nalazi na 670 m nadmorske visine, leži u elipsastoidnoj ponikvi, a okrenut je prema S-SZ te je vjerojatno nastao urušavanjem stropa kanala. Špiljski kanal pokazuje karakteristike pukotinskog freatičkog kanala. Cijeli je objekt nastao duž pukotine pravca S-J. Kanali nastali u freatskim uvjetima, zbog korozije čije je djelovanje u tom slučaju ravnomjerno raspoređeno u svim smjerovima, poprimaju zaobljen presjek koji teži elipsi ili krugu.

Četiri dvorane

Samograd se sastoji od svukupno četiri dvorane. Prirodoslovac Dragutin Hirc ih naziva:

Frasova dvorana u čast školskog nadzornika Karlovačke krajine – Frasa, koji je Samograd opisivao 1850.g.;

Perušića dvorana, u čast plemićkoj obitelji Perušić, prvim gospodarima Perušića;

Karlovića dvorana, u čast bana Ivana Karlovića koji je Liku i Krbavu branio od Turaka;

Kukuljevića dvorana, u čast Ivana Kukuljevića Sakcinskog, povjesničara koji je dao antropološki istraživati Samograd.

Hirc spominje da je petu dvoranu ispunjavalo jezero bistre vode - danas ga nema.

@@ Redak 25: / Redak 25: @@
 }}
-Špilja '''Samograd''' nalazi se [[jugozapad|jugozapadno]] od [[Perušić|Perušića]], a leži na [[istok|istočnoj]] padini uzvišenja [[Grabovača]] u [[Pećinski park Grabovača|Pećinskom parku Grabovača]]. O nazivu špilje govori sam [[toponim]] '''SAMOGRAD''' (sam-stvoren, sam sagrađen-samograd). Najveća je i najprivlačnija špilja na [[Grabovača|Grabovači]], a nalazi se na istočnim padinama brda [[Grabovača]]. Duga je 345 m, visina kanala je od 4 m do 30 m, a širina kanala na nekim mjestima od 25-30 m. Odlikuje je bogatstvo i privlačnost kalcitnih tvorevina: [[stalaktiti|stalaktita]], [[stalagmiti|stalagmita]], sigastih stupova i dva sigasta mosta.
+Špilja '''Samograd''' nalazi se [[jugozapad]]no od [[Perušić]]a, a leži na [[istok|istočnoj]] padini uzvišenja [[Grabovača]] u [[Pećinski park Grabovača|Pećinskom parku Grabovača]]. O nazivu špilje govori sam [[toponim]] '''SAMOGRAD''' (sam-stvoren, sam sagrađen-samograd). Najveća je i najprivlačnija špilja na [[Grabovača|Grabovači]], a nalazi se na istočnim padinama brda [[Grabovača]]. Duga je 345 m, visina kanala je od 4 m do 30 m, a širina kanala na nekim mjestima od 25-30 m. Odlikuje je bogatstvo i privlačnost kalcitnih tvorevina: [[stalaktiti|stalaktita]], [[stalagmiti|stalagmita]], sigastih stupova i dva sigasta mosta.
 ==Povijesne značajke ==
 [[Datoteka:Grabovača slika samograde.jpg|180px|minijatura|lijevo|Prva fotografija špilje u Hrvatskoj, špilja Samograd 1897.]]
-Prema [[Mirko Malez|Malezu]] špilja Samograd posjećivana je od najranijih dana. Potpisi austrijskih časnika iz 1835., koji se nalaze na jednoj sigi u špilji, svjedoče o višestoljetnoj tradiciji razgledavanja. Još 1886. godine je u [[Perušić|Perušiću]] osovan ''Odbor za uređenje Samogradske pećine'' te je ona 1890. godine prvi put osvijetljena. Putevi i stube u [[špilja|špilji]] uređivani su krajem 19. stoljeća, a generalno su uređeni 1903. godine kad je bio planiran posjet bana [[Khuen Héderváry|Khuena Hédervárya]] [[Lika|Lici]]. Agregat kojim se špilja opksrbljivala energijom od 1989. godine zamijenjen je 2007. godine s električnim napajanjem, a 2012. godine postavljena je nova, hladna rasvjeta koja minimalno utječe na [[Mikroklima|mikroklimatske]] uvjete.
+Prema [[Mirko Malez|Malezu]] špilja Samograd posjećivana je od najranijih dana. Potpisi austrijskih časnika iz 1835., koji se nalaze na jednoj sigi u špilji, svjedoče o višestoljetnoj tradiciji razgledavanja. Još 1886. godine je u [[Perušić]]u osovan ''Odbor za uređenje Samogradske pećine'' te je ona 1890. godine prvi put osvijetljena. Putevi i stube u [[špilja|špilji]] uređivani su krajem 19. stoljeća, a generalno su uređeni 1903. godine kad je bio planiran posjet bana [[Khuen Héderváry|Khuena Hédervárya]] [[Lika|Lici]]. Agregat kojim se špilja opksrbljivala energijom od 1989. godine zamijenjen je 2007. godine s električnim napajanjem, a 2012. godine postavljena je nova, hladna rasvjeta koja minimalno utječe na [[mikroklima]]tske uvjete.
 [[File:Samograd potpisi 1835.jpg|thumb|Potpisi austrijskih časnika u špilji Samograd, 1835.]]
-Ulaz se nalazi na 670 m nadmorske visine, leži u [[elipsa|elipsastoidnoj]] [[Ponikva|ponikvi]], a okrenut je prema S-SZ te je vjerojatno nastao urušavanjem stropa kanala. Špiljski kanal pokazuje karakteristike pukotinskog freatičkog kanala. Cijeli je objekt nastao duž pukotine pravca S-J. Kanali nastali u freatskim uvjetima, zbog korozije čije je djelovanje u tom slučaju ravnomjerno raspoređeno u svim smjerovima, poprimaju zaobljen presjek koji teži [[elipsa|elipsi]] ili [[Krug|krugu]].
+Ulaz se nalazi na 670 m nadmorske visine, leži u [[elipsa]]stoidnoj [[Ponikva|ponikvi]], a okrenut je prema S-SZ te je vjerojatno nastao urušavanjem stropa kanala. Špiljski kanal pokazuje karakteristike pukotinskog freatičkog kanala. Cijeli je objekt nastao duž pukotine pravca S-J. Kanali nastali u freatskim uvjetima, zbog korozije čije je djelovanje u tom slučaju ravnomjerno raspoređeno u svim smjerovima, poprimaju zaobljen presjek koji teži [[elipsa|elipsi]] ili [[krug]]u.
 == Četiri dvorane ==
@@ Redak 43: / Redak 43: @@
 *Karlovića dvorana, u čast bana [[Ivan Karlović|Ivana Karlovića]] koji je [[Lika|Liku]] i [[Krbava|Krbavu]] branio od [[Turci|Turaka]];
-*Kukuljevića dvorana, u čast [[Ivan Kukuljević Sakcinski|Ivana Kukuljevića Sakcinskog]], [[povjesničar|povjesničara]] koji je dao [[antropologija|antropološki]] istraživati Samograd.
+*Kukuljevića dvorana, u čast [[Ivan Kukuljević Sakcinski|Ivana Kukuljevića Sakcinskog]], [[povjesničar]]a koji je dao [[antropologija|antropološki]] istraživati Samograd.
 Hirc spominje da je petu dvoranu ispunjavalo jezero bistre [[voda|vode]] - danas ga nema.