Margarita Debeljak: razlika između inačica
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Margarita Debeljak''', ([[Sarajevo]], [[25. siječnja]] [[1905.]] |
'''Margarita Debeljak''', ([[Sarajevo]], [[25. siječnja]] [[1905.]] – [[Novi Sad]], [[18. travnja]] [[1989.]]), hrvatska [[baletna pedagoginja]] i skupljačica narodnog blaga iz BiH koja je karijeru napravila u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini. Rođena je u Sarajevu. Usavršavala se kod poznatih europskih pedagoga. Poslije je radila s plesnim skupinama u BiH ([[Banja Luka|Banjoj Luci]]) i Hrvatskoj ([[Karlovac|Karlovcu]]). Poslije rata otišla je u [[Novi Sad]] gdje je od 1947. predavala u Baletskoj školi. Kao baletna pedagoginja odgojila mnoge poznate [[balet]]ne umjetnike. Druga velika zanimacija Margarite Debeljak bili su [[narodni ples]]ovi iz Vojvodine koje je sakupljala i obrađivala.<ref>''Hrvatski leksikon A-K'', 1. izdl.,Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., {{ISBN|953-96728-1-3}}, str. 236</ref> Poznato je djelo u suradnji s [[Milica Ilijin|Milicom Ilijin]] ''[[Mađari u Vojvodini|Mađarske]] narodne igre iz Vojvodine''.<ref>Mađarske narodne igre iz Vojvodine / Margarita Debeljak i Milica Ilijin. Novi Sad : Bratstvo jedinstvo, 1953.</ref> |
||
Osim što je zapisivala i proučavala plesove naroda iz Vojvodine, Margarita Debeljak je proučavala i narodne plesove Hrvata. 1960-ih je zapisala [[hvar]]ske plesove, a zapisi se čuvaju u arhivu [[Muzej hvarske baštine|Muzeja hvarske baštine]] u Hvaru. Istraživala je u suradnji s [[Niko Duboković Nadalini|Nikom Dubokovićem Nadalinijem]], također poznavateljem folklora i običaja te osnivačem ondašnjeg Centra za zaštitu kulturne baštine otoka Hvara, a današnjeg Muzeja hvarske baštine.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/94707 Etnološka tribina 33, vol. 40, 2010.] Mirjana Kolumbić: Hvarski plesovi, Furlona/furlana kao oblici kontradansi, str. 132</ref> |
Osim što je zapisivala i proučavala plesove naroda iz Vojvodine, Margarita Debeljak je proučavala i narodne plesove Hrvata. 1960-ih je zapisala [[hvar]]ske plesove, a zapisi se čuvaju u arhivu [[Muzej hvarske baštine|Muzeja hvarske baštine]] u Hvaru. Istraživala je u suradnji s [[Niko Duboković Nadalini|Nikom Dubokovićem Nadalinijem]], također poznavateljem folklora i običaja te osnivačem ondašnjeg Centra za zaštitu kulturne baštine otoka Hvara, a današnjeg Muzeja hvarske baštine.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/94707 Etnološka tribina 33, vol. 40, 2010.] Mirjana Kolumbić: Hvarski plesovi, Furlona/furlana kao oblici kontradansi, str. 132</ref> |
||
Inačica od 31. prosinca 2021. u 21:18
Margarita Debeljak, (Sarajevo, 25. siječnja 1905. – Novi Sad, 18. travnja 1989.), hrvatska baletna pedagoginja i skupljačica narodnog blaga iz BiH koja je karijeru napravila u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini. Rođena je u Sarajevu. Usavršavala se kod poznatih europskih pedagoga. Poslije je radila s plesnim skupinama u BiH (Banjoj Luci) i Hrvatskoj (Karlovcu). Poslije rata otišla je u Novi Sad gdje je od 1947. predavala u Baletskoj školi. Kao baletna pedagoginja odgojila mnoge poznate baletne umjetnike. Druga velika zanimacija Margarite Debeljak bili su narodni plesovi iz Vojvodine koje je sakupljala i obrađivala.[1] Poznato je djelo u suradnji s Milicom Ilijin Mađarske narodne igre iz Vojvodine.[2] Osim što je zapisivala i proučavala plesove naroda iz Vojvodine, Margarita Debeljak je proučavala i narodne plesove Hrvata. 1960-ih je zapisala hvarske plesove, a zapisi se čuvaju u arhivu Muzeja hvarske baštine u Hvaru. Istraživala je u suradnji s Nikom Dubokovićem Nadalinijem, također poznavateljem folklora i običaja te osnivačem ondašnjeg Centra za zaštitu kulturne baštine otoka Hvara, a današnjeg Muzeja hvarske baštine.[3]
Izvori
- ↑ Hrvatski leksikon A-K, 1. izdl.,Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., ISBN 953-96728-1-3, str. 236
- ↑ Mađarske narodne igre iz Vojvodine / Margarita Debeljak i Milica Ilijin. Novi Sad : Bratstvo jedinstvo, 1953.
- ↑ Etnološka tribina 33, vol. 40, 2010. Mirjana Kolumbić: Hvarski plesovi, Furlona/furlana kao oblici kontradansi, str. 132