Latinski jezik: razlika između inačica
m Undid edits by 141.136.219.137 (talk) to last version by Maestro Ivanković Oznake: uklanjanje SWViewer [1.4] |
RpA: WP:NI, WP:HRV |
||
Redak 20: | Redak 20: | ||
Izvorno se latinski govorio u pokrajni Laciju, po čemu je i dobio svoje ime. Središte pokrajine Lacija je bio Rim. |
Izvorno se latinski govorio u pokrajni Laciju, po čemu je i dobio svoje ime. Središte pokrajine Lacija je bio Rim. |
||
Premda je sve do [[19. stoljeće|19. stoljeća]] latinski bio službeni jezik u nekim [[Europa|europskim zemljama]], s vremenom je potpuno nestao iz javnog govora, što znači da nema izvornih govornika. No, zahvaljujući dugoj tradiciji [[Antika|antičke]] rimske književnosti, danas se smatra važnim svjetskim jezikom. Latinski jezik koristi se od [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] i danas u [[Rimokatolička Crkva|Katoličkoj Crkvi]], svim granama suvremene [[ |
Premda je sve do [[19. stoljeće|19. stoljeća]] latinski bio službeni jezik u nekim [[Europa|europskim zemljama]], s vremenom je potpuno nestao iz javnog govora, što znači da nema izvornih govornika. No, zahvaljujući dugoj tradiciji [[Antika|antičke]] rimske književnosti, danas se smatra važnim svjetskim jezikom. Latinski jezik koristi se od [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] i danas u [[Rimokatolička Crkva|Katoličkoj Crkvi]], svim granama suvremene [[znanost]]i, [[Kultura|kulturi]] i [[književnost]]i. |
||
Latinski je jezik najdublje od svih svjetskih jezika utjecao na druge jezike, čak više i od [[Grčki jezik|grčkoga]], koji u [[Europa|Europi]] poslije [[Antika|antike]], osobito u [[Zapadna Europa|Zapadnoj Europi]], nije ni po intenzitetu, ni po trajanju imao takav izravan utjecaj. |
Latinski je jezik najdublje od svih svjetskih jezika utjecao na druge jezike, čak više i od [[Grčki jezik|grčkoga]], koji u [[Europa|Europi]] poslije [[Antika|antike]], osobito u [[Zapadna Europa|Zapadnoj Europi]], nije ni po intenzitetu, ni po trajanju imao takav izravan utjecaj. |
Inačica od 31. prosinca 2021. u 23:30
Latinski jezik | |
lingua Latina | |
Države | Vatikan |
Regije | Apeninski poluotok, Europa |
Govornici | 0, pretvorio se u razne romanske jezike u 9. stoljeću |
Rang | - |
Razredba | indoeuropski italski |
Službeni status | |
Služben u | Vatikan (za službene svrhe, ne koristi se u svakodnevnom jeziku) |
Ustanova | Opus Fundatum Latinitas |
Jezični kôd | |
ISO 639-1 | la |
ISO 639-2 | lat |
ISO 639-3 | LTN |
Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima) |
Latinski jezik (ISO 639-3: lat) je izumrli jezik koji spada u skupinu italskih jezika, te je predak svih današnjih romanskih jezika.
Izvorno se latinski govorio u pokrajni Laciju, po čemu je i dobio svoje ime. Središte pokrajine Lacija je bio Rim.
Premda je sve do 19. stoljeća latinski bio službeni jezik u nekim europskim zemljama, s vremenom je potpuno nestao iz javnog govora, što znači da nema izvornih govornika. No, zahvaljujući dugoj tradiciji antičke rimske književnosti, danas se smatra važnim svjetskim jezikom. Latinski jezik koristi se od srednjeg vijeka i danas u Katoličkoj Crkvi, svim granama suvremene znanosti, kulturi i književnosti.
Latinski je jezik najdublje od svih svjetskih jezika utjecao na druge jezike, čak više i od grčkoga, koji u Europi poslije antike, osobito u Zapadnoj Europi, nije ni po intenzitetu, ni po trajanju imao takav izravan utjecaj.
Razvoj latinskog jezika
Kako se od 2. stoljeća rimska vlast počela širiti po čitavom Sredozemlju, tako je i latinski jezik izlazio iz okvira drevne Italije i prerastao u svjetski jezik. U razvoju latinskog jezika presudnu su ulogu odigrali prvi rimski književnici, koji su svoj jezik ratara i vojnika postupno, po ugledu na grčki jezik, usavršavali i osposobljavali da s lakoćom i logično iskaže i najsloženiju književnu, poetsku ili filozofsku misao. Najstariji natpisi na latinskom jeziku potječu iz 6. stoljeća. Prvi spomenik književnog latinskog jezika predstavljaju Zakoni dvanaest tablica iz 5. stoljeća, a posljednji je Justinijanov Kodeks rimskog građanskog prava iz 6. stoljeća.
Latinski jezik na području Hrvatske
Latinski jezik je u mnogočemu odredio kulturološki smjer Hrvatske povijesti. Latinskim jezikom napisani su gotovo svi hrvatski povijesni državno-pravni dokumenti, listine i spomenici na kojima se temelji neprekinuta državnost Hrvatske od 9. stoljeća do danas. Latinskim jezikom Hrvati su se često uspješno suprostavljali dugotrajnim nasrtajima germanizacije i mađarizacije.
Vidi još
- gramatika latinskog jezika
- pravopis latinskog jezika
- Priscijan Cezarejski u ranom srednjem vijeku (500.g.) napisao je udžbenik iz latinskog jezika, koji je bio standard kroz srednji vijek.
Vanjske poveznice
- Ethnologue (14th)
- Ethnologue (15th)
- Ethnologue (16th)
- la.wikipedia.org - Wikipedija na latinskom jeziku