Kunta Kinte (otok): razlika između inačica
−Kategorija:Otoci u Africi; ±Kategorija:Riječni otoci→Kategorija:Riječni otoci u Africi uz pomoć dodatka HotCat |
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
||
Redak 18: | Redak 18: | ||
'''Jamesov otok''' ([[engleski]]: ''James Island'') je [[otok]] na rijeci [[Gambija (rijeka)|Gambiji]] 30 km od njezina ušća, kod mjesta [[Juffureh]]a u [[Gambija|Gambiji]]. Na njemu se nalazi [[UK|britanska]] [[utvrda]] ''Fort James'' koja je samo 3 km udaljena od francuske utvrde ''[[Albreda]]'' na sjevernoj obali rijeke. Obje su, zajedno s utvrdama Juffureh i Fort Bullen, 2003. godine upisane na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Africi]] kao "svjedočanstva i ostaci od pred-[[kolonijalizam|kolonijalnog]] i pred-[[robovlasništvo|robovskog]] razdoblja do post-robovskog razdoblja i gambijske neovisnosti". |
'''Jamesov otok''' ([[engleski]]: ''James Island'') je [[otok]] na rijeci [[Gambija (rijeka)|Gambiji]] 30 km od njezina ušća, kod mjesta [[Juffureh]]a u [[Gambija|Gambiji]]. Na njemu se nalazi [[UK|britanska]] [[utvrda]] ''Fort James'' koja je samo 3 km udaljena od francuske utvrde ''[[Albreda]]'' na sjevernoj obali rijeke. Obje su, zajedno s utvrdama Juffureh i Fort Bullen, 2003. godine upisane na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Africi]] kao "svjedočanstva i ostaci od pred-[[kolonijalizam|kolonijalnog]] i pred-[[robovlasništvo|robovskog]] razdoblja do post-robovskog razdoblja i gambijske neovisnosti". |
||
Dana 6. veljače 2011. preimenovan je u otok '''Kunta Kinte''', kako bi imao više gambijsko ime<ref>[http://today.gm/hi/tourism/3051.html Preimenovanje otoka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200325083202/http://today.gm/hi/tourism/3051.html |date=25. ožujka 2020. }} {{eng oznaka}} Preuzeto 19. listopada 2011.</ref> |
Dana 6. veljače 2011. preimenovan je u otok '''Kunta Kinte''', kako bi imao više gambijsko ime.<ref>[http://today.gm/hi/tourism/3051.html Preimenovanje otoka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200325083202/http://today.gm/hi/tourism/3051.html |date=25. ožujka 2020. }} {{eng oznaka}} Preuzeto 19. listopada 2011.</ref> Naime, [[Kunta Kinte]], pripadnik naroda [[Mandinka]], je bio predak američkog spisatelja [[Alex Haley|Alexa Haleya]] koji je u svom slavnom djelu ''[[Korijeni: Saga o američkoj obitelji]]'', biografski i djelomice fikcijski, opisao njegov život i između ostalog njegov odlazak u roblje, upravo preko Jamesovog otoka. |
||
[[Datoteka:James_Island_and_Fort_Gambia.jpg|mini|250px|lijevo|<center>Karta Jamesovog otoka iz 1755. god.]] |
[[Datoteka:James_Island_and_Fort_Gambia.jpg|mini|250px|lijevo|<center>Karta Jamesovog otoka iz 1755. god.]] |
||
==Povijest== |
==Povijest== |
||
Redak 28: | Redak 28: | ||
[[Francuzi]] i gusari su više puta osvajali i uništavali utvrdu (1695. i 1702.). Dana 13. lipnja 1750. godine Jamesov otok je preuzelo "Udruženje trgovaca u Africi", a od 25. svibnja 1765. do 11. veljače 1779. godine, Gambija je bila dijelom britanske [[Senegambija|Senegambije]]. Nakon što je donesen Zakon o [[trgovina robljem|trgovini]] robljem 1807. godine, čime je trgovina robljem zabranjena u Ujedinjenom Kraljevstvu, izgrađene su [[Šestotopna baterija]] (Six-Gun Battery, 1816.) i [[Fort Bullen]] (1826.), na obje strane ušća rijeke Gambije, kako bi sprovodile ovaj zakon. One su, zajedno s cijelim Jamesovim otokom, napušteni 1870. godine. |
[[Francuzi]] i gusari su više puta osvajali i uništavali utvrdu (1695. i 1702.). Dana 13. lipnja 1750. godine Jamesov otok je preuzelo "Udruženje trgovaca u Africi", a od 25. svibnja 1765. do 11. veljače 1779. godine, Gambija je bila dijelom britanske [[Senegambija|Senegambije]]. Nakon što je donesen Zakon o [[trgovina robljem|trgovini]] robljem 1807. godine, čime je trgovina robljem zabranjena u Ujedinjenom Kraljevstvu, izgrađene su [[Šestotopna baterija]] (Six-Gun Battery, 1816.) i [[Fort Bullen]] (1826.), na obje strane ušća rijeke Gambije, kako bi sprovodile ovaj zakon. One su, zajedno s cijelim Jamesovim otokom, napušteni 1870. godine. |
||
James Otok muči teška erozija i sada je na oko 1/6 svoje veličine tijekom vremena trgovine robljem. Preostale su tek ruševine nekoliko britanskih upravnih zgrada (uključujući i ćelije za najnemirnije robove), mali mol, i nekoliko skeletnih stabala [[baobab]]a. Ruševine su stabilizirane i zaštićen je pokrovni sloj, ali zbog niskog zemljišta neke građevine za vrijeme plime i oluja tuku valovi<ref>[http://whc.unesco.org/archive/advisory_body_evaluation/761rev.pdf UNESCO-va procjena svjetske baštine] {{eng oznaka}} Preuzeto 19. listopada 2011.</ref> |
James Otok muči teška erozija i sada je na oko 1/6 svoje veličine tijekom vremena trgovine robljem. Preostale su tek ruševine nekoliko britanskih upravnih zgrada (uključujući i ćelije za najnemirnije robove), mali mol, i nekoliko skeletnih stabala [[baobab]]a. Ruševine su stabilizirane i zaštićen je pokrovni sloj, ali zbog niskog zemljišta neke građevine za vrijeme plime i oluja tuku valovi.<ref>[http://whc.unesco.org/archive/advisory_body_evaluation/761rev.pdf UNESCO-va procjena svjetske baštine] {{eng oznaka}} Preuzeto 19. listopada 2011.</ref> |
||
<gallery> |
<gallery> |
Inačica od 1. siječnja 2022. u 00:09
Jamesov otok i pripadajući lokaliteti | |
---|---|
Svjetska baština – UNESCO | |
Država | Gambija
|
Godina uvrštenja | 2003. (27. zasjedanje) |
Vrsta | Kulturno dobro |
Mjerilo | iii, vi |
Ugroženost | - |
Poveznica | UNESCO |
Jamesov otok (engleski: James Island) je otok na rijeci Gambiji 30 km od njezina ušća, kod mjesta Juffureha u Gambiji. Na njemu se nalazi britanska utvrda Fort James koja je samo 3 km udaljena od francuske utvrde Albreda na sjevernoj obali rijeke. Obje su, zajedno s utvrdama Juffureh i Fort Bullen, 2003. godine upisane na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Africi kao "svjedočanstva i ostaci od pred-kolonijalnog i pred-robovskog razdoblja do post-robovskog razdoblja i gambijske neovisnosti".
Dana 6. veljače 2011. preimenovan je u otok Kunta Kinte, kako bi imao više gambijsko ime.[1] Naime, Kunta Kinte, pripadnik naroda Mandinka, je bio predak američkog spisatelja Alexa Haleya koji je u svom slavnom djelu Korijeni: Saga o američkoj obitelji, biografski i djelomice fikcijski, opisao njegov život i između ostalog njegov odlazak u roblje, upravo preko Jamesovog otoka.
Povijest
Prvi europski doseljenici na otok su bili baltički Nijemci iz vojvodstava Kurlandije i Semigalije, koji su imali druge kolonijalne posjede u tom području. Oni su ga zvali Otok sv. Andrije. No, na njega su polagali pravo i Englezi koji su ga prethodno dodijellili dvjema zasebnim poduzećima 1588. i 1618. godine. God. 1651., doseljenici su izgradili utvrdu Jakov Fort, nazvanoj po vojvodi Kurlandije, Jakovu Kettleru. Nizozemci su nakratko održavali utvrdu od 1659. do 1661. godine kada ju zauzimaju Britanci; Nizozemci su je službeno ustupili Britancima 1664. godine.
Britanci su otok preimenovali u Jamesov otok ("Jakovljev otok"), a utvrdu Fort James po tadašnjem vojvodi od Yorka, kasnijem Jakovu II., kralju Engleske. Ovlaštene kraljevske tvrtke su upravljale ovim područjem, koje se u početku bavilo trgovinom zlata i bjelokosti, a kasnije i trgovinom roblja. Od 1669. njime upravlja Gambijsko društvo, a od 1684. godine, Kraljevska afrička tvrtka (Royal African Company).
Francuzi i gusari su više puta osvajali i uništavali utvrdu (1695. i 1702.). Dana 13. lipnja 1750. godine Jamesov otok je preuzelo "Udruženje trgovaca u Africi", a od 25. svibnja 1765. do 11. veljače 1779. godine, Gambija je bila dijelom britanske Senegambije. Nakon što je donesen Zakon o trgovini robljem 1807. godine, čime je trgovina robljem zabranjena u Ujedinjenom Kraljevstvu, izgrađene su Šestotopna baterija (Six-Gun Battery, 1816.) i Fort Bullen (1826.), na obje strane ušća rijeke Gambije, kako bi sprovodile ovaj zakon. One su, zajedno s cijelim Jamesovim otokom, napušteni 1870. godine.
James Otok muči teška erozija i sada je na oko 1/6 svoje veličine tijekom vremena trgovine robljem. Preostale su tek ruševine nekoliko britanskih upravnih zgrada (uključujući i ćelije za najnemirnije robove), mali mol, i nekoliko skeletnih stabala baobaba. Ruševine su stabilizirane i zaštićen je pokrovni sloj, ali zbog niskog zemljišta neke građevine za vrijeme plime i oluja tuku valovi.[2]
-
Ruševine Jamesove utvrde danas -
Zidine utvrde -
Slavoluk Jufureha -
Kuća robova u Jufurehu -
Prva portugalska postaja u Jufurehu
Poveznice
Izvori
- ↑ Preimenovanje otoka Arhivirana inačica izvorne stranice od 25. ožujka 2020. (Wayback Machine) (engl.) Preuzeto 19. listopada 2011.
- ↑ UNESCO-va procjena svjetske baštine (engl.) Preuzeto 19. listopada 2011.
Vanjske poveznice
- Kratak opis i povijest Jamesovog otoka Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. siječnja 2008. (Wayback Machine) (engl.) Posjećeno 19. listopada 2011.
- Pojedinosti i karta (engl.) Posjećeno 19. listopada 2011.