Gorušičina plavulja: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →Vanjske poveznice: + |
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
||
| Redak 32: | Redak 32: | ||
== Upotrebljivost == |
== Upotrebljivost == |
||
Gorušičina plavulja nije jestiva, vjerojatno lagano [[Popis otrovnih gljiva|otrovna]]. |
Gorušičina plavulja nije jestiva, vjerojatno lagano [[Popis otrovnih gljiva|otrovna]].<ref> [[Romano Božac]]: "Gljive – morfologija, sistematika, toksikologija", Školska knjiga Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1993. </ref> |
||
== Sličnosti == |
== Sličnosti == |
||
Inačica od 1. siječnja 2022. u 16:42
| Gorušičina plavulja | |
|---|---|
 | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Gljive |
| Koljeno: | Basidiomycota |
| Razred: | Agaricomycetes |
| Red: | Agaricales |
| Porodica: | Hymenogastraceae |
| Rod: | Hebeloma |
| Vrsta: | H. sinapizans (Paulet) Gillet (1878.) |
| Dvojno ime | |
| Hebeloma sinapizans | |
| Sinonimi | |
| |
| Baze podataka | |
Gorušičina plavulja ili rotkvičava tupavica (lat. Hebeloma sinapizans) je nejestiva gljiva (ili čak lagano otrovna) iz porodice Hymenogastraceae.
Opis
- Klobuk gorušičine plavulje je širok od 5 do 12 centimetara, najprije konveksan zatim otvoren i tupo ispupčen, mesnat, može biti žutorđav, prljavosmeđ ili crvenkastosmeđ, za vlažna vremena malo mazav, rub je svjetliji i malo valovit.
- Listići su prilično gusti, uski i poput luka prirasli na stručak, ili ponekad mogu biti trbušasti i slobodni, smeđi, oštrica je sitno pahuljičasta.
- Stručak je visok od 5 do 15 centimetara, u pravilu valjkast, pri dnu nešto deblji ili gomoljasto zadebljan, blijed ili bjelkast i prirašteno smeđe čehast, šupalj; od sredine klobuka prema cjevastoj šupljini visi meso klobuka poput viska, odnosno sige. Ova se najtipičnija značajka najbolje vidi na presjeku stručka.
- Meso je prilično debelo, bljedoliko, zadah je neugodan po rotkvici (lat. Raphanus sativus), okus gorak.
- Spore su ovalno eliptične, malo bradavičave, 10 – 12 x 6 - 8 μm, u masi poput boje duhana.
Stanište
Gorušičina plavulja u kasno ljeto i jesen u skupinama ili krugovima po svim šumama, često se može pronaći u parkovima, osobito ispod breze.
Upotrebljivost
Gorušičina plavulja nije jestiva, vjerojatno lagano otrovna.[1]
Sličnosti
Gorušičina plavulja je pravi predstavnik roda Hebeloma u koje ne postoji ni jedna jestiva vrsta. Prilično je raširena i prava je šteta što nije jestiva. Vrlo lako se može zamijeniti također nevaljalom plavuljom (lat. Hebeloma crustuliniforme Quel.), koja ima svjetliji klobuk, a stručak je uvijek pun, po čemu se najbitnije razlikuje od gorušičine plavulje.
Slike
|
Izvori
- ↑ Romano Božac: "Gljive – morfologija, sistematika, toksikologija", Školska knjiga Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1993.
