Gimnazija: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Dodavanje wikipoveznice na artikl Gimnazija Bjelovar umjesto samo Bjelovar (natpis ispod slike).
m RpA: WP:NI, WP:HRV
 
Redak 1: Redak 1:
[[Datoteka:Gimnazija Bjelovar 03.jpg|230px|desno|thumb|[[Gimnazija Bjelovar]]]]
[[Datoteka:Gimnazija Bjelovar 03.jpg|230px|desno|thumb|[[Gimnazija Bjelovar]]]]
'''Gimnazija''' je [[obrazovanje|općeobrazovna]] [[srednja škola]] koja traje četiri godine, u koju se može upisati nakon završetka [[osnovna škola|osnovne škole]]. Svrha obrazovanja u gimnaziji je razviti kod [[učenik|učenika]] intelektualnu širinu, potrebu za novim spoznajama i djelovanjima, istraživačku radoznalost, te osposobiti ih za razložno i stvaralačko mišljenje te samostalno [[strategije učenja|učenje]].
'''Gimnazija''' je [[obrazovanje|općeobrazovna]] [[srednja škola]] koja traje četiri godine, u koju se može upisati nakon završetka [[osnovna škola|osnovne škole]]. Svrha obrazovanja u gimnaziji je razviti kod [[učenik]]a intelektualnu širinu, potrebu za novim spoznajama i djelovanjima, istraživačku radoznalost, te osposobiti ih za razložno i stvaralačko mišljenje te samostalno [[strategije učenja|učenje]].


Kao općeobrazovna škola gimnazija je prijelazni stupanj k profesionalnom osposobljavanju u višim i visokim školama te [[fakultet]]ima, tj. ona ne osposobljava učenika za neko posebno zanimanje već ga uglavnom usmjerava na daljnje školovanje.
Kao općeobrazovna škola gimnazija je prijelazni stupanj k profesionalnom osposobljavanju u višim i visokim školama te [[fakultet]]ima, tj. ona ne osposobljava učenika za neko posebno zanimanje već ga uglavnom usmjerava na daljnje školovanje.

Posljednja izmjena od 1. siječnja 2022. u 18:35

Gimnazija Bjelovar

Gimnazija je općeobrazovna srednja škola koja traje četiri godine, u koju se može upisati nakon završetka osnovne škole. Svrha obrazovanja u gimnaziji je razviti kod učenika intelektualnu širinu, potrebu za novim spoznajama i djelovanjima, istraživačku radoznalost, te osposobiti ih za razložno i stvaralačko mišljenje te samostalno učenje.

Kao općeobrazovna škola gimnazija je prijelazni stupanj k profesionalnom osposobljavanju u višim i visokim školama te fakultetima, tj. ona ne osposobljava učenika za neko posebno zanimanje već ga uglavnom usmjerava na daljnje školovanje.

Podjela[uredi | uredi kôd]

Gimnazije se dijele na opće, jezične, klasične, prirodoslovno-matematičke i prirodoslovne.

  • Opća gimnazija podrazumijeva uravnotežen odnos svih općeobrazovnih nastavnih predmeta, a od drugog razreda izborna nastava je obvezni dio nastavnog plana i programa.
  • Jezična gimnazija sadrži povećan broj sati učenja stranih jezika, dok u trećem i četvrtom razredu umjesto jednog od prirodoslovnih predmeta (biologija, kemija, fizika) učenici mogu birati povećane programe stranih jezika.
  • Klasična gimnazija podrazumijeva učenje latinskog i grčkog tijekom sve četiri godine tri sata tjedno.
  • Prirodoslovno-matematička gimnazija sadrži veći fond sati matematike, fizike i informatike tijekom sve četiri godine obrazovanja, a učenicima pruža mogućnost izbora proširenog programa matematike i informatike umjesto drugog stranog jezika.
  • Prirodoslovna gimnazija temelji se na uravnoteženom odnosu matematike, kemije, fizike i biologije s posebnim naglaskom na laboratorijskim vježbama, a u okviru izbornog dijela programa učenici se mogu odlučiti za učenje drugog stranog jezika ili osnova ekologije.

Predmeti[uredi | uredi kôd]

Obvezni predmeti u svim gimnazijama u Hrvatskoj su: hrvatski jezik, dva strana jezika (mogućnost učenja engleskog, njemačkog, talijanskog, francuskog i španjolskog jezika), latinski jezik, glazbena umjetnost, likovna umjetnost, psihologija, logika, sociologija, filozofija, povijest, geografija, matematika, fizika, kemija, biologija, informatika, politika i gospodarstvo, tjelesna i zdravstvena kultura, te vjeronauk ili etika kao izborni predmet. U klasičnim gimnazijama još se uči i grčki jezik, a u prirodoslovnim i osnove ekologije.

Raširenost[uredi | uredi kôd]

U nekim gimnazijama nastava se odvija i na manjinskim jezicima, npr. u Gimnaziji Beli Manastir i Opštoj pravoslavnoj gimnaziji Kantakuzina Katarina Branković u Zagrebu na srpskom jeziku.

U Hrvatskoj postoji nekoliko desetaka gimnazija diljem zemlje.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Slične stranice[uredi | uredi kôd]

Popis gimnazija u Hrvatskoj