Fenotip: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
popravljeno
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
m RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 2: Redak 2:
[[Datoteka:Punnett_square_mendel_flowers.svg|lijevo|mini|200x200px|Razlika između fenotipa i genotipa cvjetova graška ovdje je prikazana Punnetovim dijagramom. Slova B i b predstavljaju gene za boju, a prikazan je njihov fenotipski rezultat.]]
[[Datoteka:Punnett_square_mendel_flowers.svg|lijevo|mini|200x200px|Razlika između fenotipa i genotipa cvjetova graška ovdje je prikazana Punnetovim dijagramom. Slova B i b predstavljaju gene za boju, a prikazan je njihov fenotipski rezultat.]]


'''Fenotip''' ([[Grčki jezik|grč.]] phainein - prikazati; typos - tip, vrsta) su sve vidljive karakteristike ili osobine nekog organizma, poput njegove [[Morfologija (biologija)|morfologije]], [[Razvojna biologija|razvoja]], biokemijskih ili fizioloških svojstava, [[Ponašanje|ponašanja]], i sl. Fenotip rezultira iz [[Genski izražaj|izražaja]] genskog koda, odn. [[Genotip|genotipa]], kao i zbog utjecaja okoline i interakcija toga dvoje. Ako u istoj populaciji neke vrste postoje dva ili više različita fenotipa, vrsta se proglašava [[Polimorfizam (biologija)|polimorfnom]].
'''Fenotip''' ([[Grčki jezik|grč.]] phainein - prikazati; typos - tip, vrsta) su sve vidljive karakteristike ili osobine nekog organizma, poput njegove [[Morfologija (biologija)|morfologije]], [[Razvojna biologija|razvoja]], biokemijskih ili fizioloških svojstava, [[Ponašanje|ponašanja]], i sl. Fenotip rezultira iz [[Genski izražaj|izražaja]] genskog koda, odn. [[genotip]]a, kao i zbog utjecaja okoline i interakcija toga dvoje. Ako u istoj populaciji neke vrste postoje dva ili više različita fenotipa, vrsta se proglašava [[Polimorfizam (biologija)|polimorfnom]].


Razlikovanje fenotipa i enotipa predložio je [[Wilhelm Johannsen]] [[1911.]] godine kako bi se pojasnila razlika između genskog naslijeđa i završnih rezultata tog naslijeđa.<ref>{{cite journal|last1=Churchill|first1=F.B.|year=1974|title=William Johannsen and the genotype concept|journal=[[Journal of the History of Biology]]|volume=7|issue=|pages=5–30|doi=10.1007/BF00179291}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Johannsen|first1=W.|year=1911|title=The genotype conception of heredity|journal=[[American Naturalist]]|volume=45|issue=531|pages=129–159|doi=10.1086/279202|jstor=2455747}}</ref>
Razlikovanje fenotipa i enotipa predložio je [[Wilhelm Johannsen]] [[1911.]] godine kako bi se pojasnila razlika između genskog naslijeđa i završnih rezultata tog naslijeđa.<ref>{{cite journal |last1=Churchill |first1=F.B. |year=1974 |title=William Johannsen and the genotype concept |journal=[[Journal of the History of Biology]] |volume=7 |pages=5–30 |doi=10.1007/BF00179291}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Johannsen |first1=W. |year=1911 |title=The genotype conception of heredity |journal=[[American Naturalist]] |volume=45 |issue=531 |pages=129–159 |doi=10.1086/279202 |jstor=2455747}}</ref>


[[Richard Dawkins]] je 1978.,<ref name="r1">{{cite journal|last=Dawkins|first=Richard|date=12 January 1978|title=Replicator Selection and the Extended Phenotype3|journal=Ethology|volume=47|issue=1 January–December 1978|pages=61–76|doi=10.1111/j.1439-0310.1978.tb01823.x|pmid=696023}}</ref> te u knjizi iz 1982. ''The Extended Phenotype'' predložio kako ptičja gnijezda i druge strukture poput dabrovih brana možemo smatrati "proširenim fenotipima".
[[Richard Dawkins]] je 1978.,<ref name="r1">{{cite journal |last=Dawkins |first=Richard |date=12. siječnja 1978. |title=Replicator Selection and the Extended Phenotype3 |journal=Ethology |volume=47 |issue=1 January–December 1978 |pages=61–76 |doi=10.1111/j.1439-0310.1978.tb01823.x |pmid=696023}}</ref> te u knjizi iz 1982. ''The Extended Phenotype'' predložio kako ptičja gnijezda i druge strukture poput dabrovih brana možemo smatrati "proširenim fenotipima".


== Izvori ==
== Izvori ==

Inačica od 2. siječnja 2022. u 05:54

Razlike u boji i uzorcima među školjkama unutar vrste Donax variabilis određuje njihov fenotip
Razlika između fenotipa i genotipa cvjetova graška ovdje je prikazana Punnetovim dijagramom. Slova B i b predstavljaju gene za boju, a prikazan je njihov fenotipski rezultat.

Fenotip (grč. phainein - prikazati; typos - tip, vrsta) su sve vidljive karakteristike ili osobine nekog organizma, poput njegove morfologije, razvoja, biokemijskih ili fizioloških svojstava, ponašanja, i sl. Fenotip rezultira iz izražaja genskog koda, odn. genotipa, kao i zbog utjecaja okoline i interakcija toga dvoje. Ako u istoj populaciji neke vrste postoje dva ili više različita fenotipa, vrsta se proglašava polimorfnom.

Razlikovanje fenotipa i enotipa predložio je Wilhelm Johannsen 1911. godine kako bi se pojasnila razlika između genskog naslijeđa i završnih rezultata tog naslijeđa.[1][2]

Richard Dawkins je 1978.,[3] te u knjizi iz 1982. The Extended Phenotype predložio kako ptičja gnijezda i druge strukture poput dabrovih brana možemo smatrati "proširenim fenotipima".

Izvori

  1. Churchill, F.B. 1974. William Johannsen and the genotype concept. Journal of the History of Biology. 7: 5–30. doi:10.1007/BF00179291
  2. Johannsen, W. 1911. The genotype conception of heredity. American Naturalist. 45 (531): 129–159. doi:10.1086/279202. JSTOR 2455747
  3. Dawkins, Richard. 12. siječnja 1978. Replicator Selection and the Extended Phenotype3. Ethology. 47 (1 January–December 1978): 61–76. doi:10.1111/j.1439-0310.1978.tb01823.x. PMID 696023