Cisterna Bazilike: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 2. siječnja 2022. u 18:40

Cisterna bazilike (turski: Yerebatan Sarayı ili Yerebatan Sarnıcı, tj. "Potopljena palača" ili "Potopljena cisterna") je najveća od nekad nekoliko stotina cisterni ispod grada Konstantinopola (Istanbul) u današnjoj Turskoj. Cisterna se nalazi 150 metara jugozapadno od Aja Sofije, ispod negdašnje antičke bazilike (po kojoj je dobila ime), a izgrađena je u 6. stoljeću, za vladavine bizantskog cara Justinijana I. Velikog, kako bi se rastućem gradu osigurala pitka voda.

Cisterna je podzemna komora promjera 138 x 64,6 metara ispunjen šumom snažnih stupova i lukova.^[1] Svod poznat kao "klaustarski" (Manastir Tonozu) izgrađen je od opeke povezane posebnom vodootpornom žbukom, kao i zidovi koji su debeli 3,5 metra. Izvorno je na njezinom svodu postojao popločani krug koji je kasnije prekriven velikom stanogradnjom^[pojasniti] koja je nastavljena tijekom Osmanskog razdoblja. Građani u njezinoj blizini su dolazili do vode kroz velike okrugle otvore na njezinom svodu.

God. 1940. nekoliko građevina oko bazilike je nacionalizirano i općina je izgradila monumentalni ulaz u Cisternu bazilike. Također, od 1985. – 88. provedeno je veliko čišćenje od mulja i prljave vode kada su se ukazale dvije velike glave Meduza koje su bile baze stupova na sjeverozapadnoj strani. One su veličanstvene skulpture nepoznatog podrijela iz najranijeg razdoblja antičkog Konstantinopola.

Izvori

↑ Cisterna bazilike Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. prosinca 2010. (Wayback Machine) na stranicama Istanbula, europske prijestolnice kulture. Posjećeno 28. veljače 2011. (engl.)

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Cisterna Bazilike

Vanjske poveznice

Bizant 1200.|Cisterna Bazilike

[1] Cisterna bazilike Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. prosinca 2010. (Wayback Machine) na stranicama Istanbula, europske prijestolnice kulture. Posjećeno 28. veljače 2011. (engl.)

[1]

@@ Redak 2: / Redak 2: @@
 '''Cisterna bazilike''' ([[turski]]: ''Yerebatan Sarayı'' ili ''Yerebatan Sarnıcı'', tj. "Potopljena palača" ili "Potopljena cisterna") je najveća od nekad nekoliko stotina [[cisterna|cisterni]] ispod grada [[Konstantinopol]]a ([[Istanbul]]) u današnjoj [[Turska|Turskoj]]. Cisterna se nalazi 150 metara jugozapadno od [[Aja Sofija|Aja Sofije]], ispod negdašnje antičke [[bazilika|bazilike]] (po kojoj je dobila ime), a izgrađena je u 6. stoljeću, za vladavine [[Bizantsko carstvo|bizantskog cara]] [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I. Velikog]], kako bi se rastućem gradu osigurala pitka voda.
-Cisterna je podzemna komora promjera 138 x 64,6 metara ispunjen šumom snažnih stupova i lukova<ref>[http://www.ibb.gov.tr/sites/ks/en-US/1-Places-To-Go/museum/Pages/basilica-cistern.aspx Cisterna bazilike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101208215523/http://www.ibb.gov.tr/sites/ks/en-US/1-Places-To-Go/museum/Pages/basilica-cistern.aspx |date=8. prosinca 2010. }} na stranicama Istanbula, europske prijestolnice kulture. Posjećeno 28. veljače 2011. {{eng oznaka}}</ref>. Svod poznat kao "klaustarski" (''Manastir Tonozu'') izgrađen je od opeke povezane posebnom vodootpornom žbukom, kao i zidovi koji su debeli 3,5 metra. Izvorno je na njezinom svodu postojao popločani krug koji je kasnije prekriven velikom stanogradnjom{{pojasniti|pojasniti}} koja je nastavljena tijekom [[Osmansko carstvo|Osmanskog razdoblja]]. Građani u njezinoj blizini su dolazili do vode kroz velike okrugle otvore na njezinom svodu.
+Cisterna je podzemna komora promjera 138 x 64,6 metara ispunjen šumom snažnih stupova i lukova.<ref>[http://www.ibb.gov.tr/sites/ks/en-US/1-Places-To-Go/museum/Pages/basilica-cistern.aspx Cisterna bazilike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101208215523/http://www.ibb.gov.tr/sites/ks/en-US/1-Places-To-Go/museum/Pages/basilica-cistern.aspx |date=8. prosinca 2010. }} na stranicama Istanbula, europske prijestolnice kulture. Posjećeno 28. veljače 2011. {{eng oznaka}}</ref> Svod poznat kao "klaustarski" (''Manastir Tonozu'') izgrađen je od opeke povezane posebnom vodootpornom žbukom, kao i zidovi koji su debeli 3,5 metra. Izvorno je na njezinom svodu postojao popločani krug koji je kasnije prekriven velikom stanogradnjom{{pojasniti|pojasniti}} koja je nastavljena tijekom [[Osmansko carstvo|Osmanskog razdoblja]]. Građani u njezinoj blizini su dolazili do vode kroz velike okrugle otvore na njezinom svodu.
 [[Datoteka:Head of Medusa, Basilica Cistern, Constantinople 01.jpg|mini|lijevo|<center>Glava Meduze koja je osnova stupa]]
-God. 1940. nekoliko građevina oko bazilike je nacionalizirano i općina je izgradila monumentalni ulaz u Cisternu bazilike. Također, od 1985.-88. provedeno je veliko čišćenje od mulja i prljave vode kada su se ukazale dvije velike glave [[Meduza]] koje su bile baze [[stup]]ova na sjeverozapadnoj strani. One su veličanstvene skulpture nepoznatog podrijela iz najranijeg razdoblja antičkog Konstantinopola.
+God. 1940. nekoliko građevina oko bazilike je nacionalizirano i općina je izgradila monumentalni ulaz u Cisternu bazilike. Također, od 1985. – 88. provedeno je veliko čišćenje od mulja i prljave vode kada su se ukazale dvije velike glave [[Meduza]] koje su bile baze [[stup]]ova na sjeverozapadnoj strani. One su veličanstvene skulpture nepoznatog podrijela iz najranijeg razdoblja antičkog Konstantinopola.
 ==Izvori==