Amorg od Karije (pretendent): razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.5
RpA: WP:NI, WP:HRV
 
Redak 1: Redak 1:
'''Amorg od [[Karija|Karije]]''' je bio nezakoniti sin [[Pisutno|Pisutna]], satrapa [[Lidija|Lidije]]<ref name="Livius - Amorg">{{Citiranje časopisa |url=http://www.livius.org/am-ao/amorges/amorges.html |title=Amorg (Livius.org, Jona Lendering) |journal= |access-date=14. listopada 2009. |archive-date=26. srpnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150726171701/http://www.livius.org/am-ao/amorges/amorges.html |url-status=dead }}</ref>. Kao satrap [[Karija|Karije]] Nastavio je očevu pobunu protiv [[Darije II.|Darija II.]], vladara [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]].
'''Amorg od [[Karija|Karije]]''' je bio nezakoniti sin [[Pisutno|Pisutna]], satrapa [[Lidija|Lidije]].<ref name="Livius - Amorg">{{Citiranje časopisa |url=http://www.livius.org/am-ao/amorges/amorges.html |title=Amorg (Livius.org, Jona Lendering) |access-date=14. listopada 2009. |archive-date=26. srpnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150726171701/http://www.livius.org/am-ao/amorges/amorges.html |url-status=dead}}</ref> Kao satrap [[Karija|Karije]] Nastavio je očevu pobunu protiv [[Darije II.|Darija II.]], vladara [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]].


== Pozadina ==
== Pozadina ==


Amorgov otac [[Pisutno]] vladao je kao [[satrap]] Lidije dva desetljeća, kada je [[420. pr. Kr.]] iz nepoznatih razloga pokrenuo pobunu protiv [[Ahemenidsko Carstvo|perzijskog]] vladara [[Darije II.|Darija II.]] Poznato je kako je Pisutno okupio plaćenike iz [[Stara Grčka|Grčke]], gdje je upravo završio [[Peloponeski rat#Arhidamov rat (431.- 421.)|Arhidamov rat]] ([[431. pr. Kr.|431.]]-[[421. pr. Kr.]]). Veliki kralj je potom u [[Lidija|Lidiju]] poslao [[Perzijanci|perzijskog]] plemića [[Tisafern]]a sa posebnim zadatkom da podijeli plaćenićku vojsku, što je ovaj uspješno obavio [[415. pr. Kr.]], te zarobio Pisutna pozvavši ga na pregovore gdje je uhićen. Nakon toga pobunjenik je poslan [[Darije II.|Dariju II.]] koji ga je dao pogubiti.
Amorgov otac [[Pisutno]] vladao je kao [[satrap]] Lidije dva desetljeća, kada je [[420. pr. Kr.]] iz nepoznatih razloga pokrenuo pobunu protiv [[Ahemenidsko Carstvo|perzijskog]] vladara [[Darije II.|Darija II.]] Poznato je kako je Pisutno okupio plaćenike iz [[Stara Grčka|Grčke]], gdje je upravo završio [[Peloponeski rat#Arhidamov rat (431.- 421.)|Arhidamov rat]] ([[431. pr. Kr.|431.]][[421. pr. Kr.]]). Veliki kralj je potom u [[Lidija|Lidiju]] poslao [[Perzijanci|perzijskog]] plemića [[Tisafern]]a s posebnim zadatkom da podijeli plaćenićku vojsku, što je ovaj uspješno obavio [[415. pr. Kr.]], te zarobio Pisutna pozvavši ga na pregovore gdje je uhićen. Nakon toga pobunjenik je poslan [[Darije II.|Dariju II.]] koji ga je dao pogubiti.


== Politički život ==
== Politički život ==


Pisutnovo smaknuće nije prekinulo pobunu, budući kako je njegov nezakoniti sin Amorg nastavio s ustankom u [[Karija|Kariji]] gdje je zauzeo luku Ias<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/0156.html |title=Amorg (''Amorges''), AncientLibrary.com |journal= |archive-url=https://web.archive.org/web/20091121151136/http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/0156.html |archive-date=21. studenoga 2009. |access-date=14. listopada 2009. }}</ref> (između [[Milet]]a i [[Halikarnas]]a). Kao i njegov otac, Amorg je primio veliku pomoć od [[Atena (polis)|Atenjana]], koji su često brodovima pristajali u luku Ias. Povijesni dokument iz Atene koji spominje financiranje generala u [[Efez]]u vjerojano se odnosi na samog Amorga<ref name="Livius - Amorg"/>.
Pisutnovo smaknuće nije prekinulo pobunu, budući kako je njegov nezakoniti sin Amorg nastavio s ustankom u [[Karija|Kariji]] gdje je zauzeo luku Ias<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/0156.html |title=Amorg (''Amorges''), AncientLibrary.com |archive-url=https://web.archive.org/web/20091121151136/http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/0156.html |archive-date=21. studenoga 2009. |access-date=14. listopada 2009.}}</ref> (između [[Milet]]a i [[Halikarnas]]a). Kao i njegov otac, Amorg je primio veliku pomoć od [[Atena (polis)|Atenjana]], koji su često brodovima pristajali u luku Ias. Povijesni dokument iz Atene koji spominje financiranje generala u [[Efez]]u vjerojano se odnosi na samog Amorga.<ref name="Livius - Amorg"/>


[[Tisafern]] je potom dobio naredbe da se riješi Amorga, no [[Atena (polis)|atenska]] mornarica u [[Egejsko more|Egejskom moru]] otežavala je mogućnost opsade luke Ias. Ipak, nakon katastrofalne [[Peloponeski rat#Sicilijska ekspedicija (415.-413.)|sicilijanske ekspedicije]] [[413. pr. Kr.]] Atenina moć znatno slabi, a [[Sparta]]nci odlučuju nastaviti [[Peloponeski rat]] (razdoblje „Dekelejskog rata“). Tisafern istovremeno nudi Spartancima pomoć, pa je [[412. pr. Kr.]] sklopljen sporazum prema čijim je odrebama „svaki neprijatelj perzijskog vladara ujedno i spartanski neprijatelj“<ref name="Livius - Amorg"/>. Ovo se načelo prije svega odnosilo na samog Amorga.
[[Tisafern]] je potom dobio naredbe da se riješi Amorga, no [[Atena (polis)|atenska]] mornarica u [[Egejsko more|Egejskom moru]] otežavala je mogućnost opsade luke Ias. Ipak, nakon katastrofalne [[Peloponeski rat#Sicilijska ekspedicija (415.-413.)|sicilijanske ekspedicije]] [[413. pr. Kr.]] Atenina moć znatno slabi, a [[Sparta]]nci odlučuju nastaviti [[Peloponeski rat]] (razdoblje „Dekelejskog rata“). Tisafern istovremeno nudi Spartancima pomoć, pa je [[412. pr. Kr.]] sklopljen sporazum prema čijim je odrebama „svaki neprijatelj perzijskog vladara ujedno i spartanski neprijatelj“.<ref name="Livius - Amorg"/> Ovo se načelo prije svega odnosilo na samog Amorga.


[[Sparta]]nci su postupili prema sporazumu, pa su tijekom zime [[412. pr. Kr.|412.]] na [[411. pr. Kr.]] isplovili prema luci Ias. Vidjevši kako pristižu trireme, mještani su pomislili kako su [[Atena (polis)|atenske]] pa su im potrčali u sustret. Ipak, kada su shvatili koga su dočekali s dobrodošlicom bilo je prekasno, a Amorg je uhićen i predan [[Tisafern]]u<ref name="Livius - Amorg"/>.
[[Sparta]]nci su postupili prema sporazumu, pa su tijekom zime [[412. pr. Kr.|412.]] na [[411. pr. Kr.]] isplovili prema luci Ias. Vidjevši kako pristižu trireme, mještani su pomislili kako su [[Atena (polis)|atenske]] pa su im potrčali u sustret. Ipak, kada su shvatili koga su dočekali s dobrodošlicom bilo je prekasno, a Amorg je uhićen i predan [[Tisafern]]u.<ref name="Livius - Amorg"/>


== Značaj ==
== Značaj ==


Amorgovo uhićenje označilo je kraj pobune u satrapiji [[Karija|Kariji]]. [[Sparta]]nsko-[[Ahemenidsko Carstvo|perzijski]] sporazum je redefiniran i [[Tisafern]] više nije tražio od spartanske vojske da sudjeluju u ratovima protiv pobunjenika<ref name="Livius - Amorg"/>. [[Atena (polis)|Atenski]] zapovjednik Frinih koji je možda bio u stanju spriječiti ovakav razvoj događaja u međuvremenu je optužen za izdaju. Atenska potpora pobuni Amorga dovela je do perzijske potpore Sparti odnosno atenskog poraza u [[Peloponeski rat|Peloponeskom ratu]]. O tome je pisao i atenski logograf [[Andokid]] u svome djelu „O miru“<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.livius.org/pb-pem/peloponnesian_war/war_t12.html |title=Andokid o Amorgu (Livius.org) |journal= |access-date=14. listopada 2009. |archive-date=25. prosinca 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101225153948/http://www.livius.org/pb-pem/peloponnesian_war/war_t12.html |url-status=dead }}</ref>.
Amorgovo uhićenje označilo je kraj pobune u satrapiji [[Karija|Kariji]]. [[Sparta]]nsko-[[Ahemenidsko Carstvo|perzijski]] sporazum je redefiniran i [[Tisafern]] više nije tražio od spartanske vojske da sudjeluju u ratovima protiv pobunjenika.<ref name="Livius - Amorg"/> [[Atena (polis)|Atenski]] zapovjednik Frinih koji je možda bio u stanju spriječiti ovakav razvoj događaja u međuvremenu je optužen za izdaju. Atenska potpora pobuni Amorga dovela je do perzijske potpore Sparti odnosno atenskog poraza u [[Peloponeski rat|Peloponeskom ratu]]. O tome je pisao i atenski logograf [[Andokid]] u svome djelu „O miru“.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.livius.org/pb-pem/peloponnesian_war/war_t12.html |title=Andokid o Amorgu (Livius.org) |access-date=14. listopada 2009. |archive-date=25. prosinca 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101225153948/http://www.livius.org/pb-pem/peloponnesian_war/war_t12.html |url-status=dead}}</ref>


== Poveznice ==
== Poveznice ==

Posljednja izmjena od 3. siječnja 2022. u 01:28

Amorg od Karije je bio nezakoniti sin Pisutna, satrapa Lidije.[1] Kao satrap Karije Nastavio je očevu pobunu protiv Darija II., vladara Perzijskog Carstva.

Pozadina[uredi | uredi kôd]

Amorgov otac Pisutno vladao je kao satrap Lidije dva desetljeća, kada je 420. pr. Kr. iz nepoznatih razloga pokrenuo pobunu protiv perzijskog vladara Darija II. Poznato je kako je Pisutno okupio plaćenike iz Grčke, gdje je upravo završio Arhidamov rat (431.421. pr. Kr.). Veliki kralj je potom u Lidiju poslao perzijskog plemića Tisaferna s posebnim zadatkom da podijeli plaćenićku vojsku, što je ovaj uspješno obavio 415. pr. Kr., te zarobio Pisutna pozvavši ga na pregovore gdje je uhićen. Nakon toga pobunjenik je poslan Dariju II. koji ga je dao pogubiti.

Politički život[uredi | uredi kôd]

Pisutnovo smaknuće nije prekinulo pobunu, budući kako je njegov nezakoniti sin Amorg nastavio s ustankom u Kariji gdje je zauzeo luku Ias[2] (između Mileta i Halikarnasa). Kao i njegov otac, Amorg je primio veliku pomoć od Atenjana, koji su često brodovima pristajali u luku Ias. Povijesni dokument iz Atene koji spominje financiranje generala u Efezu vjerojano se odnosi na samog Amorga.[1]

Tisafern je potom dobio naredbe da se riješi Amorga, no atenska mornarica u Egejskom moru otežavala je mogućnost opsade luke Ias. Ipak, nakon katastrofalne sicilijanske ekspedicije 413. pr. Kr. Atenina moć znatno slabi, a Spartanci odlučuju nastaviti Peloponeski rat (razdoblje „Dekelejskog rata“). Tisafern istovremeno nudi Spartancima pomoć, pa je 412. pr. Kr. sklopljen sporazum prema čijim je odrebama „svaki neprijatelj perzijskog vladara ujedno i spartanski neprijatelj“.[1] Ovo se načelo prije svega odnosilo na samog Amorga.

Spartanci su postupili prema sporazumu, pa su tijekom zime 412. na 411. pr. Kr. isplovili prema luci Ias. Vidjevši kako pristižu trireme, mještani su pomislili kako su atenske pa su im potrčali u sustret. Ipak, kada su shvatili koga su dočekali s dobrodošlicom bilo je prekasno, a Amorg je uhićen i predan Tisafernu.[1]

Značaj[uredi | uredi kôd]

Amorgovo uhićenje označilo je kraj pobune u satrapiji Kariji. Spartansko-perzijski sporazum je redefiniran i Tisafern više nije tražio od spartanske vojske da sudjeluju u ratovima protiv pobunjenika.[1] Atenski zapovjednik Frinih koji je možda bio u stanju spriječiti ovakav razvoj događaja u međuvremenu je optužen za izdaju. Atenska potpora pobuni Amorga dovela je do perzijske potpore Sparti odnosno atenskog poraza u Peloponeskom ratu. O tome je pisao i atenski logograf Andokid u svome djelu „O miru“.[3]

Poveznice[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b c d e Amorg (Livius.org, Jona Lendering). Inačica izvorne stranice arhivirana 26. srpnja 2015. Pristupljeno 14. listopada 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. Amorg (Amorges), AncientLibrary.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. studenoga 2009. Pristupljeno 14. listopada 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  3. Andokid o Amorgu (Livius.org). Inačica izvorne stranice arhivirana 25. prosinca 2010. Pristupljeno 14. listopada 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]