Amazonska prašuma: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 3. siječnja 2022. u 01:33

Amazonska prašuma ili Amazonija (portugalski: Floresta Amazônica ili Amazônia; španjolski Selva Amazónica ili Amazonía) je najveća svjetska prašuma. Zauzima oko jedne trećine Južne Amerike oko rijeke Amazone. To je ujedno i područje s najvećom svjetskom bioraznolikošću.

Područje prašume proteže se kroz 9 država, najveći dio, oko 60% je u Brazilu. Zbog nekontrolirane sječe dolazi do problema kao što su erozija, poplave i klimatskih promjena, te se uništava stanište mnogih biljaka i životinja.

U prašumi također žive mnoga domorodačka indijanska plemena.

Ime joj je dao španjolski istraživač Francisco de Orellana 1542. godine. On je bio prvi Europljanin koji je otišao duboko u to područje gdje je vidio mnogo plemena žena ratnica koje su ga podsjetile na Amazonke iz grčke mitologije.

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Amazonska prašuma

Nedovršeni članak Amazonska prašuma koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 [[Datoteka:Amazon rainforest.jpg|mini|Amazonska prašuma]]
-'''Amazonska prašuma''' ili '''Amazonija''' ([[portugalski]]: ''Floresta Amazônica'' ili ''Amazônia''; [[španjolski]] ''Selva Amazónica'' ili ''Amazonía'') je najveća svjetska [[prašuma]]. Zauzima oko jedne trećine [[Južna Amerika|Južne Amerike]] oko rijeke [[Amazona|Amazone]]. To je ujedno i područje sa najvećom svjetskom [[bioraznolikost|bioraznolikošću]].
+'''Amazonska prašuma''' ili '''Amazonija''' ([[portugalski]]: ''Floresta Amazônica'' ili ''Amazônia''; [[španjolski]] ''Selva Amazónica'' ili ''Amazonía'') je najveća svjetska [[prašuma]]. Zauzima oko jedne trećine [[Južna Amerika|Južne Amerike]] oko rijeke [[Amazona|Amazone]]. To je ujedno i područje s najvećom svjetskom [[bioraznolikost|bioraznolikošću]].
 Područje prašume proteže se kroz 9 država, najveći dio, oko 60% je u [[Brazil]]u. Zbog nekontrolirane sječe dolazi do problema kao što su [[erozija]], [[poplava|poplave]] i klimatskih promjena, te se uništava stanište mnogih biljaka i životinja.