Monte Albán: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 25: Redak 25:




[[kategorija:Svjetska baština]]
[[Kategorija:Američke kulture]]
[[Kategorija:Građevine u Meksiku]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti]]
[[Kategorija:Američke kulture]]
[[Kategorija:Zapotecan]]
[[Kategorija:Zapotecan]]
[[Kategorija:Meksiko]]
[[kategorija:Svjetska baština]]


[[en:Monte Albán]]
[[en:Monte Albán]]

Inačica od 3. travnja 2007. u 17:48

Monte Albán /bijela planina/ od Zapoteca nazivan Danipaguache (la Montana Sagrada; sveta planina), je drevni grad u Meksiku i prijestolnica zapotečke civilizacije od 500-800 godine, smješten na vrhu 400 metara visokom brijegu sa koje se pruža pogled na dolinu. Osnovali su ga Olmeci oko 700 p.n.e. ili najkasnije 500 p.n.e.

Nalazište

Nalaziste se prostire duž 22 hektara te uključuje središnji trg, dva glavna trga na sjeveru i jugu, piramide, palače, hramove, podzemne prolaze, grobnice, obzervatorij i igralište.

Te su građevine okružene mnogobrojnim terasama na koje se nalaze na donjim padinama. Jedna rana građevina, tzv. hram plesača, sadrži plitke reljefe koji su poznati pod nazivom plesači. Iako se tako nazivaju ovi reljefi ne prikazuju plesače već ratne zarobljenike koji su žrtvovani te umiru u strašnim mukama. Bogate grobnice su obojane freskama, a spadaju među najelegantnije i najelitnije u zapadnoj hemisferi što ukazuje na moć i bogatstvo kulture Zapoteka.

Uspon i pad

Ostaci Monte Albána

Monte Albán je cvjetao više od jednog milenija, od 500 pr.Kr. sve do 700 g. Grad je bio na vrhuncu oko 500 godine kada je imao više od 30 000 stanovnika. Ovaj je grad bio jedan od prvih pred-Kolumbijskih naselja koji je imao osobine pravoga grada, a karakterizirala ga je gusta naseljenost i strogi urbanizam. Poslije 900 g. grad je počeo propadati iz još nepoznatih razloga. Najviše građevina gradi se kasnom klasičnom periodu odnosno u vrijeme dolaska Zapoteca koji ga naseljavaju oko 500 g.pr.Kr. i doživljava procvat sve do 900, da bi ga između 800. ili 900 pa do 1200 Zapoteci napustili i otišli u Mitlu. U dolini se oko 800. javlja novo pleme, Mixteci, što dovodi do konflikata sa Zapotecima. Ovo bi mogao biti uzrok što Zapoteci napuštaju grad a Mixteci počinju koristiti neke njihove grobnice za pokop svojih vladara. Grad je bio gotovo u potpunosti napušten u vrijeme dolaska Španjolaca u 16. stoljeću.


Vanjske poveznice