Johann Wolfgang von Goethe: razlika između inačica
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
novi odlomak |
||
Redak 19: | Redak 19: | ||
{{Audio|De-Johann Wolfgang von Goethe.ogg|'''Johann Wolfgang von Goethe'''}} ([[Frankfurt na Majni]], [[28. kolovoza]] [[1749.]] – [[Weimar]] [[22. ožujka]] [[1832.]]), najveći i najsvestraniji [[Njemačka|njemački]] književnik i mislilac. |
{{Audio|De-Johann Wolfgang von Goethe.ogg|'''Johann Wolfgang von Goethe'''}} ([[Frankfurt na Majni]], [[28. kolovoza]] [[1749.]] – [[Weimar]] [[22. ožujka]] [[1832.]]), najveći i najsvestraniji [[Njemačka|njemački]] književnik i mislilac. |
||
Studirao je pravo u [[Leipzig]]u i [[Strasbourg]]u. Na poziv vojvode Karla Augusta odlazi u Weimar, gdje postaje tajni savjetnik, a [[1780.]] slobodni zidar weimarske lože Anna Amalia, dobiva plemstvo i postaje Kammerpräsident. Bio je i upravitelj weimarskog kazališta. |
Studirao je [[pravo]] u [[Leipzig]]u i [[Strasbourg]]u. Na poziv vojvode Karla Augusta odlazi u Weimar, gdje postaje tajni savjetnik, a [[1780.]] slobodni zidar weimarske lože Anna Amalia, dobiva plemstvo i postaje Kammerpräsident. Bio je i upravitelj weimarskog kazališta. |
||
Putuje po [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Švicarska|Švicarskoj]], bavi se znanstvenim studijama, te se druži s [[Johann Gottfried Herder|Herderom]] i [[Friedrich Schiller|Schillerom]]. Piše, istražuje i postaje sve poznatijim piscem. |
Putuje po [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Švicarska|Švicarskoj]], bavi se znanstvenim studijama, te se druži s [[Johann Gottfried Herder|Herderom]] i [[Friedrich Schiller|Schillerom]]. Piše, istražuje i postaje sve poznatijim piscem. |
||
Njegovo djelo obuhvaća gotovo sve književne rodove i nekoliko znanstvenih područja. Mnogobrojni su uzori i utjecaji: svjetski klasici, književnost [[rokoko]]a, pučka poezija različitih naroda, široko područje |
Njegovo djelo obuhvaća gotovo sve književne rodove i nekoliko znanstvenih područja. Mnogobrojni su uzori i utjecaji: svjetski klasici, književnost [[rokoko]]a, pučka poezija različitih naroda, široko područje [[povijest]]i, [[teologija|teologije]], [[Filozofija|filozofije]], teorije [[umjetnost]]i i [[prirodne znanosti|prirodnih znanosti]]. |
||
Najveću popularnost u suvremenika stekao je romanom "[[Patnje mladog Werthera]]", jer je u tom djelu srušio sve primjere [[Klasicizam|klasicizma]] koji su vladali među njegovim suvremenicima te nas na neki način uveo u modernu književnost. Snažno je utjecao na sve europske književnosti. |
Najveću popularnost u suvremenika stekao je romanom "[[Patnje mladog Werthera]]", jer je u tom djelu srušio sve primjere [[Klasicizam|klasicizma]] koji su vladali među njegovim suvremenicima te nas na neki način uveo u modernu književnost. Snažno je utjecao na sve europske književnosti. |
||
Nametnuo se suvremenicima kao obnovitelj [[lirika|lirike]], [[drama|drame]], [[ep]]a, [[roman]]a, te učenjak izuzetno oštrog i dubokog uvida u strukturu i fenomene prirode. Još za života postao je spomenik njemačkog klasičnog [[humanizam|humanizma]]. |
Nametnuo se suvremenicima kao obnovitelj [[lirika|lirike]], [[drama|drame]], [[ep]]a, [[roman]]a, te učenjak izuzetno oštrog i dubokog uvida u strukturu i fenomene prirode. Još za života postao je spomenik njemačkog klasičnog [[humanizam|humanizma]]. |
||
==Manje poznate zanimljivosti== |
|||
Nakon što je [[1775.|1775]]. imenovan tajnim savjetnikom u [[Weimar]]u postavljen mu je kao zadatak obnova [[rudnik]]a bakrenog škriljca „Ilmenau“. Sam Goethe ovo razdoblje svoga života označava '''„rudarskom epohom“'''. Prihvatio se posla s velikim poletom. Čestim obilaskom rudnika stvorio je prve zaključke o ekonomskoj strani [[Mineralne sirovine|rude]]. Na novoj dužnosti se dobro snalazi, upoznaje se s tada poznatim rudarskim stručnjacima i uskoro prihvaća rudarsku terminologiju. |
|||
Obnova i rad u rudniku „Ilmenau“ ometan je nizom poteškoća - tehničke i financijske prirode. Goethe se ne da pokolebati. Daje nove prijedloge o jamskom radu, [[Oplemenjivanje mineralnih sirovina|oplemenjivanju]] i topionici rude.<br> |
|||
Dana 23. X. [[1796.|1796]]. dolazi do većeg zarušavanja u rovu „Martinroeder“ uslijed kojega je onesposobljen sustav odvodnjavanja, a i cijeli pogon. Goethe sam ulazi u rov i odlučuje o potrebnim mjerama i izrađuje skicu zaruška. Nakon ove neprilike obujam radova je znatno smanjen. No iako je to za njega bio udarac, on u svom [[ep]]u „Ilmenau“ s nadom kaže: „I uže i posuda neće u duljem miru stajati iznad urušenog okna“. No, [[1804.|1804]]. rudnik je definitivno zatvoren.<br> |
|||
U književnim djelima često opisuje rudarski život. U „Lutanjima Wilhelma Meistera“ zorno opisuje prizore iz rudarskog života. Opisuje [[rudar]]a Jarna kao čovjeka ozbiljnog, svjesnog odgovornosti, punog znanja i iskustva. Rudar Jarno kaže jednom: „Rudnik je nijemi učitelj i stvara šutljive učenike.“<br> |
|||
Imao je lijepu zbirku [[mineral]]a koju je nastojao nadopunjavati. |
|||
Po Goetheu je nazvan mineral [[getit]] ili goethit koji je modifikacija prirodnog željezo-hidroksida FeO(OH). Pojavljuje se u rudnicima željezne rude te kao primjesa [[boksit]]a.<br> |
|||
== Djela == |
== Djela == |
||
Redak 38: | Redak 48: | ||
* "Nauk o bojama" ([[1810.]]) |
* "Nauk o bojama" ([[1810.]]) |
||
* "Putovanja po Italiji" |
* "Putovanja po Italiji" |
||
==Izvori== |
|||
Vladimir Abramović-Rudarsko-geološko-naftni zbornik, Vol. 5, Zagreb, 1993. |
|||
{{Književnici prosvjetiteljstva i klasicizma}} |
{{Književnici prosvjetiteljstva i klasicizma}} |
Inačica od 3. veljače 2022. u 16:00
Johann Wolfgang von Goethe | |
---|---|
Joseph Karl Stieler: Johann Wolfgang von Goethe; ulje na platnu (1828.) | |
Rođenje | 28. kolovoza 1749. Frankfurt na Majni, Njemačka |
Smrt | 22. ožujka 1832. Weimar, Njemačka |
Književni period | klasicizam romantizam |
Važnija djela | |
Portal o životopisima |
Johann Wolfgang von Goethe [▶] (Frankfurt na Majni, 28. kolovoza 1749. – Weimar 22. ožujka 1832.), najveći i najsvestraniji njemački književnik i mislilac.
Studirao je pravo u Leipzigu i Strasbourgu. Na poziv vojvode Karla Augusta odlazi u Weimar, gdje postaje tajni savjetnik, a 1780. slobodni zidar weimarske lože Anna Amalia, dobiva plemstvo i postaje Kammerpräsident. Bio je i upravitelj weimarskog kazališta.
Putuje po Njemačkoj i Švicarskoj, bavi se znanstvenim studijama, te se druži s Herderom i Schillerom. Piše, istražuje i postaje sve poznatijim piscem. Njegovo djelo obuhvaća gotovo sve književne rodove i nekoliko znanstvenih područja. Mnogobrojni su uzori i utjecaji: svjetski klasici, književnost rokokoa, pučka poezija različitih naroda, široko područje povijesti, teologije, filozofije, teorije umjetnosti i prirodnih znanosti. Najveću popularnost u suvremenika stekao je romanom "Patnje mladog Werthera", jer je u tom djelu srušio sve primjere klasicizma koji su vladali među njegovim suvremenicima te nas na neki način uveo u modernu književnost. Snažno je utjecao na sve europske književnosti. Nametnuo se suvremenicima kao obnovitelj lirike, drame, epa, romana, te učenjak izuzetno oštrog i dubokog uvida u strukturu i fenomene prirode. Još za života postao je spomenik njemačkog klasičnog humanizma.
Manje poznate zanimljivosti
Nakon što je 1775. imenovan tajnim savjetnikom u Weimaru postavljen mu je kao zadatak obnova rudnika bakrenog škriljca „Ilmenau“. Sam Goethe ovo razdoblje svoga života označava „rudarskom epohom“. Prihvatio se posla s velikim poletom. Čestim obilaskom rudnika stvorio je prve zaključke o ekonomskoj strani rude. Na novoj dužnosti se dobro snalazi, upoznaje se s tada poznatim rudarskim stručnjacima i uskoro prihvaća rudarsku terminologiju.
Obnova i rad u rudniku „Ilmenau“ ometan je nizom poteškoća - tehničke i financijske prirode. Goethe se ne da pokolebati. Daje nove prijedloge o jamskom radu, oplemenjivanju i topionici rude.
Dana 23. X. 1796. dolazi do većeg zarušavanja u rovu „Martinroeder“ uslijed kojega je onesposobljen sustav odvodnjavanja, a i cijeli pogon. Goethe sam ulazi u rov i odlučuje o potrebnim mjerama i izrađuje skicu zaruška. Nakon ove neprilike obujam radova je znatno smanjen. No iako je to za njega bio udarac, on u svom epu „Ilmenau“ s nadom kaže: „I uže i posuda neće u duljem miru stajati iznad urušenog okna“. No, 1804. rudnik je definitivno zatvoren.
U književnim djelima često opisuje rudarski život. U „Lutanjima Wilhelma Meistera“ zorno opisuje prizore iz rudarskog života. Opisuje rudara Jarna kao čovjeka ozbiljnog, svjesnog odgovornosti, punog znanja i iskustva. Rudar Jarno kaže jednom: „Rudnik je nijemi učitelj i stvara šutljive učenike.“
Imao je lijepu zbirku minerala koju je nastojao nadopunjavati.
Po Goetheu je nazvan mineral getit ili goethit koji je modifikacija prirodnog željezo-hidroksida FeO(OH). Pojavljuje se u rudnicima željezne rude te kao primjesa boksita.
Djela
- "Patnje mladog Werthera" (1774.)
- "Faust"
- "Ifigenija na Tauridi" (1779.)
- "Tasso" (1789.)
- "Rimske elegije" (1795.)
- "Naukovanje Wilhelma Meistera" (1821.)
- "Srodne duše"
- "Pjesništvo i zbilja"
- "Nauk o bojama" (1810.)
- "Putovanja po Italiji"
Izvori
Vladimir Abramović-Rudarsko-geološko-naftni zbornik, Vol. 5, Zagreb, 1993.
|
|