Mekteb: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 2: | Redak 2: | ||
'''Mekteb''' ([[arapski jezik|ar.]]: بـتــكـمـ) je [[islam]]ska [[osnovna škola]], koja djeluje pri [[Islamska zajednica|Islamskoj zajednici]]. |
'''Mekteb''' ([[arapski jezik|ar.]]: بـتــكـمـ) je [[islam]]ska [[osnovna škola]], koja djeluje pri [[Islamska zajednica|Islamskoj zajednici]]. |
||
Mjesto su gdje se djecu uči osnovama islama: vjere, načina života, osnovama [[arapsko pismo|arapskog |
Mjesto su gdje se djecu uči osnovama islama: vjere, načina života, osnovama [[arapsko pismo|arapskog pisma]] (kako čitati, pisati i izgovarati riječi pisane arapskim pismom), osnovama gramatike [[arapski jezik|arapskog jezika]], te pravilnom čitanju [[Kuran]]a. |
||
⚫ | |||
Mekteb se u |
Mekteb se u osmanskom razdoblju nazivao '''sibjan-mekteb'''. To je bila osnovna škola koja je učenicima pružala najnižu obrazovnu razinu vjerske pouke. U povijesti nisu imali zastupljen maternji jezik i njegovu pismenost. Gradivo su đaci većinom učili napamet. Naglasak u nastavi bio je na [[obredoslovlje|obredoslovlju]], tekstovima iz [[Kuran]]a upotrebljavani u molitvi, islamskoj etici i sl. Uglavnom su se gradili uz džamije i mesdžide. Dobrotvorni filantropi također bi mogli otvoriti osnovnu školu i upravljati njome uz pomoć [[zaklada]]. Učitelji škole birani su među ljudima koji su imali [[medresa]]nsko obrazovanje. Kada bi djeca navršila četiri-pet godina ona bi krenula bi u školu. Svrha ove škole bila je naučiti djecu čitati i pisati, četiri operacije i osnovno znanje koje zahtijeva religija. Nisu bili školska ustanova redovita rasporeda, "jer se u njih dolazilo i iz njih izlazilo u razna godišnja doba".<ref>[http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1848 Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine] ''Odluka kojom se Povijesna građevina - Mekteb (Mejtef) ibtidaija u Stocu proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine'', 7. listopada 2003. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)</ref> |
||
U Bosni i Hercegovini je 1894. uveden '''mekteb ibdidaija'''. To je bio reformirana škola, koja je nastala kao posljedica reforme školskog sustava koje je sprovela Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu. Uveden je u dogovoru s Vakufskim povjerenstvom u Sarajevu.<ref>[http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1848 Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine] ''Odluka kojom se Povijesna građevina - Mekteb (Mejtef) ibtidaija u Stocu proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine'', 7. listopada 2003. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)</ref> |
U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] je 1894. uveden '''mekteb ibdidaija'''. To je bio reformirana škola, koja je nastala kao posljedica reforme školskog sustava koje je sprovela Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu. Uveden je u dogovoru s Vakufskim povjerenstvom u Sarajevu.<ref>[http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1848 Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine] ''Odluka kojom se Povijesna građevina - Mekteb (Mejtef) ibtidaija u Stocu proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine'', 7. listopada 2003. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)</ref> |
||
Sličnost s običnim mektebima sastoji se u tome što se i u njima počinjalo učiti od sufare. Razlikuje se od klasičnih mekteba i po tome što su u njima radili mnogo vrsniji učitelji: imali su propisanu jedinstvenu edukacijsku osnovu. U [[medresa]]ma su svladali islamske nauke. Završili su Darul-muallimin, islamsku učiteljsku školu u Sarajevu, gdje su prošli najnužnije znanje iz pedagogije i metodike. Imenovao ih je [[reis-ul-ulema]] ili u njegovo ime predsjednik Zemaljskog vakufskog povjerenstva.<ref name="saff">(boš.) [http://saff.ba/simbol-bosnjacke-kulture-i-zuluma-vlasti/ SAFF portal] Nedim Botić: ''Simbol bošnjačke kulture i zuluma vlasti'', 9. rujna 2013. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)</ref> |
Sličnost s običnim mektebima sastoji se u tome što se i u njima počinjalo učiti od sufare. Razlikuje se od klasičnih mekteba i po tome što su u njima radili mnogo vrsniji učitelji: imali su propisanu jedinstvenu edukacijsku osnovu. U [[medresa]]ma su svladali islamske nauke. Završili su Darul-muallimin, islamsku učiteljsku školu u Sarajevu, gdje su prošli najnužnije znanje iz pedagogije i metodike. Imenovao ih je [[reis-ul-ulema]] ili u njegovo ime predsjednik Zemaljskog vakufskog povjerenstva.<ref name="saff">(boš.) [http://saff.ba/simbol-bosnjacke-kulture-i-zuluma-vlasti/ SAFF portal] Nedim Botić: ''Simbol bošnjačke kulture i zuluma vlasti'', 9. rujna 2013. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)</ref> |
||
Redak 14: | Redak 13: | ||
Osnivač i uzdržavatelj mekteb ibtidaija bilo je Zemaljsko vakufsko povjerenstvo. Kao osnivač i uzdržavatelj, imalo je pravo biti nadzornim tijelom. Ulogu odgovorne osobe za nadzor obnašali su [[kadija|kadije]] ili njihovi zamjenici.<ref name="saff"/> |
Osnivač i uzdržavatelj mekteb ibtidaija bilo je Zemaljsko vakufsko povjerenstvo. Kao osnivač i uzdržavatelj, imalo je pravo biti nadzornim tijelom. Ulogu odgovorne osobe za nadzor obnašali su [[kadija|kadije]] ili njihovi zamjenici.<ref name="saff"/> |
||
⚫ | |||
== Izvori == |
== Izvori == |
Inačica od 24. veljače 2022. u 15:45
Mekteb (ar.: بـتــكـمـ) je islamska osnovna škola, koja djeluje pri Islamskoj zajednici.
Mjesto su gdje se djecu uči osnovama islama: vjere, načina života, osnovama arapskog pisma (kako čitati, pisati i izgovarati riječi pisane arapskim pismom), osnovama gramatike arapskog jezika, te pravilnom čitanju Kurana.
Mekteb se u osmanskom razdoblju nazivao sibjan-mekteb. To je bila osnovna škola koja je učenicima pružala najnižu obrazovnu razinu vjerske pouke. U povijesti nisu imali zastupljen maternji jezik i njegovu pismenost. Gradivo su đaci većinom učili napamet. Naglasak u nastavi bio je na obredoslovlju, tekstovima iz Kurana upotrebljavani u molitvi, islamskoj etici i sl. Uglavnom su se gradili uz džamije i mesdžide. Dobrotvorni filantropi također bi mogli otvoriti osnovnu školu i upravljati njome uz pomoć zaklada. Učitelji škole birani su među ljudima koji su imali medresansko obrazovanje. Kada bi djeca navršila četiri-pet godina ona bi krenula bi u školu. Svrha ove škole bila je naučiti djecu čitati i pisati, četiri operacije i osnovno znanje koje zahtijeva religija. Nisu bili školska ustanova redovita rasporeda, "jer se u njih dolazilo i iz njih izlazilo u razna godišnja doba".[1]
U Bosni i Hercegovini je 1894. uveden mekteb ibdidaija. To je bio reformirana škola, koja je nastala kao posljedica reforme školskog sustava koje je sprovela Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu. Uveden je u dogovoru s Vakufskim povjerenstvom u Sarajevu.[2]
Sličnost s običnim mektebima sastoji se u tome što se i u njima počinjalo učiti od sufare. Razlikuje se od klasičnih mekteba i po tome što su u njima radili mnogo vrsniji učitelji: imali su propisanu jedinstvenu edukacijsku osnovu. U medresama su svladali islamske nauke. Završili su Darul-muallimin, islamsku učiteljsku školu u Sarajevu, gdje su prošli najnužnije znanje iz pedagogije i metodike. Imenovao ih je reis-ul-ulema ili u njegovo ime predsjednik Zemaljskog vakufskog povjerenstva.[3]
Mekteb-ibtidaije karakterizirale su i klupe kao i u ostalim školama, čega nije bilo u običnim mektebima. Sobe su bile čiste i svijetle, a za pisanje su imali table kao i u osnovnim školama.[3]
Osnivač i uzdržavatelj mekteb ibtidaija bilo je Zemaljsko vakufsko povjerenstvo. Kao osnivač i uzdržavatelj, imalo je pravo biti nadzornim tijelom. Ulogu odgovorne osobe za nadzor obnašali su kadije ili njihovi zamjenici.[3]
Vjerska škola koja je više razine nego mekteb je medresa.
Izvori
- ↑ Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine Odluka kojom se Povijesna građevina - Mekteb (Mejtef) ibtidaija u Stocu proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, 7. listopada 2003. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)
- ↑ Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine Odluka kojom se Povijesna građevina - Mekteb (Mejtef) ibtidaija u Stocu proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, 7. listopada 2003. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)
- ↑ a b c (boš.) SAFF portal Nedim Botić: Simbol bošnjačke kulture i zuluma vlasti, 9. rujna 2013. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)