Mekteb: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 2: Redak 2:
'''Mekteb''' ([[arapski jezik|ar.]]: ب‎ـتـ‎ـكـ‎مـ) je [[islam]]ska [[osnovna škola]], koja djeluje pri [[Islamska zajednica|Islamskoj zajednici]].
'''Mekteb''' ([[arapski jezik|ar.]]: ب‎ـتـ‎ـكـ‎مـ) je [[islam]]ska [[osnovna škola]], koja djeluje pri [[Islamska zajednica|Islamskoj zajednici]].


Mjesto su gdje se djecu uči osnovama islama: vjere, načina života, osnovama [[arapsko pismo|arapskog pisam]] (kako čitati, pisati i izgovarati riječi pisane arapskim pismom), osnovama gramatike [[arapski jezik|arapskog jezika]], te pravilnom čitanju [[Kuran]]a.
Mjesto su gdje se djecu uči osnovama islama: vjere, načina života, osnovama [[arapsko pismo|arapskog pisma]] (kako čitati, pisati i izgovarati riječi pisane arapskim pismom), osnovama gramatike [[arapski jezik|arapskog jezika]], te pravilnom čitanju [[Kuran]]a.
Vjerska škola koja je više razine nego mekteb je [[medresa]].


Mekteb se u Osmanskom Carstvu nazivao '''sibjan-mekteb'''. To je bila škola koja je učenicima pružala najnižu obrazovnu razinu vjerske pouke. U povijesti nisu imali zastupljen maternji jezik i njegovu pismenost. Gradivo su đaci većinom učili napamet. Naglasak u nastavi bio je na [[obredoslovlje|obredoslovlju]], tekstovima iz [[Kuran]]a upotrebljavani u molitvi, [[islamska etika|islamskoj etici]] i sl. Nisu bili školska ustanova redovita rasporeda, "jer se u njih dolazilo i iz njih izlazilo u razna godišnja doba".<ref>[http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1848 Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine] ''Odluka kojom se Povijesna građevina - Mekteb (Mejtef) ibtidaija u Stocu proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine'', 7. listopada 2003. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)</ref>
Mekteb se u osmanskom razdoblju nazivao '''sibjan-mekteb'''. To je bila osnovna škola koja je učenicima pružala najnižu obrazovnu razinu vjerske pouke. U povijesti nisu imali zastupljen maternji jezik i njegovu pismenost. Gradivo su đaci većinom učili napamet. Naglasak u nastavi bio je na [[obredoslovlje|obredoslovlju]], tekstovima iz [[Kuran]]a upotrebljavani u molitvi, islamskoj etici i sl. Uglavnom su se gradili uz džamije i mesdžide. Dobrotvorni filantropi također bi mogli otvoriti osnovnu školu i upravljati njome uz pomoć [[zaklada]]. Učitelji škole birani su među ljudima koji su imali [[medresa]]nsko obrazovanje. Kada bi djeca navršila četiri-pet godina ona bi krenula bi u školu. Svrha ove škole bila je naučiti djecu čitati i pisati, četiri operacije i osnovno znanje koje zahtijeva religija. Nisu bili školska ustanova redovita rasporeda, "jer se u njih dolazilo i iz njih izlazilo u razna godišnja doba".<ref>[http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1848 Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine] ''Odluka kojom se Povijesna građevina - Mekteb (Mejtef) ibtidaija u Stocu proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine'', 7. listopada 2003. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)</ref>


U Bosni i Hercegovini je 1894. uveden '''mekteb ibdidaija'''. To je bio reformirana škola, koja je nastala kao posljedica reforme školskog sustava koje je sprovela Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu. Uveden je u dogovoru s Vakufskim povjerenstvom u Sarajevu.<ref>[http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1848 Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine] ''Odluka kojom se Povijesna građevina - Mekteb (Mejtef) ibtidaija u Stocu proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine'', 7. listopada 2003. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)</ref>
U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] je 1894. uveden '''mekteb ibdidaija'''. To je bio reformirana škola, koja je nastala kao posljedica reforme školskog sustava koje je sprovela Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu. Uveden je u dogovoru s Vakufskim povjerenstvom u Sarajevu.<ref>[http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1848 Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine] ''Odluka kojom se Povijesna građevina - Mekteb (Mejtef) ibtidaija u Stocu proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine'', 7. listopada 2003. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)</ref>


Sličnost s običnim mektebima sastoji se u tome što se i u njima počinjalo učiti od sufare. Razlikuje se od klasičnih mekteba i po tome što su u njima radili mnogo vrsniji učitelji: imali su propisanu jedinstvenu edukacijsku osnovu. U [[medresa]]ma su svladali islamske nauke. Završili su Darul-muallimin, islamsku učiteljsku školu u Sarajevu, gdje su prošli najnužnije znanje iz pedagogije i metodike. Imenovao ih je [[reis-ul-ulema]] ili u njegovo ime predsjednik Zemaljskog vakufskog povjerenstva.<ref name="saff">(boš.) [http://saff.ba/simbol-bosnjacke-kulture-i-zuluma-vlasti/ SAFF portal] Nedim Botić: ''Simbol bošnjačke kulture i zuluma vlasti'', 9. rujna 2013. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)</ref>
Sličnost s običnim mektebima sastoji se u tome što se i u njima počinjalo učiti od sufare. Razlikuje se od klasičnih mekteba i po tome što su u njima radili mnogo vrsniji učitelji: imali su propisanu jedinstvenu edukacijsku osnovu. U [[medresa]]ma su svladali islamske nauke. Završili su Darul-muallimin, islamsku učiteljsku školu u Sarajevu, gdje su prošli najnužnije znanje iz pedagogije i metodike. Imenovao ih je [[reis-ul-ulema]] ili u njegovo ime predsjednik Zemaljskog vakufskog povjerenstva.<ref name="saff">(boš.) [http://saff.ba/simbol-bosnjacke-kulture-i-zuluma-vlasti/ SAFF portal] Nedim Botić: ''Simbol bošnjačke kulture i zuluma vlasti'', 9. rujna 2013. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)</ref>
Redak 14: Redak 13:


Osnivač i uzdržavatelj mekteb ibtidaija bilo je Zemaljsko vakufsko povjerenstvo. Kao osnivač i uzdržavatelj, imalo je pravo biti nadzornim tijelom. Ulogu odgovorne osobe za nadzor obnašali su [[kadija|kadije]] ili njihovi zamjenici.<ref name="saff"/>
Osnivač i uzdržavatelj mekteb ibtidaija bilo je Zemaljsko vakufsko povjerenstvo. Kao osnivač i uzdržavatelj, imalo je pravo biti nadzornim tijelom. Ulogu odgovorne osobe za nadzor obnašali su [[kadija|kadije]] ili njihovi zamjenici.<ref name="saff"/>

Vjerska škola koja je više razine nego mekteb je [[medresa]].


== Izvori ==
== Izvori ==

Inačica od 24. veljače 2022. u 15:45

zgrada nekadašnjeg mekteba ibtidaije u Brčkom

Mekteb (ar.: ب‎ـتـ‎ـكـ‎مـ) je islamska osnovna škola, koja djeluje pri Islamskoj zajednici.

Mjesto su gdje se djecu uči osnovama islama: vjere, načina života, osnovama arapskog pisma (kako čitati, pisati i izgovarati riječi pisane arapskim pismom), osnovama gramatike arapskog jezika, te pravilnom čitanju Kurana.

Mekteb se u osmanskom razdoblju nazivao sibjan-mekteb. To je bila osnovna škola koja je učenicima pružala najnižu obrazovnu razinu vjerske pouke. U povijesti nisu imali zastupljen maternji jezik i njegovu pismenost. Gradivo su đaci većinom učili napamet. Naglasak u nastavi bio je na obredoslovlju, tekstovima iz Kurana upotrebljavani u molitvi, islamskoj etici i sl. Uglavnom su se gradili uz džamije i mesdžide. Dobrotvorni filantropi također bi mogli otvoriti osnovnu školu i upravljati njome uz pomoć zaklada. Učitelji škole birani su među ljudima koji su imali medresansko obrazovanje. Kada bi djeca navršila četiri-pet godina ona bi krenula bi u školu. Svrha ove škole bila je naučiti djecu čitati i pisati, četiri operacije i osnovno znanje koje zahtijeva religija. Nisu bili školska ustanova redovita rasporeda, "jer se u njih dolazilo i iz njih izlazilo u razna godišnja doba".[1]

U Bosni i Hercegovini je 1894. uveden mekteb ibdidaija. To je bio reformirana škola, koja je nastala kao posljedica reforme školskog sustava koje je sprovela Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu. Uveden je u dogovoru s Vakufskim povjerenstvom u Sarajevu.[2]

Sličnost s običnim mektebima sastoji se u tome što se i u njima počinjalo učiti od sufare. Razlikuje se od klasičnih mekteba i po tome što su u njima radili mnogo vrsniji učitelji: imali su propisanu jedinstvenu edukacijsku osnovu. U medresama su svladali islamske nauke. Završili su Darul-muallimin, islamsku učiteljsku školu u Sarajevu, gdje su prošli najnužnije znanje iz pedagogije i metodike. Imenovao ih je reis-ul-ulema ili u njegovo ime predsjednik Zemaljskog vakufskog povjerenstva.[3]

Mekteb-ibtidaije karakterizirale su i klupe kao i u ostalim školama, čega nije bilo u običnim mektebima. Sobe su bile čiste i svijetle, a za pisanje su imali table kao i u osnovnim školama.[3]

Osnivač i uzdržavatelj mekteb ibtidaija bilo je Zemaljsko vakufsko povjerenstvo. Kao osnivač i uzdržavatelj, imalo je pravo biti nadzornim tijelom. Ulogu odgovorne osobe za nadzor obnašali su kadije ili njihovi zamjenici.[3]

Vjerska škola koja je više razine nego mekteb je medresa.

Izvori

  1. Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine Odluka kojom se Povijesna građevina - Mekteb (Mejtef) ibtidaija u Stocu proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, 7. listopada 2003. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)
  2. Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine Odluka kojom se Povijesna građevina - Mekteb (Mejtef) ibtidaija u Stocu proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, 7. listopada 2003. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)
  3. a b c (boš.) SAFF portal Nedim Botić: Simbol bošnjačke kulture i zuluma vlasti, 9. rujna 2013. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)