Mekteb: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Mekteb Brčko.jpg|thumb|desno|zgrada nekadašnjeg [[Mekteb ibtidaija|mekteba ibtidaije]] u [[Brčko]]m]] |
[[Datoteka:Mekteb Brčko.jpg|thumb|desno|zgrada nekadašnjeg [[Mekteb ibtidaija|mekteba ibtidaije]] u [[Brčko]]m]] |
||
'''Mekteb''' ([[arapski jezik|ar.]]: بـتــكـمـ) je |
'''Mekteb''' ([[arapski jezik|ar.]]: بـتــكـمـ) je odgojno-obrazovna institucija, koja djeluje pri [[Islamska zajednica|Islamskoj zajednici]]. |
||
To je škola gdje se djeca uče osnovama islama: vjere, načina života, osnovama sufare ([[arapsko pismo|arapskog pisma]]), odnosno kako čitati, pisati i izgovarati riječi pisane arapskim pismom, potom osnovama gramatike [[arapski jezik|arapskog jezika]], te pravilnom čitanju [[Kuran]]a. |
|||
==Povijest== |
|||
Mekteb se u osmanskom razdoblju nazivao '''sibjan-mekteb'''. To je bila osnovna škola koja je učenicima pružala najnižu obrazovnu razinu vjerske pouke. U povijesti nisu imali zastupljen maternji jezik i njegovu pismenost. Gradivo su đaci većinom učili napamet. Naglasak u nastavi bio je na |
Mekteb se u [[Osmansko Carstvo|osmanskom]] razdoblju nazivao '''sibjan-mekteb'''. To je bila osnovna škola koja je učenicima pružala najnižu obrazovnu razinu vjerske pouke. U povijesti nisu imali zastupljen maternji jezik i njegovu pismenost. Gradivo su đaci većinom učili napamet. Naglasak u nastavi bio je na obredoslovlju, tekstovima iz [[Kuran]]a upotrebljavani u molitvi, islamskoj etici i sl. Mektebi su se uglavnom gradili uz [[Džamija|džamije]] i mesdžide. Dobrotvorni filantropi također bi mogli otvoriti osnovnu školu i upravljati njome uz pomoć vakufa ([[zaklada]]). Muallimi (učitelji) birani su među ljudima koji su imali [[medresa]]nsko obrazovanje. Kada bi djeca navršila četiri-pet godina ona bi krenula u mekteb. Svrha ove škole bila je naučiti djecu čitati i pisati, četiri operacije i osnovno znanje koje zahtijeva religija. Nisu bili školska ustanova redovita rasporeda, "jer se u njih dolazilo i iz njih izlazilo u razna godišnja doba".<ref>[http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1848 Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine] ''Odluka kojom se Povijesna građevina - Mekteb (Mejtef) ibtidaija u Stocu proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine'', 7. listopada 2003. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)</ref> |
||
U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] je 1894. uveden '''mekteb ibdidaija'''. To je bio reformirana škola, koja je nastala kao posljedica reforme školskog sustava koje je sprovela Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu. Uveden je u dogovoru s Vakufskim povjerenstvom u Sarajevu.<ref>[http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1848 Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine] ''Odluka kojom se Povijesna građevina - Mekteb (Mejtef) ibtidaija u Stocu proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine'', 7. listopada 2003. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)</ref> |
U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] je 1894. godine uveden '''mekteb ibdidaija'''. To je bio reformirana škola, koja je nastala kao posljedica reforme školskog sustava koje je sprovela Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu. Uveden je u dogovoru s Vakufskim povjerenstvom u Sarajevu.<ref>[http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1848 Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine] ''Odluka kojom se Povijesna građevina - Mekteb (Mejtef) ibtidaija u Stocu proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine'', 7. listopada 2003. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)</ref> |
||
Sličnost s običnim mektebima sastoji se u tome što se i u njima počinjalo učiti od sufare. Razlikuje se od klasičnih mekteba i po tome što su u njima radili mnogo vrsniji učitelji: imali su propisanu jedinstvenu edukacijsku osnovu. U [[medresa]]ma su svladali islamske nauke. Završili su Darul-muallimin, islamsku učiteljsku školu u Sarajevu, gdje su prošli najnužnije znanje iz pedagogije i metodike. Imenovao ih je [[reis-ul-ulema]] ili u njegovo ime predsjednik Zemaljskog vakufskog povjerenstva.<ref name="saff">(boš.) [http://saff.ba/simbol-bosnjacke-kulture-i-zuluma-vlasti/ SAFF portal] Nedim Botić: ''Simbol bošnjačke kulture i zuluma vlasti'', 9. rujna 2013. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)</ref> |
Sličnost s običnim mektebima sastoji se u tome što se i u njima počinjalo učiti od sufare. Razlikuje se od klasičnih mekteba i po tome što su u njima radili mnogo vrsniji učitelji: imali su propisanu jedinstvenu edukacijsku osnovu. U [[medresa]]ma su svladali islamske nauke. Završili su Darul-muallimin, islamsku učiteljsku školu u Sarajevu, gdje su prošli najnužnije znanje iz pedagogije i metodike. Imenovao ih je [[reis-ul-ulema]] ili u njegovo ime predsjednik Zemaljskog vakufskog povjerenstva.<ref name="saff">(boš.) [http://saff.ba/simbol-bosnjacke-kulture-i-zuluma-vlasti/ SAFF portal] Nedim Botić: ''Simbol bošnjačke kulture i zuluma vlasti'', 9. rujna 2013. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)</ref> |
||
Mekteb-ibtidaije karakterizirale su i klupe kao i u ostalim školama, čega nije bilo u običnim mektebima. Sobe su bile čiste i svijetle, a za pisanje su imali table kao i u osnovnim školama.<ref name="saff"/> |
Mekteb-ibtidaije karakterizirale su i klupe kao i u ostalim školama, čega nije bilo u običnim mektebima. Sobe su bile čiste i svijetle, a za pisanje su imali table kao i u osnovnim školama.<ref name="saff"/> Osnivač i uzdržavatelj mekteb ibtidaija bilo je Zemaljsko vakufsko povjerenstvo. Kao osnivač i uzdržavatelj, imalo je pravo biti nadzornim tijelom. Ulogu odgovorne osobe za nadzor obnašali su [[kadija|kadije]] ili njihovi zamjenici.<ref name="saff"/> |
||
Institucija mekteba i danas postoji i nalazi se pod jurisdikucijom [[Islamska zajednica|Islamske zajednice]]. Svaki džemat na svome području obrazuje mekteb po nastavnom planu i programu koji je utvrdila Islamska zajednica. Vjerska škola koja je više razine od mekteba je [[medresa]]. |
|||
Osnivač i uzdržavatelj mekteb ibtidaija bilo je Zemaljsko vakufsko povjerenstvo. Kao osnivač i uzdržavatelj, imalo je pravo biti nadzornim tijelom. Ulogu odgovorne osobe za nadzor obnašali su [[kadija|kadije]] ili njihovi zamjenici.<ref name="saff"/> |
|||
Vjerska škola koja je više razine nego mekteb je [[medresa]]. |
|||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
{{izvori}} |
{{izvori}} |
||
== Vanjske povezice == |
|||
* [https://www.preporod.com/index.php/duhovnost/tradicija/item/8479-mekteb-temeljna-institucija-odgoja-i-obrazovanja Mekteb - temeljna institucija odgoja i obrazovanja] |
|||
[[Kategorija:Islam]] |
[[Kategorija:Islam]] |
||
Inačica od 24. veljače 2022. u 18:09
Mekteb (ar.: بـتــكـمـ) je odgojno-obrazovna institucija, koja djeluje pri Islamskoj zajednici.
To je škola gdje se djeca uče osnovama islama: vjere, načina života, osnovama sufare (arapskog pisma), odnosno kako čitati, pisati i izgovarati riječi pisane arapskim pismom, potom osnovama gramatike arapskog jezika, te pravilnom čitanju Kurana.
Povijest
Mekteb se u osmanskom razdoblju nazivao sibjan-mekteb. To je bila osnovna škola koja je učenicima pružala najnižu obrazovnu razinu vjerske pouke. U povijesti nisu imali zastupljen maternji jezik i njegovu pismenost. Gradivo su đaci većinom učili napamet. Naglasak u nastavi bio je na obredoslovlju, tekstovima iz Kurana upotrebljavani u molitvi, islamskoj etici i sl. Mektebi su se uglavnom gradili uz džamije i mesdžide. Dobrotvorni filantropi također bi mogli otvoriti osnovnu školu i upravljati njome uz pomoć vakufa (zaklada). Muallimi (učitelji) birani su među ljudima koji su imali medresansko obrazovanje. Kada bi djeca navršila četiri-pet godina ona bi krenula u mekteb. Svrha ove škole bila je naučiti djecu čitati i pisati, četiri operacije i osnovno znanje koje zahtijeva religija. Nisu bili školska ustanova redovita rasporeda, "jer se u njih dolazilo i iz njih izlazilo u razna godišnja doba".[1]
U Bosni i Hercegovini je 1894. godine uveden mekteb ibdidaija. To je bio reformirana škola, koja je nastala kao posljedica reforme školskog sustava koje je sprovela Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu. Uveden je u dogovoru s Vakufskim povjerenstvom u Sarajevu.[2]
Sličnost s običnim mektebima sastoji se u tome što se i u njima počinjalo učiti od sufare. Razlikuje se od klasičnih mekteba i po tome što su u njima radili mnogo vrsniji učitelji: imali su propisanu jedinstvenu edukacijsku osnovu. U medresama su svladali islamske nauke. Završili su Darul-muallimin, islamsku učiteljsku školu u Sarajevu, gdje su prošli najnužnije znanje iz pedagogije i metodike. Imenovao ih je reis-ul-ulema ili u njegovo ime predsjednik Zemaljskog vakufskog povjerenstva.[3]
Mekteb-ibtidaije karakterizirale su i klupe kao i u ostalim školama, čega nije bilo u običnim mektebima. Sobe su bile čiste i svijetle, a za pisanje su imali table kao i u osnovnim školama.[3] Osnivač i uzdržavatelj mekteb ibtidaija bilo je Zemaljsko vakufsko povjerenstvo. Kao osnivač i uzdržavatelj, imalo je pravo biti nadzornim tijelom. Ulogu odgovorne osobe za nadzor obnašali su kadije ili njihovi zamjenici.[3]
Institucija mekteba i danas postoji i nalazi se pod jurisdikucijom Islamske zajednice. Svaki džemat na svome području obrazuje mekteb po nastavnom planu i programu koji je utvrdila Islamska zajednica. Vjerska škola koja je više razine od mekteba je medresa.
Izvori
- ↑ Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine Odluka kojom se Povijesna građevina - Mekteb (Mejtef) ibtidaija u Stocu proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, 7. listopada 2003. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)
- ↑ Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine Odluka kojom se Povijesna građevina - Mekteb (Mejtef) ibtidaija u Stocu proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, 7. listopada 2003. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)
- ↑ a b c (boš.) SAFF portal Nedim Botić: Simbol bošnjačke kulture i zuluma vlasti, 9. rujna 2013. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)