Mekteb: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Oznake: mobilni uređaj m.wiki napredni alati
Redak 9: Redak 9:
U povijesti nisu imali zastupljen maternji jezik i njegovu pismenost. Gradivo su đaci većinom učili napamet. Naglasak u nastavi bio je na obredoslovlju, tekstovima iz [[Kuran]]a upotrebljavani u molitvi, islamskoj etici i sl. Mektebi se prave u sklopu svake [[Džamija|džamije]] ili mesdžida, bilo kao njen sastavni dio, ili u njenom dvorištu ili pak nedaleko od nje. Mekteb se gradi i u selima (mejtef) i u gradovima, i njega po pravilu posjećuju sva muslimanska djeca i omladina. Dobrotvorni filantropi također su nekada mogli otvoriti osnovnu školu i upravljati njome uz pomoć vakufa ([[zaklada]]). Muallimi (učitelji) su se birali među ljudima koji su imali [[medresa]]nsko obrazovanje. Kada bi djeca navršila četiri-pet godina ona bi krenula u mekteb. Svrha ove škole bila je naučiti djecu čitati i pisati, četiri operacije i osnovno znanje koje zahtijeva religija. Mekteb kao institucionalni odgojno-obrazovni temelj dao najveći doprinos očuvanju islamskih temeljnih vrijednosti muslimana.<ref>{{cite web |url=https://ibc-zh.ch/neu/ba/mekteb |title=Mekteb |publisher=ibc-zh.ch|date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}</ref>
U povijesti nisu imali zastupljen maternji jezik i njegovu pismenost. Gradivo su đaci većinom učili napamet. Naglasak u nastavi bio je na obredoslovlju, tekstovima iz [[Kuran]]a upotrebljavani u molitvi, islamskoj etici i sl. Mektebi se prave u sklopu svake [[Džamija|džamije]] ili mesdžida, bilo kao njen sastavni dio, ili u njenom dvorištu ili pak nedaleko od nje. Mekteb se gradi i u selima (mejtef) i u gradovima, i njega po pravilu posjećuju sva muslimanska djeca i omladina. Dobrotvorni filantropi također su nekada mogli otvoriti osnovnu školu i upravljati njome uz pomoć vakufa ([[zaklada]]). Muallimi (učitelji) su se birali među ljudima koji su imali [[medresa]]nsko obrazovanje. Kada bi djeca navršila četiri-pet godina ona bi krenula u mekteb. Svrha ove škole bila je naučiti djecu čitati i pisati, četiri operacije i osnovno znanje koje zahtijeva religija. Mekteb kao institucionalni odgojno-obrazovni temelj dao najveći doprinos očuvanju islamskih temeljnih vrijednosti muslimana.<ref>{{cite web |url=https://ibc-zh.ch/neu/ba/mekteb |title=Mekteb |publisher=ibc-zh.ch|date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}</ref>


U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] je 1894. godine sibjan mekteb reformiran u '''mekteb-ibdidaija'''. Nastao je kao posljedica reforme školskog sustava koje je sprovela Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu. Uveden je u dogovoru s Vakufskim povjerenstvom u Sarajevu.<ref>[http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1848 Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine] ''Odluka kojom se Povijesna građevina - Mekteb (Mejtef) ibtidaija u Stocu proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine'', 7. listopada 2003. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)</ref>
U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] je 1894. godine sibjan mekteb reformiran u '''mekteb-ibdidaijje'''. Nastao je kao posljedica reforme školskog sustava koje je sprovela Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu. Uveden je u dogovoru s Vakufskim povjerenstvom u Sarajevu.<ref>[http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1848 Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine] ''Odluka kojom se Povijesna građevina - Mekteb (Mejtef) ibtidaija u Stocu proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine'', 7. listopada 2003. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)</ref>


Sličnost sa sibjan-mektebima sastoji se u tome što se i u njima počinjalo učiti od sufare. Razlikuje se od klasičnih mekteba i po tome što su u njima radili mnogo vrsniji učitelji: imali su propisanu jedinstvenu edukacijsku osnovu. U [[medresa]]ma su svladali islamske nauke. Završili su Darul-muallimin, islamsku učiteljsku školu u Sarajevu, gdje su prošli najnužnije znanje iz pedagogije i metodike. Imenovao ih je [[reis-ul-ulema]] ili u njegovo ime predsjednik Zemaljskog vakufskog povjerenstva.<ref name="saff">(boš.) [http://saff.ba/simbol-bosnjacke-kulture-i-zuluma-vlasti/ SAFF portal] Nedim Botić: ''Simbol bošnjačke kulture i zuluma vlasti'', 9. rujna 2013. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)</ref>
Sličnost mekteb-ibdidaijje sa sibjan-mektebima sastojala se u tome što se i u njima počinjalo učiti od sufare. Razlikuje se i po tome što su u njima radili mnogo vrsniji učitelji: imali su propisanu jedinstvenu edukacijsku osnovu. U [[medresa]]ma su svladali islamske nauke. Završili su Darul-muallimin, islamsku učiteljsku školu u Sarajevu, gdje su prošli najnužnije znanje iz pedagogije i metodike. Imenovao ih je [[reis-ul-ulema]] ili u njegovo ime predsjednik Zemaljskog vakufskog povjerenstva.<ref name="saff">(boš.) [http://saff.ba/simbol-bosnjacke-kulture-i-zuluma-vlasti/ SAFF portal] Nedim Botić: ''Simbol bošnjačke kulture i zuluma vlasti'', 9. rujna 2013. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)</ref>


Mekteb-ibtidaije karakterizirale su i klupe kao i u ostalim školama, čega nije bilo u sibjan-mektebima. Sobe su bile čiste i svijetle, a za pisanje su imali table kao i u osnovnim školama.<ref name="saff"/> Osnivač i uzdržavatelj mekteb ibtidaija bilo je Zemaljsko vakufsko povjerenstvo. Kao osnivač i uzdržavatelj, imalo je pravo biti nadzornim tijelom. Ulogu odgovorne osobe za nadzor obnašali su [[kadija|kadije]] ili njihovi zamjenici.<ref name="saff"/>
Mekteb-ibtidaijje karakterizirale su i klupe kao i u ostalim školama, čega nije bilo u sibjan-mektebima. Sobe su bile čiste i svijetle, a za pisanje su imali table kao i u osnovnim školama.<ref name="saff"/> Osnivač i uzdržavatelj mekteb ibtidaija bilo je Zemaljsko vakufsko povjerenstvo. Kao osnivač i uzdržavatelj, imalo je pravo biti nadzornim tijelom. Ulogu odgovorne osobe za nadzor obnašali su [[kadija|kadije]] ili njihovi zamjenici.<ref name="saff"/>


Institucija mekteba i danas postoji i nalazi se pod jurisdikucijom [[Islamska zajednica|Islamske zajednice]]. Svaki [[džemat (islam)|džemat]] na svome području obrazuje mekteb po nastavnom planu i programu koji je utvrdila Islamska zajednica. Vjerska škola koja je više razine od mekteba je [[medresa]].
Institucija mekteba i danas postoji i nalazi se pod jurisdikucijom [[Islamska zajednica|Islamske zajednice]]. Svaki [[džemat (islam)|džemat]] na svome području obrazuje mekteb po nastavnom planu i programu koji je utvrdila Islamska zajednica. Vjerska škola koja je više razine od mekteba je [[medresa]].


== Izvori ==
== Izvori ==

Inačica od 24. veljače 2022. u 17:48

zgrada nekadašnjeg mekteba ibtidaije u Brčkom

Mekteb (ar.: ب‎ـتـ‎ـكـ‎مـ) je odgojno-obrazovna institucija, koja djeluje pri Islamskoj zajednici.

To je škola gdje se djeca uče osnovama islama: vjere, načina života, osnovama sufare (arapskog pisma), odnosno kako čitati, pisati i izgovarati riječi pisane arapskim pismom, potom osnovama gramatike arapskog jezika, te pravilnom čitanju Kurana.

Povijest

Mekteb je prvi oblik institucionalno organiziranog islamskog odgoja i obrazovanja. U osmanskom razdoblju, mekteb se nazivao sibjan-mekteb. To je bila osnovna škola koja je učenicima pružala najnižu obrazovnu razinu vjerske pouke.

U povijesti nisu imali zastupljen maternji jezik i njegovu pismenost. Gradivo su đaci većinom učili napamet. Naglasak u nastavi bio je na obredoslovlju, tekstovima iz Kurana upotrebljavani u molitvi, islamskoj etici i sl. Mektebi se prave u sklopu svake džamije ili mesdžida, bilo kao njen sastavni dio, ili u njenom dvorištu ili pak nedaleko od nje. Mekteb se gradi i u selima (mejtef) i u gradovima, i njega po pravilu posjećuju sva muslimanska djeca i omladina. Dobrotvorni filantropi također su nekada mogli otvoriti osnovnu školu i upravljati njome uz pomoć vakufa (zaklada). Muallimi (učitelji) su se birali među ljudima koji su imali medresansko obrazovanje. Kada bi djeca navršila četiri-pet godina ona bi krenula u mekteb. Svrha ove škole bila je naučiti djecu čitati i pisati, četiri operacije i osnovno znanje koje zahtijeva religija. Mekteb kao institucionalni odgojno-obrazovni temelj dao najveći doprinos očuvanju islamskih temeljnih vrijednosti muslimana.[1]

U Bosni i Hercegovini je 1894. godine sibjan mekteb reformiran u mekteb-ibdidaijje. Nastao je kao posljedica reforme školskog sustava koje je sprovela Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu. Uveden je u dogovoru s Vakufskim povjerenstvom u Sarajevu.[2]

Sličnost mekteb-ibdidaijje sa sibjan-mektebima sastojala se u tome što se i u njima počinjalo učiti od sufare. Razlikuje se i po tome što su u njima radili mnogo vrsniji učitelji: imali su propisanu jedinstvenu edukacijsku osnovu. U medresama su svladali islamske nauke. Završili su Darul-muallimin, islamsku učiteljsku školu u Sarajevu, gdje su prošli najnužnije znanje iz pedagogije i metodike. Imenovao ih je reis-ul-ulema ili u njegovo ime predsjednik Zemaljskog vakufskog povjerenstva.[3]

Mekteb-ibtidaijje karakterizirale su i klupe kao i u ostalim školama, čega nije bilo u sibjan-mektebima. Sobe su bile čiste i svijetle, a za pisanje su imali table kao i u osnovnim školama.[3] Osnivač i uzdržavatelj mekteb ibtidaija bilo je Zemaljsko vakufsko povjerenstvo. Kao osnivač i uzdržavatelj, imalo je pravo biti nadzornim tijelom. Ulogu odgovorne osobe za nadzor obnašali su kadije ili njihovi zamjenici.[3]

Institucija mekteba i danas postoji i nalazi se pod jurisdikucijom Islamske zajednice. Svaki džemat na svome području obrazuje mekteb po nastavnom planu i programu koji je utvrdila Islamska zajednica. Vjerska škola koja je više razine od mekteba je medresa.

Izvori

  1. Mekteb. ibc-zh.ch. 5. kolovoza 2017. Pristupljeno 30. prosinca 2020.
  2. Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine Odluka kojom se Povijesna građevina - Mekteb (Mejtef) ibtidaija u Stocu proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, 7. listopada 2003. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)
  3. a b c (boš.) SAFF portal Nedim Botić: Simbol bošnjačke kulture i zuluma vlasti, 9. rujna 2013. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)

Vanjske povezice