Zakon očuvanja energije: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m RpA: WP:NI, WP:HRV
A
Oznake: uklonjeno uređivanje mobilni uređaj m.wiki
Redak 1: Redak 1:
a
[[datoteka:simple pendulum height.png|mini|desno|250px|Zakon očuvanja energije se koristi za opisivanje kretanja [[Njihalo|klatna]].]]

[[datoteka:4-Stroke-Engine.gif|mini|desno|250px|[[Motor s unutarnjim izgaranjem]] pretvara [[kemijska energija|kemijsku energiju]] u [[mehanički rad]].]]

'''Zakon očuvanja energije''' je fizikalni zakon prema kojemu je u zatvorenom sustavu zbroj svih oblika [[energija|energije]] (mehaničke, toplinske, električne, magneske i tako dalje) konstantan. Drugim riječima, u zatvorenom sustavu jedan oblik energije može prelaziti u druge oblike, a da se pri tom energija niti stvara niti poništava.

Poznato je iz života da [[sila]] [[Energija vjetra|vjetra]] i [[Hidroenergija|vode]] nije jedini izvor [[Mehanička energija|mehaničke energije]]. Energija je također nagomilana u [[goriva|gorivu]], [[ugljen]]u, [[benzin]]u i [[ulje|ulju]] koji izgaranjem pretvaraju takozvanu [[Kemijska energija|kemijsku energiju]] u toplinsku, a pomoću [[toplina|topline]], na primjer [[parni stroj]], vrši [[mehanički rad]]. Dakle, u parnom stroju se toplinska energija pretvara u mehanički rad. U prirodi imamo mnogo primjera gdje se toplinska energija pretvara u rad. Na primjer toplinska energija Sunca ([[Sunčeva svjetlost]]) zagrijava vodu mora i jezera koja se isparuje, pa se u obliku [[vodena para|vodene pare]] diže uvis. U visinama se vodena para ohlađuje ([[kondenzacija]]), pretvara u vodu i pada kao kiša na Zemlju. Na taj se način stvaraju planinska jezera. Zbog svojeg višeg položaja ta jezera imaju [[potencijalna energija|potencijalnu energiju]] koju možemo strujanjem vode kroz [[cijev]]i, odnosno strujanjem rijeka, pretvoriti u [[kinetička energija|kinetičku energiju]], što koristimo kod [[hidroelektrana]]. Energija vodenih [[slap]]ova ima, dakle, svoj izvor u Sunčevoj energiji. Isto tako kao što toplinsku energiju možemo pretvoriti u rad, možemo i rad pretvoriti u toplinu. Pri turpijanju, blanjanju i piljenju vršimo rad, ali se ujedno i [[alat]]i zagrijavaju. Znači da se rad pri tom djelomično pretvara u toplinu. Otvaranjem [[brana|brane]] voda struji i dobiva brzinu i, prema tome, kinetičku energiju koja tjera [[vodna turbina|vodnu turbinu]] hidroelektrane. [[Turbina]] služi za pogon [[generator]]a koji proizvodi [[električna energija|električnu energiju]]. Ovu električnu energiju možemo dalje pretvoriti u mehanički rad pomuću [[stroj]]eva u radionicama ili je upotrijebiti za električnu rasvjetu, to jest pretvoriti je u [[svjetlost|svjetlosnu energiju]].<ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

Prema [[Teorija relativnosti|teoriji relativnosti]], svakoj [[masa|masi]] ''m'' pripada energija:

:<math>E = m \cdot c^2</math>

gdje je ''c'' [[brzina svjetlosti]]. Zbog toga u opći zakon očuvanja energije treba uključiti i masu kao oblik energije. Zakon očuvanja energije do sada je potvrđen u svim ispitanim prirodnim pojavama, iako je postavljen aksiomatski.<ref> '''zakon očuvanja energije''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=66767] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

Zakon (ponegdje princip) očuvanja kemijske energije, '''Hessov zakon''', tvrdi kako je promjena entalpije kemijske reakcije konstantna, neovisno o smjeru reakcije.<ref>[http://www.science.uwaterloo.ca/~cchieh/cact/c120/hess.html Hess's Law] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150109195637/http://www.science.uwaterloo.ca/~cchieh/cact/c120/hess.html |date=9. siječnja 2015. }}, University of Waterloo, pristupljeno 21. svibnja 2017.</ref>


==Uporaba u mehanici==
==Uporaba u mehanici==

Inačica od 5. travnja 2022. u 09:39

a

Uporaba u mehanici

U mehanici se ukupna energija sustava zapisuje kao:

gdje su :

gdje je T - zbroj kinetičkih energija svih tijela unutar sustava, a V - potencijalna energija istog sustava, s tim što jednadžba (1) predstavlja potencijalnu energiju tijela unutar gravitacijskog polja, a (2) potencijalnu energiju sustava (u zavisnosti od fizičkog polja u kojem se sustav nalazi koristimo odgovarajuće formule). Iz zakona očuvanja energije slijedi da je energija E, predstavljena kao funkcija vremena E(t), uvijek konstantna.

Aksiom današnje fizike glasi:

"Energija zatvorenog sustava ne može nestati niti ni iz čega nastati, energija može samo prelaziti iz jednog oblika u drugi, i ona je konstantna."

Izvori