Srdela: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Oznake: uklanjanje ručnim načinom uklonjeno uređivanje mobilni uređaj m.wiki
m uklonjena promjena suradnika 95.168.120.60 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika PonoRoboT
Oznake: brzo uklanjanje mobilni uređaj m.wiki napredni alati
Redak 27: Redak 27:
Srdela se može naći u [[istok|istočnom]] dijelu [[Atlantski ocean|Atlantika]] između [[Island]]a i [[Senegal]]a. Uobičajena je [[riba]] u [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]], pogotovo na [[zapad]]u Sredozemlja, [[Jadransko more|Jadranu]] i [[Crno more|Crnom moru]].
Srdela se može naći u [[istok|istočnom]] dijelu [[Atlantski ocean|Atlantika]] između [[Island]]a i [[Senegal]]a. Uobičajena je [[riba]] u [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]], pogotovo na [[zapad]]u Sredozemlja, [[Jadransko more|Jadranu]] i [[Crno more|Crnom moru]].


Pelagijska je riba, što znači da je stalno u pokretu tako da nema stalna boravišta ili dubine na kojima živi. Njena koncetracija u Jadranu je najveća oko zapa
Pelagijska je riba, što znači da je stalno u pokretu tako da nema stalna boravišta ili dubine na kojima živi. Njena koncetracija u Jadranu je najveća oko zapadne [[obala|obale]] [[Istra|Istre]], [[lošinj]]ski arhipelag, istočno od [[otok]]a [[Olib]], vanjska strana [[Dugi Otok|Dugog otoka]], [[Paklinski otoci]], [[Vis]] i [[Palagruža]], te južni kraj obale [[Pelješac|Pelješca]] i otoci [[Mljet]] i [[Lastovo]].
ne [[obala|obale]] [[Istra|Istre]], [[lošinj]]ski arhipelag, istočno od [[otok]]a [[Olib]], vanjska strana [[Dugi Otok|Dugog otoka]], [[Paklinski otoci]], [[Vis]] i [[Palagruža]], te južni kraj obale [[Pelješac|Pelješca]] i otoci [[Mljet]] i [[Lastovo]].


== Način života i ishrana ==
== Način života i ishrana ==

Inačica od 10. travnja 2022. u 18:59

Ovo je glavno značenje pojma Srdela. Za klapu iz Makarske pogledajte Klapa Srdela.
Srdela
Srdela
Srdela
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Potkoljeno: Vertebrata
Razred: Actinopterygii
Red: Clupeiformes
Porodica: Clupeidae
Rod: Sardina
Vrsta: S. pilchardus
Dvojno ime
Sardina pilchardus
Walbaum, 1792

Srdela (lat. Sardina pilchardus) je morska riba iz porodice haringi (Clupeidae). U Hrvatskoj je još poznata kao sardina, srđela, šardela, a ponegdje kao štijavica ili žir.

Opis

Srdela je riba izdužena tijela koje je na bokovima spljošteno. Gornji dio tijela je modrozelenkast, a prema donjem boja prelazi u srebrnastu. Uzduž bokova se proteže modra boja. Na bokovima ima nekoliko crnih mrlja, a na škržnim preklopcima urez nalik na zvijezdu. Tijelo joj je prekriveno povelikim ljuskama. Srdela naraste najviše do 25 cm duljine i 8 dkg težine, dok je prosječna težina oko 3 dkg.

Rasprostranjenost

Srdela se može naći u istočnom dijelu Atlantika između Islanda i Senegala. Uobičajena je riba u Sredozemnom moru, pogotovo na zapadu Sredozemlja, Jadranu i Crnom moru.

Pelagijska je riba, što znači da je stalno u pokretu tako da nema stalna boravišta ili dubine na kojima živi. Njena koncetracija u Jadranu je najveća oko zapadne obale Istre, lošinjski arhipelag, istočno od otoka Olib, vanjska strana Dugog otoka, Paklinski otoci, Vis i Palagruža, te južni kraj obale Pelješca i otoci Mljet i Lastovo.

Način života i ishrana

Srdela se u pravilu kreće u plovama, nema stalno prebivalište, ali se ponajviše zadržava iznad ljušturastog, koraljastog i kamenitog dna ili onog obraslog algama. Hrani se planktonom i ostalim sitnim morskim organizmima.

Razmnožavanje

Srdele se mrijeste u hladnijim zimskim mjesecima kad se povlače dalje od obale u dubinu mora. Ispuštaju ogromne količine jajašaca koja plutaju površinom mora. U tim mjesecima ih je teško loviti.

Gospodarska vrijednost

Konzervirana srdela (sardina)

Srdela se smatra kraljicom riba. Spada u plave ribe i bogata je nezasićenim aminokiselinama omega-3 i omega-6 pa je vrlo zdrava. Ukusnog je mesa, lako probavljiva, bogata bjelančevinama, ugljikohidratima, mastima, vitaminima, posebice vitaminima A, D i E te mineralima. Vrlo je tražena jer je među najjeftinijim ribama koje se mogu nabaviti svježe. Često se konzervira, a tako konzerviranu u Hrvatskoj je nazivaju sardina. U primorskim krajevima se usoljava a tako usoljena velika je poslastica. Najčešće se lovi mrežama plivaricama. Zauzima oko 60 posto cjelokupnog izlova ribe na Jadranu.

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Srdela
Wikivrste imaju podatke o taksonu Srdela