Antički Rim: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadopuna sadržaja
Oznake: uklonjeno uređivanje mobilni uređaj m.wiki
m uklonjena promjena suradnika 46.188.128.11 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Ponor
Oznaka: brzo uklanjanje
Redak 4: Redak 4:


Ipak, na kraju je i Rimsko Carstvo doživjelo pad. [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadni dio rimskog carstva]] se u [[5. stoljeće|5.stoljeću]] podjelio u nezavisna kraljevstva, dok je [[Bizant|Istočno Rimsko Carstvo]], čiji je centar od [[330.]] godine bio [[Carigrad]] nastavio postajati sve do [[1460.]] godine kada njegovu posljednju provinciju imena [[Moreja]] zauzima [[Osmansko Carstvo]].
Ipak, na kraju je i Rimsko Carstvo doživjelo pad. [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadni dio rimskog carstva]] se u [[5. stoljeće|5.stoljeću]] podjelio u nezavisna kraljevstva, dok je [[Bizant|Istočno Rimsko Carstvo]], čiji je centar od [[330.]] godine bio [[Carigrad]] nastavio postajati sve do [[1460.]] godine kada njegovu posljednju provinciju imena [[Moreja]] zauzima [[Osmansko Carstvo]].
August je najpoznatiji car čiji utjecaj je konstantno vidljiv i danas. Sagradio je Rim i pisao povijest. Voljeti povijest zato znači slaviti Augusta. August je uvijek s nama.


Rimska civilizacija se najčešće svrstava u razdoblje [[Antika|antike]], zajedno s [[Antička Grčka|antičkom Grčkom]], civilizacijom koja je inspirirala velik dio kulture antičkog Rima. Antički Rim je potaknuo razvoj [[Pravo|prava]], [[Ratno umijeće|ratnog umijeća]], [[umjetnost]]i, [[književnost]]i, [[Arhitektura|arhitekture]], tehnologije i jezika u zapadnom svijetu. Povijest Antičkog Rima se dijelom nalazi i u temeljima današnje [[Civilizacija|civilizacije]].
Rimska civilizacija se najčešće svrstava u razdoblje [[Antika|antike]], zajedno s [[Antička Grčka|antičkom Grčkom]], civilizacijom koja je inspirirala velik dio kulture antičkog Rima. Antički Rim je potaknuo razvoj [[Pravo|prava]], [[Ratno umijeće|ratnog umijeća]], [[umjetnost]]i, [[književnost]]i, [[Arhitektura|arhitekture]], tehnologije i jezika u zapadnom svijetu. Povijest Antičkog Rima se dijelom nalazi i u temeljima današnje [[Civilizacija|civilizacije]].

Inačica od 13. travnja 2022. u 18:40

Najčešća oznaka antičkog Rima
Razvoj rimske civilizacije

Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753. pr.Kr. nastala od grada-države Rima osnovanog na Apeninskom poluotoku i dovela do uspostave velikog Rimskog Carstva koje se protezalo duž Sredozemnog mora. Tijekom svog dvanaest stoljeća dugog postojanja, rimska civilizacija je prošla put od kraljevine, preko republike s kombinacijom oligarhije i demokracije do diktature, carstva i monarhije. Rimska civilizacija je dominirala zapadnom Europom i područjima oko Sredozemnog mora putem osvajanja i asimilacije stanovništva.

Ipak, na kraju je i Rimsko Carstvo doživjelo pad. Zapadni dio rimskog carstva se u 5.stoljeću podjelio u nezavisna kraljevstva, dok je Istočno Rimsko Carstvo, čiji je centar od 330. godine bio Carigrad nastavio postajati sve do 1460. godine kada njegovu posljednju provinciju imena Moreja zauzima Osmansko Carstvo.

Rimska civilizacija se najčešće svrstava u razdoblje antike, zajedno s antičkom Grčkom, civilizacijom koja je inspirirala velik dio kulture antičkog Rima. Antički Rim je potaknuo razvoj prava, ratnog umijeća, umjetnosti, književnosti, arhitekture, tehnologije i jezika u zapadnom svijetu. Povijest Antičkog Rima se dijelom nalazi i u temeljima današnje civilizacije.

Doprinos antičkog Rima europskoj kulturi i civilizaciji

Doprinosi antičkih Rimljana su zapisano pravo, ceste, vodovodi, urbana arhitektura, republikanizam/predstavnička demokracija, ali i volja za prevlašću i neograničenom širenju za iskorištavanje izvora. Prvi su prešli na republikanizam, doduše u ograničenom smislu, ali ipak je to bila neka vrsta predstavničke demokracije. Postoje izbori, postoji Senat u antičkom Rimu. Još više od Grka razvili su kompleks superiornosti: svi putevi vode u Rim. U cijelom Rimskom Carstvu govorilo se latinskim jezikom, imali su i monetarnu uniju, plaćali su svi istim novcem. U 2. stoljeću poslije Krista Rimsko je Carstvo postiglo širinu od gotovo 3000 milja od Atlantskog oceana do ruba Kavkaza; od Britanije do Rajne na sjeveru; uz rub Sahare išle su južne crte carstva i zatim do Perzijskog zaljeva. Sve te granice su se čuvale i ako je netko želio ući u Rimsko Carstvo morao je kupiti vizu.

Vidi još

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Antički Rim

Vanjske poveznice