Tomislav Krizman: razlika između inačica
RpA: WP:NI, WP:HRV |
dodana slika |
||
| Redak 13: | Redak 13: | ||
|djela = |
|djela = |
||
}} |
}} |
||
'''Tomislav Krizman''' ([[Orlovac (Karlovac)|Orlovac]]{{newdsm}} kraj [[Karlovac|Karlovca]], [[21. srpnja]] [[1882.]] - [[Zagreb]], [[24. listopada]] [[1955.]]), [[hrvati|hrvatski]] - [[slikar]], [[grafičar]] začetnik hrvatskoga [[Primijenjene umjetnosti|umjetničkog obrta]] i [[dizajn]]a, [[scenograf]] i [[pedagog]] te pokretač mnogobrojnih kulturnih zbivanja u Hrvatskoj početkom XX stoljeća. |
'''Tomislav Krizman''' ([[Orlovac (Karlovac)|Orlovac]]{{newdsm}} kraj [[Karlovac|Karlovca]], [[21. srpnja]] [[1882.]] - [[Zagreb]], [[24. listopada]] [[1955.]]), [[hrvati|hrvatski]] - [[slikar]], [[grafičar]] začetnik hrvatskoga [[Primijenjene umjetnosti|umjetničkog obrta]] i [[dizajn]]a, [[scenograf]] i [[pedagog]] te pokretač mnogobrojnih kulturnih zbivanja u Hrvatskoj početkom XX stoljeća. [[Datoteka:Tomislav Krizman, Koncert Tkalčić-Gruss, 1915..jpg|thumb|right|Plakat,Tomislav Krizman]] |
||
== Životopis == |
== Životopis == |
||
Inačica od 13. lipnja 2022. u 10:55
| Tomislav Krizman | |
| secesija, ekspresionizam, kubizam | |
|---|---|
| Rođenje | Orlovac kod Karlovca, 21. srpanj, 1882. |
| Smrt | Zagreb, 24. listopad, 1955. |
| Vrsta umjetnosti | slikarstvo, grafika |
| Portal o životopisima | |
Tomislav Krizman (Orlovac kraj Karlovca, 21. srpnja 1882. - Zagreb, 24. listopada 1955.), hrvatski - slikar, grafičar začetnik hrvatskoga umjetničkog obrta i dizajna, scenograf i pedagog te pokretač mnogobrojnih kulturnih zbivanja u Hrvatskoj početkom XX stoljeća.
Životopis
Još za vrijeme studija na Trgovačkoj akademiji u Zagrebu, privatno uči crtanje i slikarstvo kod Bele Čikoša-Sesije, Auera i Menci Clementa Crnčića. Zatim odlazi na studij u Beč, Škola za umjetnost i obrt (F. Myerbach), Akademija (William Unger). Krizman je ostao u Beču deset godina, ovo razdoblje (1902. – 1911.) bilo je najvažnije doba Krizmanova umjetničkog razvoja, formirao se u krugovima bečke avangardne umjetničke elite (secesije). Prihvatio je njihove ideje i sudjelovao na njihovim skupnim izložbama u; Hagenbundu, Jungbundu, Künstlerhausu i Secesiji.
Od 1912. godine radi u Zagrebu - najprije kao nastavnik u Obrtnoj školi, a od 1922. godine, dobiva mjesto na Likovnoj akademiji (odjel grafike). Iako je slikao u ulju i temperi, ostat će trajno zapamćen njegov izuzetan grafički opus. Uz brojne samostalne listove izdao je i nekoliko grafičkih mapa. Volio je putovati, i to prenijeti na grafički list, tako nastaju njegove vedute; Beča, Hrvatskog zagorja, Bosne i Dalmacije. Osobito ga privlači tada mistični i neobični orijent Bosna, Hercegovina, Kosovo i Makedonija su mjesta Krizmanovih putovanja, na kojima nastaje nekoliko grafičkih mapa punih snažnih emocija i neobičnih vizura. Njegovi porterti za pamćenje ostat će; Mary Delvard, Portret djevojčice, Autoportret, Meštrović i brat Hinko. Svoje znanje iz grafičkih tehnika, iznio je u knjizi; O grafičkim vještinama, 1952. godine. Izlagao je u Zagrebu, Ljubljani, Beogradu, Beču, Parizu, Rimu. Opremao je knjige, časopise, radio je kao kostimograf i scenograf ( opere, drame). Jedan je od osnivača Društva Medulić (1908.), i Proljetnog salona (1916.).
Bibliografija
- O grafičkim vještinama, Tomislav Krizman, Zagreb, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1952.