Međimurje (regija): razlika između inačica
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Međimurje (Croatia) - stari zemljovid iz 1690.jpg|mini|desno|270px|Stara zemljopisna karta Međimurja iz 1690. godine]] |
[[Datoteka:Međimurje (Croatia) - stari zemljovid iz 1690.jpg|mini|desno|270px|Stara zemljopisna karta Međimurja iz 1690. godine]] |
||
[[Datoteka:Borbeni put za oslobođenje Međimurja 1918.jpg|mini|desno|Prikaz Međimurja (pogrešno napisano "Međumurje") u vrijeme njegova [[Oslobađanje Međimurja|oslobađanja]] od mađarske vlasti krajem 1918. godine]] |
[[Datoteka:Borbeni put za oslobođenje Međimurja 1918.jpg|mini|desno|Prikaz Međimurja (pogrešno napisano "Međumurje") u vrijeme njegova [[Oslobađanje Međimurja|oslobađanja]] od mađarske vlasti krajem 1918. godine]] |
||
'''Međimurje''' je povijesno-zemljopisni pojam koji označava područje na krajnjem sjeveru [[Hrvatska|Hrvatske]] omeđen dvjema velikim rijekama, [[Mura|Murom]] i [[Drava|Dravom]]. To područje se najvećim dijelom poklapa s područjem [[Međimurska županija|Međimurske županije]] |
'''Međimurje''' je povijesno-zemljopisni pojam koji označava područje na krajnjem sjeveru [[Hrvatska|Hrvatske]] omeđen dvjema velikim rijekama, [[Mura|Murom]] i [[Drava|Dravom]]. Tradicionalno se zbog svog specifičnog identiteta, odnosno svojih značajki (povijesnih, kulturnih, prirodoslovnih, gospodarskih, socioloških i drugih) smatra regijom,<ref>{{cite web |url=https://core.ac.uk/download/pdf/222819481.pdf |title=Međimurje – razine prostornih identiteta pogranične tradicijske regije |accessdate=15. lipnja 2022. |language=hrvatski |author=Danijel Jukopila |publisher=Sveučilište u Zagrebu - doktorski rad}}</ref> odnosno [[Mikroregija|mikroregijom]]. To područje se u administrativnom smislu najvećim dijelom poklapa s područjem [[Međimurska županija|Međimurske županije]] . |
||
Taj najsjeverniji hrvatski kraj većim je dijelom [[aluvij]]alna ravnica (lokalnim rječnikom ''Dolnje Međimurje''), a manjim, sjeverozapadnim dijelom je briježnog reljefa (''Gornje Međimurje'', zvano još i ''Međimurske gorice''). Najviša je točka [[vrh]] [[Mohokos]] s 344 [[metar|metra]] [[nadmorska visina|nadmorske visine]], dok je nizinski dio oko 120-150 metara iznad razine [[More|mora]]. |
Taj najsjeverniji hrvatski kraj većim je dijelom [[aluvij]]alna ravnica (lokalnim rječnikom ''Dolnje Međimurje''), a manjim, sjeverozapadnim dijelom je briježnog reljefa (''Gornje Međimurje'', zvano još i ''Međimurske gorice''). Najviša je točka [[vrh]] [[Mohokos]] s 344 [[metar|metra]] [[nadmorska visina|nadmorske visine]], dok je nizinski dio oko 120-150 metara iznad razine [[More|mora]]. |
||
Redak 14: | Redak 14: | ||
* [[Oslobađanje Međimurja]] 1918. |
* [[Oslobađanje Međimurja]] 1918. |
||
* [[Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države]] 1918. |
* [[Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države]] 1918. |
||
== Izvori == |
|||
{{izvori}} |
|||
== Vanjske poveznice == |
== Vanjske poveznice == |
Posljednja izmjena od 15. lipnja 2022. u 18:29
Međimurje je povijesno-zemljopisni pojam koji označava područje na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđen dvjema velikim rijekama, Murom i Dravom. Tradicionalno se zbog svog specifičnog identiteta, odnosno svojih značajki (povijesnih, kulturnih, prirodoslovnih, gospodarskih, socioloških i drugih) smatra regijom,[1] odnosno mikroregijom. To područje se u administrativnom smislu najvećim dijelom poklapa s područjem Međimurske županije .
Taj najsjeverniji hrvatski kraj većim je dijelom aluvijalna ravnica (lokalnim rječnikom Dolnje Međimurje), a manjim, sjeverozapadnim dijelom je briježnog reljefa (Gornje Međimurje, zvano još i Međimurske gorice). Najviša je točka vrh Mohokos s 344 metra nadmorske visine, dok je nizinski dio oko 120-150 metara iznad razine mora.
Kroz povijest Međimurje nije uvijek administrativno bilo u sastavu Hrvatske (odnosno prije toga Slavonije), nego je povremeno bilo u sklopu ugarske Zaladske županije. Najprije se to dogodilo 1720. godine, kada je grof Mihael Ivan Althann uključio Međimurje u tu ugarsku županiju koja je graničila s Hrvatskom, a zatim je to bilo nakon dva kraća prekida (1785-1789. i 1848-1861.) te trajalo sve do 1918. Neki dijelovi Međimurja su tijekom prošlih stoljeća prestali biti njegov sastavni dio, jer su zbog nekih razloga prebačeni ili u druge dijelove Hrvatske (na primjer Legrad s okolicom je zbog promjene toka rijeke Drave postao dio Podravine) ili pak u Sloveniju (npr. Raskrižje i nekoliko njemu susjednih sela i zaselaka zbog nametnute slovenizacije Međimuraca).
Prvi pisani dokumenti o Međimurju potječu s početka 13. stoljeća, u vrijeme kada je ono bilo u posjedu plemićkih obitelji, koje su se ponekad relativno brzo izmjenjivale. Među onima koje su ga, od 14. stoljeća nadalje, dulje vrijeme posjedovale i ostavile značajniji trag bile su obitelji Lacković, Ernušt, Zrinski, Althann i Feštetić.
Vidi još[uredi | uredi kôd]
- Povijest Međimurja
- Oslobađanje Međimurja 1918.
- Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države 1918.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Danijel Jukopila. Međimurje – razine prostornih identiteta pogranične tradicijske regije (PDF). Sveučilište u Zagrebu - doktorski rad. Pristupljeno 15. lipnja 2022.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Novija stručna literatura o Međimurju
- Literatura o zemljopisu, povijesti, demografiji i onomastici Međimurja
- Grof Mihael Ivan Althan uključio je 1720. godine Međimurje u ugarsku Zaladsku županiju gdje je, s kraćim prekidima, bilo do 1918.
- Najviši vrh Međimurja nalazi se na području Međimurskih gorica koje nemaju tipična planinska obilježja