Druidi: razlika između inačica
m robot dodaje: hu:Druida |
Nadodane zadnje tri rečenice |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Riječ druid u antičkom [[Kelti|keltskom]] svijetu označava [[svećenik|svečenićku]] klasu. Druidizam se prakticirao na području zapadne [[Europa|Europe]], sjeverno od [[Alpe|Alpa]] i na britanskom otočju sve do prevlasti [[kršćanstvo|kršćanstva]]. Druidi su štovali mnogo [[bog|bogova]], ali i prirodu i njezine elemente. Utjecaj druida bio je i socijalni i religijski. Osim što su obavljali dužnosti svećenika, bili su [[filozofija|filozofi]], [[sudstvo|suci]], [[medicina|liječnici]] i [[učitelj|učitelji]]. |
Riječ druid u antičkom [[Kelti|keltskom]] svijetu označava [[svećenik|svečenićku]] klasu. Druidizam se prakticirao na području zapadne [[Europa|Europe]], sjeverno od [[Alpe|Alpa]] i na britanskom otočju sve do prevlasti [[kršćanstvo|kršćanstva]]. Druidi su štovali mnogo [[bog|bogova]], ali i prirodu i njezine elemente. Utjecaj druida bio je i socijalni i religijski. Osim što su obavljali dužnosti svećenika, bili su [[filozofija|filozofi]], [[sudstvo|suci]], [[medicina|liječnici]] i [[učitelj|učitelji]]. |
||
Spominju ih grčki i rimski pisci ( Diogen, Laertije, [[Gaj Julije Cezar]], Plinije, Diodor Sicilski i [[Tacit]] ). O njihovom učenju zna se malo, a neodređeni podaci sačuvali su se u usmenoj predaji, u welških pisaca i u irskom folkloru, gdje su nastale legende o njihovoj učenosti i filozofiji. Druidi su prinosili žrtve, često i ljudske, a nisu znali za hramove ni likove bogova. |
|||
{{stub-relig}} |
{{stub-relig}} |
||
Inačica od 12. travnja 2007. u 00:16
Riječ druid u antičkom keltskom svijetu označava svečenićku klasu. Druidizam se prakticirao na području zapadne Europe, sjeverno od Alpa i na britanskom otočju sve do prevlasti kršćanstva. Druidi su štovali mnogo bogova, ali i prirodu i njezine elemente. Utjecaj druida bio je i socijalni i religijski. Osim što su obavljali dužnosti svećenika, bili su filozofi, suci, liječnici i učitelji. Spominju ih grčki i rimski pisci ( Diogen, Laertije, Gaj Julije Cezar, Plinije, Diodor Sicilski i Tacit ). O njihovom učenju zna se malo, a neodređeni podaci sačuvali su se u usmenoj predaji, u welških pisaca i u irskom folkloru, gdje su nastale legende o njihovoj učenosti i filozofiji. Druidi su prinosili žrtve, često i ljudske, a nisu znali za hramove ni likove bogova. Predložak:Stub-relig