Ljudski mozak

Ljudski mozak

Ovu je stranicu potrebno oblikovati kao Wikipedijin članak. (Rasprava) Format članaka treba slijediti Wikipedijin stil.

Ljudski mozak

Mozak je čovjekov organ za mišljenje. Naša subjektivna iskustva se uglavnom odvijaju u mozgu. Tu su pohranjena naša sjećanja i odvijaju se naša mišljenja, ideje i strahovi. Čovjekov mozak omogućuje daleko naprednije funkcije u usporedbi s mozgom bilo koje druge vrste.

Anatomija mozga je dobro istražena i vrlo je slična među različitim vrstama. Glavne razlike su u relativnoj veličini različitih djelova mozga i u relativnom broju živčanih stanica - neurona - koji su povezani u informacijsku mrežu mozga.

Tipični neuron se sastoji od staničnog tijela, dendrita i aksona. Stanično tijelo osigurava biološke funkcije, baš kao i kod svake druge žive stanice. Dakle, tijelo neurona uključuje i jezgru u kojoj se nalazi DNK i omogućuje ekspresiju gena uz pomoć kojih neuron postiže svoju funkciju: procesiranje informacija. Denriti i aksoni su produžeci staničnog tijela, vrlo su tanki u odnosu na veličinu tijela stanice i funkcija im je prikupljanje (dendrit) i odašiljanje (akson) informacija. Dendriti i aksoni omogućuju neuronima da se povežu u veliku mrežu koju nazivamo mozak, ili još općenitije, živčani sistem.

Do danas je prikupljena velika količina informacija o tome kako funkcionira neuron i kako neuroni izmjenjuju informacije. U tom procesu, važnu ulogu imaju tehnike snimanja električne aktivnosti unutar živčanih stanica i u međustaničnom prostoru. Isto tako, funkcije pojedinih dijelova mozga su dobro istražene i taj proces se u ovom trenutku nastavlja velikom brzinom zbog sve veće dostupnosti neinvazivnog snimanja moždane aktivnosti uz pomoć funkcionalne magnetske rezonance. Istraživanje mozga je danas jedno od najzastupljenijih područja znanstvenog istraživanja uopće.

Istraživanje mozga se može okarakterizirati kao interdisciplinarno. Istraživači mozga nisu samo biolozi ili medicinari već gotovo jednako važnu ulogu igraju psiholozi, fizičari, informatičari, matematičari i filozofi. Svaki od njih, sa svojim specifičnim znanjima i vještinama, doprinosi sveukupnom znanju o tome kako funkcionira mozak i kako fiziološki procesi na nivou neurona dovode do ponašanja i subjektivnog doživljavanja na nivou cijelokupnog sistema.

Međutim, unatoč velikom broju znanstvenih radova, progresu u tehnikama istraživanja i interdisciplinarnom pristupu, još uvijek ne možemo reći da znamo kako mozak funkcionira. Ta funkcija ostaje velikim dijelom tajna. Najvažnija pitanja o tome kako fizikalno (neuroni) dovodi do psihološkog (ponašanje i doživljavanje) još uvijek nemaju zadovoljavajuće odgovore. Neki znanstvenici sumnjaju da ta pitanja nikada nećemo odgovoriti. Drugi pak vjeruju da će baš njihovo područje istraživanja dovesti do odgovora. Kako bilo, mozak ostaje najvažniji organ za čovjekovu sposobnost razmišljanja ali i važan objekat razmišljanja onih ljudi koji pokušavaju prodrijeti u njegove tajne.

Struktura mozga

Sastoji se od 5 glavnih dijelova:

1. Mali mozak - središte organa za ravnotežu, kontrolira voljne i usklađuje refleksne pokrete
2. Srednji mozak - regulira napetost mišića, refleksno uspostavlja i održava položaj tijela
3. Veliki mozak - centar za inteligenciju (pamćenje, mišljenje, učenje i kontroliranje ponašanja ...)
4. Međumozak - najvažniji vegetativni centri
5. Produžena moždina - centar važnih refleksnih procesa