Ohridska arhiepiskopija: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
EmxBot (razgovor | doprinosi)
m Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse
Nema sažetka uređivanja
Redak 2: Redak 2:
'''Ohridska arhiepiskopija''', crkvena organizacija sa sjedištem u [[Ohrid]]u; osnovao ju je car [[Samuilo]] kao [[patrijaršija|patrijaršiju]], a tek poslije [[1018]]. postala je [[arhiepiskopija]].; prostirala se u granicama Samuilove države, a kasnije je svedena na 14 [[eparhija]], od kojih su 9 nosile naziv [[mitropolija]]: kosturska, pelagonijsko-bitoljska, strumička, koričko-selasforska, beogradsko-elbasanska, vodenska, dračka, grebenska i sisanska, a 5 su bile episkopije: meglenska, debarsko-kičevska, veleška, prespanska i goro-mokrenska.
'''Ohridska arhiepiskopija''', crkvena organizacija sa sjedištem u [[Ohrid]]u; osnovao ju je car [[Samuilo]] kao [[patrijaršija|patrijaršiju]], a tek poslije [[1018]]. postala je [[arhiepiskopija]].; prostirala se u granicama Samuilove države, a kasnije je svedena na 14 [[eparhija]], od kojih su 9 nosile naziv [[mitropolija]]: kosturska, pelagonijsko-bitoljska, strumička, koričko-selasforska, beogradsko-elbasanska, vodenska, dračka, grebenska i sisanska, a 5 su bile episkopije: meglenska, debarsko-kičevska, veleška, prespanska i goro-mokrenska.


Ohridska arhieparhija imala je status [[autokefalna crkva|autokefalne crkve]] u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]], a rukovodeća mjesta imale su uglavnom duhovne ličnosti [[Grci|grčke narodnosti]]. Zbog financijskih teškoća i pohlepe [[carigradska patrijaršija|carigradske patrijaršije]], autokefalnost ohridske arhiepiskopije ukinuta je 16. I. 1767. i ona je pripojena carigradskoj patrijaršiji.
Ohridska arhieparhija imala je status [[autokefalna crkva|autokefalne crkve]] u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]], a rukovodeća mjesta imale su uglavnom duhovne ličnosti [[makedonske narodnosti]]. Zbog financijskih teškoća i pohlepe [[carigradska patrijaršija|carigradske patrijaršije]], autokefalnost ohridske arhiepiskopije ukinuta je 16. I. 1767. i ona je pripojena carigradskoj patrijaršiji.


Poglavar [[Makedonska pravoslavna crkva|Makedonske pravoslavne crkve]] od 4. X. 1958. godine nosi titulu ohridskog arhiepiskopa.
Poglavar [[Makedonska pravoslavna crkva|Makedonske pravoslavne crkve]] od 4. X. 1958. godine nosi titulu ohridskog arhiepiskopa.

Inačica od 23. travnja 2007. u 21:59

Ohridska arhiepiskopija, crkvena organizacija sa sjedištem u Ohridu; osnovao ju je car Samuilo kao patrijaršiju, a tek poslije 1018. postala je arhiepiskopija.; prostirala se u granicama Samuilove države, a kasnije je svedena na 14 eparhija, od kojih su 9 nosile naziv mitropolija: kosturska, pelagonijsko-bitoljska, strumička, koričko-selasforska, beogradsko-elbasanska, vodenska, dračka, grebenska i sisanska, a 5 su bile episkopije: meglenska, debarsko-kičevska, veleška, prespanska i goro-mokrenska.

Ohridska arhieparhija imala je status autokefalne crkve u Osmanskom Carstvu, a rukovodeća mjesta imale su uglavnom duhovne ličnosti makedonske narodnosti. Zbog financijskih teškoća i pohlepe carigradske patrijaršije, autokefalnost ohridske arhiepiskopije ukinuta je 16. I. 1767. i ona je pripojena carigradskoj patrijaršiji.

Poglavar Makedonske pravoslavne crkve od 4. X. 1958. godine nosi titulu ohridskog arhiepiskopa.


Izvor