Atlantska povelja: razlika između inačica
Sređeno |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Image:Atlantic charter.jpg|thumb|'''[[Winston Churchill]] i [[Franklin Delano Roosevelt]] |
[[Image:Atlantic charter.jpg|thumb|'''[[Winston Churchill]] i [[Franklin Delano Roosevelt]] na krstarici Augusta''']] |
||
'''Atlantska povelja''' je dokument potpisan [[14. kolovoza]] [[1941]].g. u sjevernom [[Atlanski ocean|Atlantiku]] na krstarici ''Augusta'' od strane [[Franklin Delano Roosevelt|Franklina Roosvelta]], predsjednika [[SAD]]-a i [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]], premijera [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]]. Atlantska povelja sadržavala je zajedničke ciljeve dviju država te njihovu zamisao o uređenju svijeta nakon uništenja [[Nacistička Njemačka|nacističke Njemačke]]. Atlantska povelja bila je preteča kasnijoj deklaraciji o [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenim narodima]]. |
'''Atlantska povelja''' je dokument potpisan [[14. kolovoza]] [[1941]].g. u sjevernom [[Atlanski ocean|Atlantiku]] na krstarici ''Augusta'' od strane [[Franklin Delano Roosevelt|Franklina Roosvelta]], predsjednika [[SAD]]-a i [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]], premijera [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]]. Atlantska povelja sadržavala je zajedničke ciljeve dviju država te njihovu zamisao o uređenju svijeta nakon uništenja [[Nacistička Njemačka|nacističke Njemačke]]. Atlantska povelja bila je preteča kasnijoj deklaraciji o [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenim narodima]]. |
||
Inačica od 8. svibnja 2007. u 15:00
Atlantska povelja je dokument potpisan 14. kolovoza 1941.g. u sjevernom Atlantiku na krstarici Augusta od strane Franklina Roosvelta, predsjednika SAD-a i Winstona Churchilla, premijera Velike Britanije. Atlantska povelja sadržavala je zajedničke ciljeve dviju država te njihovu zamisao o uređenju svijeta nakon uništenja nacističke Njemačke. Atlantska povelja bila je preteča kasnijoj deklaraciji o Ujedinjenim narodima.
Potpisom povelje Winston Churchill je nastojao osigurati suradnju sa SAD-om, smatrajući da Velika Britanija neće sama moći pobjediti nacističku Njemačku ali i da SAD neće moći ostati po strani u ratu. Franklin Delano Roosevelt nije se mogao odmah uključiti u rat jer je javnost u SAD-u toga trenutka bila izričito protiv toga.