Andrija Štampar: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
m kategorizacija u hrvatske znanstvenike, linkovi |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Image:Andrija Štampar.jpg|thumb|dr. Andrija Štampar]] |
[[Image:Andrija Štampar.jpg|thumb|dr. Andrija Štampar]] |
||
'''Andrija Štampar''' (Drenovac kraj [[Pleternica|Pleternice]], [[1. rujna]] [[1888]]. - [[Zagreb]], [[26. lipnja]] [[1958]].), hrvatski liječnik, specijalist higijene i socijalne medicine |
'''Andrija Štampar''' (Drenovac kraj [[Pleternica|Pleternice]], [[1. rujna]] [[1888]]. - [[Zagreb]], [[26. lipnja]] [[1958]].), hrvatski liječnik, specijalist higijene i [[Socijalna medicina|socijalne medicine]] |
||
Od [[1919]]. bio načelnik higijenske službe Ministarstva narodnog zdravlja u |
Od [[1919]]. bio načelnik higijenske službe Ministarstva narodnog zdravlja u [[Beograd]]u; postavio je temelje javnozdravstvenoj službi u tamošnjoj [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] i osnovao niz socijalno-medicinskih ustanova. Izgrađujući naprednu medicinu doša je u sukob s komercijaliziranom medicinom, a zbog svoje socijalnodemokratske ideologije postao je nepoćudan vladajućim krugovima. Nakon prisilnog umirovljenja [[1931]]. bio je stručnjak Higijenske organizacije Društva naroda u [[Kina|Kini]]. Zaslužan je za reformu nastave na zagebačkom ''Medicinskom fakultetu'', osnivanje ''Više škole za medicinske sestre i Medicinskog fakulteta u Rijeci''. Izradio je ustav Svjetske zdravstvene organizacije te je [[1948]]. predsjedao Prvoj svjetskog zdravstvenoj skupštini u [[Ženeva|Ženevi]]. Bio je prvi potpredsjednik Ekonomskog i socijalnog vijeća OUN-a. |
||
== Vanjske poveznice == |
|||
*[http://www.snz.hr Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar"] |
|||
[[Category:Medicina|Štampar, Andrija]] |
[[Category:Medicina|Štampar, Andrija]] |
||
[[Category:Hrvatski znanstvenici|Štampar, Andrija]] |
Inačica od 2. rujna 2005. u 23:32
Andrija Štampar (Drenovac kraj Pleternice, 1. rujna 1888. - Zagreb, 26. lipnja 1958.), hrvatski liječnik, specijalist higijene i socijalne medicine
Od 1919. bio načelnik higijenske službe Ministarstva narodnog zdravlja u Beogradu; postavio je temelje javnozdravstvenoj službi u tamošnjoj Jugoslaviji i osnovao niz socijalno-medicinskih ustanova. Izgrađujući naprednu medicinu doša je u sukob s komercijaliziranom medicinom, a zbog svoje socijalnodemokratske ideologije postao je nepoćudan vladajućim krugovima. Nakon prisilnog umirovljenja 1931. bio je stručnjak Higijenske organizacije Društva naroda u Kini. Zaslužan je za reformu nastave na zagebačkom Medicinskom fakultetu, osnivanje Više škole za medicinske sestre i Medicinskog fakulteta u Rijeci. Izradio je ustav Svjetske zdravstvene organizacije te je 1948. predsjedao Prvoj svjetskog zdravstvenoj skupštini u Ženevi. Bio je prvi potpredsjednik Ekonomskog i socijalnog vijeća OUN-a.