UDBA: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
{{wikipovSection}}, pobrisao čežžć, ostalo nisam provjerio,
Redak 1: Redak 1:
UDBA je kratica za ''Uprava državne bezbednosti'' (srp.). Ona je bila [[tajna policija]] za vrijeme druge [[Jugoslavija|Jugoslavije]], nastala je [[1946]]. i prestala je djelovati pod tim imenom raspadom [[SFRJ]] u 1990-ima. Danas u Srbiji djeluje reorganizirana agencija pod imenom Bezbednosno Informativna Agencija ([[BIA]])
UDBA je kratica za ''Uprava državne bezbednosti'' (srp.). Ona je bila [[tajna policija]] za vrijeme druge [[Jugoslavija|Jugoslavije]], nastala je [[1946]]. i prestala je djelovati pod tim imenom raspadom [[SFRJ]] u 1990-ima. Danas u Srbiji djeluje reorganizirana agencija pod imenom Bezbednosno Informativna Agencija ([[BIA]])


čežžć== Nastanak i zadaća ==
== Nastanak i zadaća ==


UDB-a je nastala u ožujku 1946., i to nakon reorganizacije [[OZNA|OZNE]], službe pod čijim su nadzorom i koordinaciji učinjeni stravični zločini nad hrvatskim civilima i ratnim zarobljenicima nakon Drugog svjetskog rata. 1966. UDBA je preimenovana u ''Službu državne bezbednosti'' (srp.). Ona se kao civilna kontraobavještajna služba nalazila u sastavu [[SSUP|SSUP-a]], sastojala se od četiri glavna odjela koja su se bavili:
UDB-a je nastala u ožujku 1946., i to nakon reorganizacije [[OZNA|OZNE]], službe pod čijim su nadzorom i koordinaciji učinjeni stravični zločini nad hrvatskim civilima i ratnim zarobljenicima nakon Drugog svjetskog rata. 1966. UDBA je preimenovana u ''Službu državne bezbednosti'' (srp.). Ona se kao civilna kontraobavještajna služba nalazila u sastavu [[SSUP|SSUP-a]], sastojala se od četiri glavna odjela koja su se bavili:
Redak 15: Redak 15:


=== Ubojstva ===
=== Ubojstva ===
{{wikipovSection}}

{| {{prettytable}}
{| border="1"
|+
|+
! Žrtva !! Država !! Godina
! Žrtva !! Država !! Godina

Inačica od 14. lipnja 2007. u 13:06

UDBA je kratica za Uprava državne bezbednosti (srp.). Ona je bila tajna policija za vrijeme druge Jugoslavije, nastala je 1946. i prestala je djelovati pod tim imenom raspadom SFRJ u 1990-ima. Danas u Srbiji djeluje reorganizirana agencija pod imenom Bezbednosno Informativna Agencija (BIA)

Nastanak i zadaća

UDB-a je nastala u ožujku 1946., i to nakon reorganizacije OZNE, službe pod čijim su nadzorom i koordinaciji učinjeni stravični zločini nad hrvatskim civilima i ratnim zarobljenicima nakon Drugog svjetskog rata. 1966. UDBA je preimenovana u Službu državne bezbednosti (srp.). Ona se kao civilna kontraobavještajna služba nalazila u sastavu SSUP-a, sastojala se od četiri glavna odjela koja su se bavili:


UDBA je od svog samog početka bila instrument drzavne bezbjednosti. Glavna joj je zadaća bila praćenje i prisluškivanje osoba koje su predstavljale prijetnju za nacionalnu sigurnost, bilo u tuzemstvu ili inozemstvu. Nerijetko je pribjegavala i krajnjoj soluciji - likvidaciji - i to mahom emigranata iz bivše Jugoslavije, neovisno o nacionalnoj pripadnosti, koji su Jugoslaviji bili ozbiljna prijetnja. U vremenskom razdoblju od 1946. do 1990 UDBA je ubila 69 hrvatskih emigranata, osmorica su nestala. Izvršila je 24 neuspjela atentata na hrvatske emigrante, žrtve su se izvukle s lakšim ili težim tjelesnim ozljedama. Trojica su oteta, a daljna četvorica su se uspjela spasiti od otmice. Najpoznatiji zločin te jugoslavenske službe je ubojstvo hrvatskog emigranta i vođe Brune Bušića 16. listopada, 1978 u Parizu. O okrutnom i zločinačkom karakteru te službe govori i činjenica da niti djeca nisu bila pošteđena. 1960. je u Buenos Airesu u dvorani Hrvatskog doma aktivirana bomba u čijoj je detonaciji poginula i trogodišnja Dinka Domančinović. Činjenica da je UDBA pri proganjanju državnih neprijatelja i ratnih zločinaca češće bila u potrazi za pripadnicima hrvatske nacionalnosti obrazložava se sa faktom da su svi državni bjegunci bili ili pripadnici ustaša ili ratni zločinci sa separatističkim ciljevima. UDBA je u svom radu i postupanju velikim mahom pratila iste ciljeve kao i izraelski Mossad koji je medjuostalom takodje imao zadatak da lokalizira i likvidira ratne zločince i njhove pomagače.

Ubojstva i otmice u inozemstvu

Ubojstva

Žrtva Država Godina
Ivo Protulipac Italija 1946.
Ilija Abramović Austrija 1948.
Dinka Domančinović Argentina 1960.
Rudolf Kantonci Argentina 1962.
Mate Miličević Kanada 1966.
Marijan Šimundić SR Njemačka 1967.
Joze Jelić SR Njemačka 1967.
Mile Jelić SR Njemačka 1967.
Petar Tominac SR Njemačka 1967.
Vlado Murat SR Njemačka 1967.
Anđelko Pernar SR Njemačka 1967.
Hrvoje Ursa SR Njemačka 1968.
Đuro Kokić SR Njemačka 1968.
Mile Rukavina SR Njemačka 1968.
Krešimir Tolj SR Njemačka 1968.
Vid Maričić SR Njemačka 1968.
Ante Znaor Italija 1968.
Josip Krtalić Austrija 1968.
Nedjeljko Mrkonjić Francuska 1968.
Pero Čović Australiji 1968.
Mirko Čurić SR Njemačka 1969.
Nahid Kulenović SR Njemačka 1969.
Vjekoslav Luburić Španjolska 1969.
Mijo Lijić Švedska 1971.
Ivo Bogdan Argentina 1971.
Maksim Krstulović Engleska 1971.
Mirko Šimić SR Njemačka 1971.
Ivan Mihalić SR Njemačka 1972.
Josip Senić SR Njemačka 1972.
Branko Jelić SR Njemačka 1972.
Stjepan Ševo Italija 1972.
Tatjana Ševo Italija 1972.
Rosemarie Bahorić Italija 1972.
Josip Buljan-Mikulić SR Njemačka 1973.
Mate Jozak SR Njemačka 1974.
Ilija Vučić SR Njemačka 1975.
Ivica Miošević SR Njemačka 1975.
Nikola Martinović Austrija 1975.
Matko Bradarić Belgija 1975.
Vinko Eljuga Danska 1975.
Stipe Mikulić Švedska 1975.
Nikola Penava SR Njemačka 1975.
Ivan Tuksor Francuska 1976.
Ivan Vučić SR Njemačka 1977.
Jozo Oreč JAR 1977.
Bruno Bušić Francuska 1978.
Križan Brkić SAD 1978.
Marijan Rudela SAD 1979.
Zvonko Štimac SAD 1979.
Goran Šećer Kanada 1979.
Cvitko Cicvarić Kanada 1979.
Nikola Miličević SR Njemačka 1980.
Mirko Desker SR Njemačka 1980.
Ante Kostić SR Njemačka 1981.
Mate Kolić Francuska 1981.
Petar Bilandžić SR Njemačka 1981.
Ivan Jurišić SR Njemačka 1981.
Mladen Jurišić SR Njemačka 1981.
Stanko Nižić Švicarska 1981.
Ivo Furlić SR Njemačka 1981.
Đuro Zagajski SR Njemačka 1983.
Franjo Mikulić SR Njemačka 1983.
Milan Župan SR Njemačka 1983.
Stjepan Đureković SR Njemačka 1983.
Slavko Logarić SR Njemačka 1984.
Franjo Mašić SAD 1986.
Ivan Hlevnjak SR Njemačka 1987.
Damir Đureković Kanada 1987.
Ante Đapić SR Njemačka 1989.