Bukovica: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
druga znacenja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{otheruses|[[Bukovica (kod Cazina)]]|naselje kod [[Cazin]]a, [[BiH]]}} |
|||
Bukovica je |
Bukovica je [[krš]]evit kraj u Sjevernoj Dalmaciji, u trokutu između [[Benkovac|Benkovca]], [[Obrovac|Obrovca]] i [[Knin|Knina]]. Na sjeveru je omeđen rijekom [[Zrmanja|Zrmanjom]], na zapadu [[Karinsko more|Karinskim morem]], a na istoku i jugoistoku [[Krka|Krkom]]. Južnom granicom Bukovice prolazi [[željeznička pruga]] [[Zadar]] - [[Knin]]. U reljefnom pogledu, riječ je o vapnenačkoj zaravni [[n/m|nadmorske visine]] 250 - 300 m, prošaranoj manjim uzvišenjima ([[Jurišinka]] - 674 m). |
||
Pretpostavlja se da je Bukovica ime dobila po nekadašnjem obilju [[bukva|bukove]] šume koja je nestala ispašom i poljoprivredom. Obradivih površina je malo pa se stanovništvo orijentiralo uglavnom na [[stočarstvo]], posebice [[ovčarstvo]], i u manjoj mjeri [[ratarstvo]]. Vegetacijom i poljoprivredom se ovo područje jasno razlikuje od susjednih plodnih [[Ravni Kotari|Ravnih Kotara]], u koje se stalno iseljavalo bukovičko stanovništvo. I prije [[domovinski rat|domovinskog rata]] to je bio gospodarski zaostao i depopulacijski prostor, što je proces koji je rat samo ubrzao. |
Pretpostavlja se da je Bukovica ime dobila po nekadašnjem obilju [[bukva|bukove]] šume koja je nestala ispašom i poljoprivredom. Obradivih površina je malo pa se stanovništvo orijentiralo uglavnom na [[stočarstvo]], posebice [[ovčarstvo]], i u manjoj mjeri [[ratarstvo]]. Vegetacijom i poljoprivredom se ovo područje jasno razlikuje od susjednih plodnih [[Ravni Kotari|Ravnih Kotara]], u koje se stalno iseljavalo bukovičko stanovništvo. I prije [[domovinski rat|domovinskog rata]] to je bio gospodarski zaostao i depopulacijski prostor, što je proces koji je rat samo ubrzao. |
||
Inačica od 4. srpnja 2007. u 15:48
Bukovica je krševit kraj u Sjevernoj Dalmaciji, u trokutu između Benkovca, Obrovca i Knina. Na sjeveru je omeđen rijekom Zrmanjom, na zapadu Karinskim morem, a na istoku i jugoistoku Krkom. Južnom granicom Bukovice prolazi željeznička pruga Zadar - Knin. U reljefnom pogledu, riječ je o vapnenačkoj zaravni nadmorske visine 250 - 300 m, prošaranoj manjim uzvišenjima (Jurišinka - 674 m).
Pretpostavlja se da je Bukovica ime dobila po nekadašnjem obilju bukove šume koja je nestala ispašom i poljoprivredom. Obradivih površina je malo pa se stanovništvo orijentiralo uglavnom na stočarstvo, posebice ovčarstvo, i u manjoj mjeri ratarstvo. Vegetacijom i poljoprivredom se ovo područje jasno razlikuje od susjednih plodnih Ravnih Kotara, u koje se stalno iseljavalo bukovičko stanovništvo. I prije domovinskog rata to je bio gospodarski zaostao i depopulacijski prostor, što je proces koji je rat samo ubrzao.
Česta je podjela na Gornju ili Obrovačku Bukovicu te Donju ili Kistanjsku Bukovicu . Najveće naselje unutar same Bukovice su Kistanje, a na njenom sjevernom rubu se nalazi Obrovac. Veća bukovička sela su Bilišane, Ervenik, Đevrske, Ivoševci, Karin, Kruševo, Medviđa, Pađene i Žegar.