Petar III. Aragonski: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 10. srpnja 2007. u 09:03

Petar III. Aragonski, španjolski: Pedro III de Aragón, (1239. - 2. studenog 1285.) je bio kralj Aragona, Valencije, grof od Barcelone (1276.-1285.) i kralj Sicilije (1282.-1285.) On je prvi kralj Sicilije iz barcelonske dinastije.

1262. oženio se Kostancom, nasljedniciom sicilijanskog prijestolja. Tijekom Rekonkviste stekao je vojno iskustvo. Nakon smrti oca, Jakov I. Aragonski, zemlje Krune Aragona su podijeljene. Petar je dobio Aragon, Valenciju i katalonske grofovije, a Jakov II. Baleare i Montpellier. Kada je okrunjen, odrekao se svih obveza koje je još njegov djed dao papi. Prvi njegovi potezi bili su okrenuti ka umirivanju Valencije.

Invazija na Tunis i Sicilijanske večeri

Kada je umro tuniski emir 1277. vazalski odnos Tunisa u odnosu na Aragon počinje slabiti, pa Petar III. šalje 1280. godine ekspediciju u Tunis. Tijekom 1281. priprema 140 brodova i 15.000 vojnika za invaziju na Tunis. Aragonska vojska se iskrcala 1282. i započela je s utvrđivanjem. U to vrijeme uslijedila je pobuna na Siciliji zvana "Sicilijanske večeri". Sicilijanci su poslali izaslanstvo i obraćaju se Petru III s molbom da im pomogne u svrgavanju Anžuvinaca na Siciliji. Petar III. je po nasljednoj liniji imao legitimno pravo na sicilijansko prijestolje, pripadao je istoj porodici kao i [[Robert Guiscard], normandijski osvajač Sicilije i na taj način mogao polagati pravo na Kraljevinu Siciliju. Anžuvinci su bili nepopularni na Siciliji, a došli su na vlast zahvaljujući pomoći pape. Petar III. se iskrcao u Trapanima 30. kolovoza 1282. Proglašen je kraljem 4. rujna 1282. u Palermu. Karlo I. Anžuvinac je bio prisiljen pobjeći na jug Italije kako bi zadržao dio tadašnje kraljevine Sicilije, tj. Napuljsku kraljevinu.

Aragonski križarski rat

Petar III. se iskrcao u Calabriji, gdje zauzima većinu obale. Papa je bio ljut novim razvojem događaja, pa stvara savez protiv Petra III. i poziva na križarski rat protiv njega. Taj rat je nazvan Aragonski križarski rat. U tom ratu Petar pobjeđuje francuske križare. Pri povlačenju preko Pirineja u Francusku, križari su 1285. pretrpjeli strašan poraz.

Petar III. je umro ubrzo nakon tog rata. Kraljevina Aragon je pripala najstarijem sinu Alfonsu III. Aragonskom, a Sicilija Jakovu I. Sicilijanskom.

Titule

Prethodnik:	Kralj Aragona 1276.-1285.	Nasljednik:
Jakov I. Aragonski	Kralj Aragona 1276.-1285.	Alfons III. Aragonski

Prethodnik:	Grof od Barcelone 1276.-1285.	Nasljednik:
Jakov I. Aragonski	Grof od Barcelone 1276.-1285.	Alfonso III. Aragonski

Prethodnik:	Kralj Valencije 1276.-1285.	Nasljednik:
Jakov I. Aragonski	Kralj Valencije 1276.-1285.	Alfonso III. Aragonski

Prethodnik:	Kralj Sicilije 1282.-1285.	Nasljednik:
Karlo I. Sicilijanski	Kralj Sicilije 1282.-1285.	Jakov II. Aragonski

Vanjske poveznice

Pedro III. Aragonski, njegovi preci i potomci

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-[[Slika:PedroIII.jpg|thumb|200px|Pedro III.]]
+[[Slika:PedroIII.jpg|thumb|200px|Petar III.]]
-'''Pedro III. Aragonski''', [[španjolski jezik|španjolski]]: ''Pedro III de Aragón'', ([[1239]]. - [[2. studenog]] [[1285]].) je bio kralj [[Kraljevina Aragon|Aragona]], [[Kraljevina Valencia|Valencije]], grof od [[Grofovija Barcelona|Barcelone]] ([[1276]].-[[1285]].) i kralj [[Sicilija|Sicilije]] ([[1282]].-[[1285]].) On je prvi kralj Sicilije iz barcelonske dinastije.
+'''Petar III. Aragonski''', [[španjolski jezik|španjolski]]: ''Pedro III de Aragón'', ([[1239]]. - [[2. studenog]] [[1285]].) je bio kralj [[Kraljevina Aragon|Aragona]], [[Kraljevina Valencia|Valencije]], grof od [[Grofovija Barcelona|Barcelone]] ([[1276]].-[[1285]].) i kralj [[Sicilija|Sicilije]] ([[1282]].-[[1285]].) On je prvi kralj Sicilije iz barcelonske dinastije.
-[[1262]]. oženio se Kostancom, nasljedniciom sicilijanskog prijestolja. Tijekom [[Rekonkvista|Rekonkviste]] stekao je vojno iskustvo. Nakon smrti oca, [[Jakov I. Aragonski]], zemlje [[Kruna Aragona|Krune Aragona]] su podijeljene. Pedro je dobio Aragon, Valenciju i katalonske grofovije, a Jakov II. Baleare i [[Montpellier]]. Kada je okrunjen, odrekao se svih obveza koje je još njegov djed dao [[papa|papi]]. Prvi njegovi potezi bili su okrenuti ka umirivanju Valencije.
+[[1262]]. oženio se Kostancom, nasljedniciom sicilijanskog prijestolja. Tijekom [[Rekonkvista|Rekonkviste]] stekao je vojno iskustvo. Nakon smrti oca, [[Jakov I. Aragonski]], zemlje [[Kruna Aragona|Krune Aragona]] su podijeljene. Petar je dobio Aragon, Valenciju i katalonske grofovije, a Jakov II. Baleare i [[Montpellier]]. Kada je okrunjen, odrekao se svih obveza koje je još njegov djed dao [[papa|papi]]. Prvi njegovi potezi bili su okrenuti ka umirivanju Valencije.
 == Invazija na Tunis i Sicilijanske večeri ==
-Kada je umro [[tunis]]ki emir [[1277]]. vazalski odnos Tunisa u odnosu na Aragon počinje slabiti, pa Pedro III. šalje [[1280]]. godine ekspediciju u Tunis. Tijekom [[1281]]. priprema 140 brodova i 15.000 vojnika za invaziju na Tunis. Aragonska vojska se iskrcala [[1282]]. i započela je s utvrđivanjem. U to vrijeme uslijedila je pobuna na Siciliji zvana "[[Sicilijanske večeri]]". Sicilijanci su poslali izaslanstvo i obraćaju se Pedru III s molbom da im pomogne u svrgavanju [[Anžuvinci|Anžuvinaca]] na Siciliji. Pedro III. je po nasljednoj liniji imao legitimno pravo na sicilijansko prijestolje, pripadao je istoj porodici kao i [[Robert Guiscard], normandijski osvajač Sicilije i na taj način mogao polagati pravo na [[Kraljevina Sicilija|Kraljevinu Siciliju]]. Anžuvinci su bili nepopularni na Siciliji, a došli su na vlast zahvaljujući pomoći pape. Pedro III. se iskrcao u Trapanima [[30. kolovoza]] [[1282]]. Proglašen je kraljem [[4. rujna]] 1282. u [[Palermo|Palermu]]. [[Karlo I. Anžuvinac]] je bio prisiljen pobjeći na jug [[Italija|Italije]] kako bi zadržao dio tadašnje kraljevine Sicilije, tj. [[Kraljevina Napulj|Napuljsku kraljevinu]].
+Kada je umro [[tunis]]ki emir [[1277]]. vazalski odnos Tunisa u odnosu na Aragon počinje slabiti, pa Petar III. šalje [[1280]]. godine ekspediciju u Tunis. Tijekom [[1281]]. priprema 140 brodova i 15.000 vojnika za invaziju na Tunis. Aragonska vojska se iskrcala [[1282]]. i započela je s utvrđivanjem. U to vrijeme uslijedila je pobuna na Siciliji zvana "[[Sicilijanske večeri]]". Sicilijanci su poslali izaslanstvo i obraćaju se Petru III s molbom da im pomogne u svrgavanju [[Anžuvinci|Anžuvinaca]] na Siciliji. Petar III. je po nasljednoj liniji imao legitimno pravo na sicilijansko prijestolje, pripadao je istoj porodici kao i [[Robert Guiscard], normandijski osvajač Sicilije i na taj način mogao polagati pravo na [[Kraljevina Sicilija|Kraljevinu Siciliju]]. Anžuvinci su bili nepopularni na Siciliji, a došli su na vlast zahvaljujući pomoći pape. Petar III. se iskrcao u Trapanima [[30. kolovoza]] [[1282]]. Proglašen je kraljem [[4. rujna]] 1282. u [[Palermo|Palermu]]. [[Karlo I. Anžuvinac]] je bio prisiljen pobjeći na jug [[Italija|Italije]] kako bi zadržao dio tadašnje kraljevine Sicilije, tj. [[Kraljevina Napulj|Napuljsku kraljevinu]].
 == Aragonski križarski rat ==
-Pedro III. se iskrcao u Calabriji, gdje zauzima većinu obale. Papa je bio ljut novim razvojem događaja, pa stvara savez protiv Pedra III. i poziva na [[Križarski ratovi|križarski rat]] protiv njega. Taj rat je nazvan [[Aragonski križarski rat]]. U tom ratu Pedro pobjeđuje francuske križare. Pri povlačenju preko [[Pirineji|Pirineja]] u [[Francuska|Francusku]], križari su [[1285]]. pretrpjeli strašan poraz.
+Petar III. se iskrcao u Calabriji, gdje zauzima većinu obale. Papa je bio ljut novim razvojem događaja, pa stvara savez protiv Petra III. i poziva na [[Križarski ratovi|križarski rat]] protiv njega. Taj rat je nazvan [[Aragonski križarski rat]]. U tom ratu Petar pobjeđuje francuske križare. Pri povlačenju preko [[Pirineji|Pirineja]] u [[Francuska|Francusku]], križari su [[1285]]. pretrpjeli strašan poraz.
-Pedro III. je umro ubrzo nakon tog rata. [[Kraljevina Aragon]] je pripala najstarijem sinu [[Alfonso III. Aragonski|Alfonsu III. Aragonskom]], a Sicilija [[Jakov I. Sicilijanski|Jakovu I. Sicilijanskom]].
+Petar III. je umro ubrzo nakon tog rata. [[Kraljevina Aragon]] je pripala najstarijem sinu [[Alfonso III. Aragonski|Alfonsu III. Aragonskom]], a Sicilija [[Jakov I. Sicilijanski|Jakovu I. Sicilijanskom]].
 == Titule ==
@@ Redak 16: / Redak 16: @@
 |prethodnik = [[Jakov I. Aragonski]]
 |gl_članak_funkcija = [[Vladari Aragona|Kralj Aragona]]<br>[[1276]].-[[1285]].
-|nasljednik = [[Alfonso III. Aragonski]]
+|nasljednik = [[Alfons III. Aragonski]]
 }}