Cetinski sabor: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
|||
| Redak 13: | Redak 13: | ||
== Vanjska poveznica == |
== Vanjska poveznica == |
||
* [http://www.sabor.hr/default.asp?mode=1&gl=200301220000007&jezik=1&sid= Povijest Hrvatskog sabora] |
* [http://www.sabor.hr/default.asp?mode=1&gl=200301220000007&jezik=1&sid= Povijest Hrvatskog sabora] |
||
*[http://www.crohis.com/izvori/izbor-cetin.pdf Izvori za izbor Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja u Cetinu] |
|||
[[Kategorija:Povijest Hrvatske]] |
[[Kategorija:Povijest Hrvatske]] |
||
Inačica od 26. srpnja 2007. u 15:22
Poslije poraza vojske ugarskog plemstva u bitci na Mohačkom polju 1526. god. i smrti kralja Ludovika II. u Ugarsko-Hrvatskom kraljevstvu došlo je do rasula. U prosincu iste godine na saboru u Cetinu (u blizini današnjeg Cetingrada) sastalo se hrvatsko plemstvo i 1. siječnja 1527. god. izabralo austrijskog nadvojvodu Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja. Povelja, koju su tom prilikom potpisali hrvatski velikaši i predstavnici Ferdinanda Habsburškog (Pavao Oberstain, Nikola Jurišić, Ivan Katzianer i Ivan Pichler) jedan je od najvažnijih dokumenata hrvatske državnosti i pohranjena je u Austrijskom državnom arhivu u Beču. U zamjenu za priznanje nadvojvoda Ferdinand obećao je, da će pomoći Hrvatskoj u obrani pred osmanskim osvajačima i da će poštovati prava, sloboštine, zakone i običaje njeznih stanovnika. Povelju su sa svojim pečatima potvrdili:
- Andrija Tuškanić
Cetinska povelja - Ivan Karlović
- Nikola Zrinski, otac Nikole Šubića Zrinskog
- Juraj Frankopan
- Vuk Frankopan
- Stjepan Blagajski
Na sredini se nalazi pečat Kraljevine Hrvatske sa 64 crveno-bijela polja.
Dio slavonskog plemstva protivio se izboru nadvojvode Ferdinanda i skupa s Mađarima izabrali su Ivana Zapolju za hrvatskog kralja. Između oba tabora došlo je do sukoba, iz kojeg je poslije Zapoljine smrti 1540. kao pobjednik izašao Ferdinand.