Špilja: razlika između inačica
Dopuna |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 22: | Redak 22: | ||
== Vanjske poveznice == |
== Vanjske poveznice == |
||
*[http://pubwww.srce.hr/speleo/hrv/index.html Hrvatski speleološki poslužitelj] |
*[http://pubwww.srce.hr/speleo/hrv/index.html Hrvatski speleološki poslužitelj] |
||
* http://public.carnet.hr/speleo/karta.html |
* http://public.carnet.hr/speleo/karta.html |
||
* http://hr.wikipedia.org/wiki/Modra_%C5%A1pilja |
|||
{{Mrva-geol}} |
{{Mrva-geol}} |
Inačica od 11. kolovoza 2007. u 11:57
Sadržaj
1.Uvod 2.Poznate špilje 3.Vanjske poveznice
Uvod
Putovanje u središte Zemlje je nemoguće.No,zato si možemo priuštiti ulazak ispod zemljine kore,opskrbljeni kacigom sa svjetiljkom i toplom odjećom jer je unutar špilje jako hladno. Mnoge je špilje ukrasila sama priroda:odozgo vise stalaktiti,s dna niču stalagmiti,a među stjenama se ugnježđuju blijeda vodozemna stvorenja.Mjesečev krajolik,samosvojan ekosustavu koji ne prodire sunce.Kada voda uđe u unutrašnjost kore i napravi si put,među mekanim stijenamamože stvoriti proširenja,klance i podzemne rovove.To su labirintikojima često teku rijeke i potoci.
U Hrvatskoj prevladavaju špilje oblikovane u krškom reljefu oblikovanom u naslagama vapnenca i dolomita kemijskim i mehaničkim djelovanjem vode. Osim u tim stijenama špilje su oblikovane u naslagama gipsa, soli, magmatskih stijena, konglomerata, breča pa čak i leda.
Osnovni dijelovi špilja su ulaz, kanal i dvorana. Špiljski kanal je izdužena špiljska šupljina, a dvorana je prostranija šupljina najčešće nastala širenjem špiljskih kanala. Špilje koje nemaju spoj s površinom nazivaju se kaverne. Špilja je prirodna šupljina u Zemljinoj kori. Istraživanjem špilja se bavi speleologija koja je kao znanost nastala u drugoj polovici 19.stoljeća.Ljudi koji se bave proučavanjem špilja nazivaju se speolozi. Zahvaljujući speolozima mnoge su špilje danas otvorene za posjetitelje.
Poznate špilje
- Lukina jama,duboka 1392 metara,najdublja je jama u Hrvatskoj,a spada među najdublje u svijetu.Nalazi se u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit. otkrili su je slovački speolozi 1993.godine, a nazvana je po Ozrenu Lukiću - Luki,speologu koji je poginuo u Domovinskom ratu na Velebitu.
- U uvali Balun na otoku Biševu nalazi se Modra špilja. Oko podneva za mirnog mora sunčeve zrake prodiru kroz podvodni otvor i reflektiraju se od bijelog dna te osvjetljavaju špilju modrom,a predmete u vodi srebnom bojom.
- U Postojnskoj jami u Sloveniji ima gotovo 20 km podzemnih tokova i najposjećenija je u Europi. Otkrio ju je 1818.godine Luka Čerč.
- Postoje špilje u koje se ne ulazi pomoću konopaca i u u speološkom odijelu:dovoljna je mala barka Jer su ih napravili valovi u moru.Tako je nastala i špilja u Cala di Luna u Nacionalnom parku zaljeva Orosei i Gennargentu na Sardiniji.
- La Grotta grande del Vento unutar špilja Frasassi, u talijanskoj pokrajini Marche, otkrivena je tek 1971. godine nakon 23 godine speoloških istraživanja. Danas su špilje otvorene za građanstvo,ali postoje i posebni prolazi za speologe - za one iskusne ali i za početnike.
Vanjske poveznice
- Hrvatski speleološki poslužitelj
- http://public.carnet.hr/speleo/karta.html
- http://hr.wikipedia.org/wiki/Modra_%C5%A1pilja