Filip Lastrić: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
Kubura (razgovor | doprinosi)
Redak 22: Redak 22:
== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.vares.pp.se/bobovac/boblist/broj67/67_07.htm Fra Filip Lastrić], članak u "Bobovcu", listu vareških Hrvata, br. 67
*[http://www.vares.pp.se/bobovac/boblist/broj67/67_07.htm Fra Filip Lastrić], članak u "Bobovcu", listu vareških Hrvata, br. 67
* [http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/hrvatskaknjizevnostBiH Matica hrvatska - Ogranci - Knjige] - Hrvatska književnost BiH od od XIV_ do sredine XVIII_ stoljeća (6)


[[Kategorija:Franjevci|Lastrić, Filip]]
[[Kategorija:Franjevci|Lastrić, Filip]]

Inačica od 21. kolovoza 2007. u 09:20

Filip Lastrić

Filip Lastrić (Oćevija kod Vareša, 1700.- Kraljeva Sutjeska 1783.) - obiteljskim imenom Martin Jakovović, franjevac i hrvatski povjesničar i putopisac, "otac" BiH-historiografije.

Kao dječak školuje se kod franjevaca u Kraljevoj Sutjesci, potom u Italiji studira bogoslovlje i filozofiju. Za svećenika zaređen 1724. Lektor filozofije u Požegi i učitelj novaka u Sutjesci gdje je proveo najveći dio života. Kustos franjevačke kustodije, redodržavnik (provincijal) redodržave Bosne Srebreničke čija je prava uspješno branio.

Na hrvatskom i latinskom jeziku objavio niz propovjedničkih i povijesnih djela: Koristan nauk dilovati molitvu od pameti, Testimonium bilabium (latinski i hrvatski; 1755), Kratak način činiti put krixa (1758), Od' uzame (1765), Nediglnik dvostruk (1766), Svetgnjak (1766), Epitome vetustatum Provinciae Bosniensis: seu brevissimum compendium historico-chronologicum congesta (1762; prijevod: Pregled starina bosanske provincije, 1977).

U Epitome Lastrić je osim povijesti i suvremenoga stanja franjevačke bosanske provincije prikazao i opću povijest Bosne u doba banova i kraljeva. Među inim, bio je suradnikom poznatoga historičara Farlatija za čiji je Illyricum sacrum izradio opis Bosne. U rukopisu su mu, pored ostaloga, ostala predavanja iz filozofije i logike (Traditiones in universam aristotelico-scoticam philosophiam) i Commentariolum super Bosnensis Provincia. Vodeći ljetopis svoje redodržave i baveći se književno-znanstvenim radom, umro je u samostanu Sutjeska 1783. Prvi je povjesničar i bibliograf Bosne i Hercegovine. Pisac čija su djela na hrvatskome znatan doprinos početcima standardizacije hrvatskoga jezika novoštokavske osnovice.

Fra Marko Karamatić i Ivan Lovrenović su ga smatrali i putopiscem; putopisne djelove njegovih uradaka su uvrstili u izbore književnosti bosanskih franjevaca 1982. i 1984..

Djela

  • Testimonium bilabium
  • Illyricum sacrum (Sveti Ilirik)
  • Nediljnik dvostruk
  • Commentariolum super Bosnensi provincia (Kratka rasprava o Bosanskoj provinciji)
  • Od' uza me
  • Epitome vetustatum Bosnensis provinciae (Pregled starina Bosanske provincije)
  • Svetnjak, to jest govorenja od svetije

Vanjske poveznice