Braslav: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 24. kolovoza 2007. u 09:45

Braslav je bio posljednji poznati knez Panonske Hrvatske, a vladao je iz Siska krajem 9. stoljeća.

U izvorima se Braslavova zemlja naziva regnum inter Dravum et Savum flumine (područje između rijeka Drave i Save.

Dio Braslavove vladavine obilježen je opasnošću sa sjevera, odakle je prijetio sve jaći velikomoravski knez Svatopluk koji je bio osvojio nekadašnju Koceljevu donjopanonsku državu. Zbog toga se 884. Braslav nalazi u Konigsstadtenu (kod Tulna u današnjoj Donjoj Austriji) kako bi se ondje poklonio caru Karlu III. Debelom i s carem uspostavio bližu suradnju protiv Svatopluka, no tada se s carem pomirio i Svatopluk. Nakon Karlove smrti (887.) Arnulf Karantanski poduzima pohod protiv Svatopluka, a na franačkoj strani sudjeluje i Braslav. Arnulf u taj rat poziva i Mađare koji prelaze Karpate i pomažu Francima u pobjedi nad Svatoplukom, a potom se vraćaju u svoja područja. Ipak, već 896., prisiljeni bugarskim napadima, prelaze ponovno Karpate i naseljavaju se u središnjoj Panoniji. Tada Arnulf daje Braslavu upravu nad Donjom Panonijom (nekadašnjim Blatonskim Koštelom), no Braslav je ne uspijeva obraniti od Mađara, a Mađari dolaze na granice njegove kneževine, prodiru i u nju, a preko nje vrše pohode do Primorske Hrvatske, pa čak i do sjeveroistoka današnje Italije. Čini se da je već 896. (možda i godinu-dvije kasnije) Braslav poginuo u sukobima s Mađarima.

Početkom 10. stoljeća primorski knez, a potom hrvatski kralj Tomislav sjedinit će Panonsku Hrvatsku s Primorskom u jedno kraljevstvo.

Literatura

Rudolf Horvat, Povijest Hrvatske I. (od najstarijeg doba do g. 1657.), Zagreb 1924.
Nada Klaić, Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb 1975.

Prethodnik:	Knezovi panonske Hrvatske Braslav (880. - 896.)	Nasljednik:
Ratimir (829. - 838.)	Knezovi panonske Hrvatske Braslav (880. - 896.)

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-'''Braslav''' je bio posljednji poznati [[knez]] [[Panonska Hrvatska (kneževina)|Panonske Hrvatske]], a vladao je krajem [[9. stoljeće|9. stoljeća]].
+'''Braslav''' je bio posljednji poznati [[knez]] [[Panonska Hrvatska (kneževina)|Panonske Hrvatske]], a vladao je iz [[Sisak|Siska]] krajem [[9. stoljeće|9. stoljeća]].
+U izvorima se Braslavova zemlja naziva ''regnum inter Dravum et Savum flumine'' (područje između rijeka [[Drava|Drave]] i [[Sava|Save]].
-Dio njegove vladavine obilježen je opasnošću sa sjevera, odakle je prijetio sve jaći [[Velikomoravska Kneževina|velikomoravski]] knez [[Svatopluk]] koji je bio osvojio nekadašnju [[Kocelj]]evu donjopanonsku državu. Zbog toga se [[884.]] Braslav nalazi u Konigsstadten (kod Tulna u današnjoj [[Donja Austrija|Donjoj Austriji]]) kako bi se ondje poklonio caru [[Karlo III., car Svetog Rimskog Carstva|Karlu III. Debelom]] i s carem uspostavio bližu suradnju protiv Svatopluka, no tada se s carem pomirio i Svatopluk. Nakon Karlove smrti ([[887.]]) [[Arnulf Karantanski]] poduzima pohod protiv Svatopluka, a na franačkoj strani sudjeluje i Braslav. Arnulf u taj rat poziva i [[Mađari|Mađare]] koji prelaze [[Karpati|Karpate]] i pomažu Francima u pobjedi nad Svatoplukom, a potom se vraćaju u svoja područja. Ipak, već [[896.]], prisiljeni bugarskim napadima, prelaze ponovno Karpate i naseljavaju se u središnjoj [[Panonska nizina|Panoniji]]. Tada Arnulf daje Braslavu upravu nad Donjom Panonijom, no Braslav je ne uspijeva obraniti od Mađara, a Mađari dolaze na granice njegove kneževine, prodiru i u nju, a preko nje vrše pohode do [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Primorske Hrvatske]], pa čak i do sjeveroistoka današnje [[Italija|Italije]]. Čini se da je već [[896.]] Braslav poginuo u sukobima s Mađarima.
+Dio Braslavove vladavine obilježen je opasnošću sa sjevera, odakle je prijetio sve jaći [[Velikomoravska Kneževina|velikomoravski]] knez [[Svatopluk]] koji je bio osvojio nekadašnju [[Kocelj]]evu donjopanonsku državu. Zbog toga se [[884.]] Braslav nalazi u Konigsstadtenu (kod Tulna u današnjoj [[Donja Austrija|Donjoj Austriji]]) kako bi se ondje poklonio caru [[Karlo III., car Svetog Rimskog Carstva|Karlu III. Debelom]] i s carem uspostavio bližu suradnju protiv Svatopluka, no tada se s carem pomirio i Svatopluk. Nakon Karlove smrti ([[887.]]) [[Arnulf Karantanski]] poduzima pohod protiv Svatopluka, a na franačkoj strani sudjeluje i Braslav. Arnulf u taj rat poziva i [[Mađari|Mađare]] koji prelaze [[Karpati|Karpate]] i pomažu Francima u pobjedi nad Svatoplukom, a potom se vraćaju u svoja područja. Ipak, već [[896.]], prisiljeni bugarskim napadima, prelaze ponovno Karpate i naseljavaju se u središnjoj [[Panonska nizina|Panoniji]]. Tada Arnulf daje Braslavu upravu nad Donjom Panonijom (nekadašnjim [[Blatonski Koštel|Blatonskim Koštelom]]), no Braslav je ne uspijeva obraniti od Mađara, a Mađari dolaze na granice njegove kneževine, prodiru i u nju, a preko nje vrše pohode do [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Primorske Hrvatske]], pa čak i do sjeveroistoka današnje [[Italija|Italije]]. Čini se da je već [[896.]] (možda i godinu-dvije kasnije) Braslav poginuo u sukobima s Mađarima.
 Početkom [[10. stoljeće|10. stoljeća]] primorski knez, a potom hrvatski [[kralj]] [[Tomislav]] sjedinit će Panonsku Hrvatsku s Primorskom u jedno kraljevstvo.
+==Literatura==
+*Rudolf Horvat, ''Povijest Hrvatske I. (od najstarijeg doba do g. 1657.)'', Zagreb 1924.
+*Nada Klaić, ''Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku'', Zagreb 1975.
 {{Redoslijed|
@@ Redak 10: / Redak 16: @@
 |nasljednik= -
 }}
-{{Mrva-biog-vlad}}
 [[Kategorija:Hrvatski vladari]]