Pedologija: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 19: | Redak 19: | ||
== Pedogenetski procesi == |
== Pedogenetski procesi == |
||
== Pedološka klasifikacija tla == |
|||
=== Automorfna === |
|||
Nastaju u uvjetima deficitarnog i normalnog vlaženja oborinskom vodom koja se slobodno procjeđuje unutar profila ( ALUVIJ). |
|||
==== I klasa==== |
|||
* nerazvijena tla (A)-C profila |
|||
==== II klasa ==== |
|||
* humusno akumulativna tla A-C profila |
|||
==== III klasa ==== |
|||
* kambična tla A-(B)-C profila |
|||
==== IV klasa ==== |
|||
*eluvijalno iluvijalna tla A-E-B-C profila |
|||
==== V klasa ==== |
|||
*antropogena tla P-C profila |
|||
==== VI klasa ==== |
|||
=== Hidromorfna === |
|||
Nastaju uslijed prekomjernog vlaženja oborinskom vodom ili stranim vodama različitog podrijetla (kapilarne, poplavne, visoke podzemne vode, cijedne vode). |
|||
==== I klasa==== |
|||
* nerazvijena hidromorfna A-I-II profila |
|||
==== II klasa ==== |
|||
* pseudoglejna tla A-B<math>_g</math>-E<math>_g</math>-C profila |
|||
==== III klasa ==== |
|||
* semiglejna tla A-C-G profila |
|||
==== IV klasa ==== |
|||
* glejna tla A-G profila |
|||
==== V klasa ==== |
|||
* tresetna tla T-G profila |
|||
==== VI klasa ==== |
|||
* antropogena P-G profila |
|||
=== Halomorfna === |
|||
Obuhvaćaju slana i alkalizirana tla nastala pod utjecajem nepovoljnih stranih voda. |
|||
==== I klasa==== |
|||
* akutno zaslanjena tla Asa-G ili Asa-CG profila |
|||
==== II klasa ==== |
|||
* soloneci A-Bt, na - C profil |
|||
=== Suphidratična tla === |
|||
Nastaju u priobalnim područjima jezera i mora. |
|||
==== I klasa==== |
|||
*nerazvjena subakvalna tla (A) - C ili A-G profil |
|||
==== II klasa ==== |
|||
*subakvalna tla A-C ili A-G |
|||
Inačica od 2. rujna 2007. u 23:50
Pedologija (ruski: Педология, od grčkog pedon = tlo, zemlja), je znanost o tlu njegovom sastavu i oblicima. Ona se bavi genezom, morfologijom, klasifikacijom i distribucijom tla.
Tlo nije samo potpora za vegetaciju, nego je i zona ('pedosfera') brojnih interakcija između klime (voda, zrak, temperatura), života u tlu (mikroorganizmi, biljke, životinje) i njegovih ostataka, mineralnog materijala od izvornih i dodanih stijena, te njegova položaja u krajobrazu. Tijekom njegove formacije i geneze, profil tla polagano se produbljuje i razvija karakteristične slojeve nazvane 'horizonti', dok se približava sigurnom stanju ravnoteže.
Korisnici tla (poput poljoprivrednika) u početku nisu pokazivali veliku brigu za dinamiku tla. Gledali su na tlo kao sredstvo čija su kemijska, fizička i biološka svojstva bila korisna za službu poljoprivredne produktivnosti. U drugu ruku, pedolozi i geolozi nisu se u početku usredotočili na poljoprivredne primjene karakteristika tla (edafična svojstva) već nad njegovim odnosom prema prirodi i povijesti krajobraza. Danas postoji integracija dva disciplinarna pristupa kao dio znanosti o krajobrazu i okolini.
Pedolozi se sada također zanimaju za praktične primjene dobro shvaćenih pedogenetskih procesa (evolucija i funkcioniranje tala), poput interpretiranja njegove povijesti okoline i predviđanja posljedica promjena u zemljišnoj upotrebi, dok poljoprivrednici shvaćaju da je kultivirano tlo složeno sredstvo koje je često rezultiralo kroz nekoliko tisuća godina evolucije. Oni shvaćaju da je trenutna ravnoteža krhka i da samo čitavo poznavanje njezine povijesti čini mogućim osiguravanje održive upotrebe.
Podjela pedologije
Meliorativna pedologija
Meliorativna pedologija je dio pedologije koji se bavi pitanjima temeljite izmjene i poboljšanja tla vodeći računa o individualnosti svakog područja. Ukazuje na problem i daje potrebne parametre vezane uz tlo (, kako bi građevinski inženjeri osmislili hidrotehničke mjere u sklopu hidrotehničkih melioracija.
Geneza tla
Pedogenetski faktori
Pedogenetski procesi
Pedološka klasifikacija tla
Automorfna
Nastaju u uvjetima deficitarnog i normalnog vlaženja oborinskom vodom koja se slobodno procjeđuje unutar profila ( ALUVIJ).
I klasa
- nerazvijena tla (A)-C profila
II klasa
- humusno akumulativna tla A-C profila
III klasa
- kambična tla A-(B)-C profila
IV klasa
- eluvijalno iluvijalna tla A-E-B-C profila
V klasa
- antropogena tla P-C profila
VI klasa
Hidromorfna
Nastaju uslijed prekomjernog vlaženja oborinskom vodom ili stranim vodama različitog podrijetla (kapilarne, poplavne, visoke podzemne vode, cijedne vode).
I klasa
- nerazvijena hidromorfna A-I-II profila
II klasa
- pseudoglejna tla A-B-E-C profila
III klasa
- semiglejna tla A-C-G profila
IV klasa
- glejna tla A-G profila
V klasa
- tresetna tla T-G profila
VI klasa
- antropogena P-G profila
Halomorfna
Obuhvaćaju slana i alkalizirana tla nastala pod utjecajem nepovoljnih stranih voda.
I klasa
- akutno zaslanjena tla Asa-G ili Asa-CG profila
II klasa
- soloneci A-Bt, na - C profil
Suphidratična tla
Nastaju u priobalnim područjima jezera i mora.
I klasa
- nerazvjena subakvalna tla (A) - C ili A-G profil
II klasa
- subakvalna tla A-C ili A-G