Modruško-riječka županija: razlika između inačica
m Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse |
m Slika Modrus-Fiume_County,_Coat_of_Arms.jpg je uklonjena jer ju je na Commonsu obrisao Majorly |
||
Redak 2: | Redak 2: | ||
|ime=Modruško-riječka županija |
|ime=Modruško-riječka županija |
||
|ime_genitiv=Modruško-riječke |
|ime_genitiv=Modruško-riječke |
||
|grb= |
|||
|grb=Modrus-Fiume County, Coat of Arms.jpg |
|||
|karta=KoH-CS-Modrus-Fiume.svg |
|karta=KoH-CS-Modrus-Fiume.svg |
||
|sjedište=[[Ogulin]] |
|sjedište=[[Ogulin]] |
Inačica od 22. rujna 2007. u 17:44
Modruško-riječka županija | |||
| |||
Sjedište županije | Ogulin | ||
Broj stanovnika | 231.654 (1910.) | ||
Površina | 4.879 km2 | ||
Modruško-riječka županija (mađ. Modrus-Fiume vármegye) naziv je za županiju Kraljevine Hrvatske i Slavonije u sastavu Zemalja Krune sv. Stjepana u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije. Središte županije bio je Ogulin. Sama Rijeka nije pripadala ovoj županiji, nego je posebnim dodatkom Hrvatsko-ugarskoj nagodbi, nazvanim Riječka krpica, potpala pod izravnu mađarsku upravu.
Zemljopis
Modruško-riječka županija graničila je s austrijskim zemljama Istrom i Kranjskom, Bosnom i Hercegovinom pod zajedničkom austro-ugarskom upravom, te hrvatsko-slavonskim županijama Zagrebačkom i Ličko-krbavskom. Županija je imala i dio obale Jadranskog mora. Oko 1910. pokrivala je 4.879 km2.
Povijest
Modruško-riječka županija osnovana je u 18. stoljeću, a nakon povratka Vojne krajine matici zemlji 15. srpnja 1881. mogla se proširiti na ove granice. Budući da u izvornom tekstu Hrvatsko-ugarske nagodbe nije bilo spomena o pripajanju Rijeke Ugarskoj, ova je županije morala nakon 1868. obuhvaćati i taj grad. U izvorni dokument ubačena je „Riječka krpica“ i to u obliku doljepljenog dodatka naziva „član 66.“ Tim su činom grad, njegova luka i cjelokupni riječki kotar, pripali Mađarskoj uz dozvolu da o riječkoj autonomiji odluku donesu zastupnici grada i Ugarskog i Hrvatskog sabora. Zastupnici Mađarske i Rijeke prisilili su Hrvatski sabor da prihvati upravu središnje ugarske vlade nad Rijekom, ali da takvo stanje bude privremeno. Ovu odluku u srpnju je 1870. potvrdio je i car Franjo Josip I. Nakon odluke Hrvatskog sabora iz 1918. o raskidanju državno-pravnih veza s Austrijom i Ugarskom, i ova županija slijedi sudbinu Hrvatske.
Stanovništvo
Prema popisu iz 1910. ova je županije brojala 231.654 stanovnika koji su govorili sljedećim jezicima:
- Hrvatski jezik: 152.210
- Srpski jezik: 74.894
- ostali
Upravna podjela
Početkom 20. stoljeća Modruško-riječka županija bila je podijeljena na sljedeće kotareve:
Kotarevi | |
---|---|
Kotar | Središte |
Čabar | Čabar |
Crikvenica | Crikvenica |
Delnice | Delnice |
Ogulin | Ogulin |
Sušak | Bakar |
Slunj | Slunj |
Vojnić | Vojnić |
Vrbovsko | Vrbovsko |
|