Kriptozoologija: razlika između inačica
m robot Dodaje: simple:Cryptozoology |
mNema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Kriptozoologiju''' je [[1950]]. osnovao [[Bernard Heuvelmans]], a predstavlja dio [[zoologija|zoologije]] koji se bavi traganjem i istraživanjem još nepoznatih životinja. Pri tome se kriptozoologija kreće između ozbiljne [[znanost]]i i [[fantastika|fantastike]]. |
|||
Pored oko 1,5 miliona poznatih vrsta, postoji još neizvjesan broj nepoznatih i neopisanih vrsta. Neki [[znanstvenik|znanstvenici]] pretpostavljaju, da se [[tamni broj]] kreće negdje oko 15 miliona zivotinjskih vrsta. Većinu naslućuju unutar poznatih životinjskih grupa, recimo, među [[člankonošci]]ma ([[insekti]]ma i [[pauci]]ma), i nemaju ništa s kriptozoologijom. |
Pored oko 1,5 miliona poznatih vrsta, postoji još neizvjesan broj nepoznatih i neopisanih vrsta. Neki [[znanstvenik|znanstvenici]] pretpostavljaju, da se [[tamni broj]] kreće negdje oko 15 miliona zivotinjskih vrsta. Većinu naslućuju unutar poznatih životinjskih grupa, recimo, među [[člankonošci]]ma ([[insekti]]ma i [[pauci]]ma), i nemaju ništa s kriptozoologijom. |
||
Inačica od 3. listopada 2007. u 19:40
Kriptozoologiju je 1950. osnovao Bernard Heuvelmans, a predstavlja dio zoologije koji se bavi traganjem i istraživanjem još nepoznatih životinja. Pri tome se kriptozoologija kreće između ozbiljne znanosti i fantastike.
Pored oko 1,5 miliona poznatih vrsta, postoji još neizvjesan broj nepoznatih i neopisanih vrsta. Neki znanstvenici pretpostavljaju, da se tamni broj kreće negdje oko 15 miliona zivotinjskih vrsta. Većinu naslućuju unutar poznatih životinjskih grupa, recimo, među člankonošcima (insektima i paucima), i nemaju ništa s kriptozoologijom.
Kriptozoologiju zanima prije svega dokazivanje postojanja velikih životinja koje se svrstavaju izvan postojećih kvalifikacijskih šema ili se smatraju odavno izumrlim. Jedan takav primjer je rod Coelacanthimorpha, koji pripada u razred riba koštunjača. Pored toga, postoje izviješća o velikim životinjama koje se lokalno smatraju poznatim ili ih se spominje u narodnoj predaji, ali se njihovo postojanje ignorira od strane tradicionalne zoologije jer za njihovo postojanje nema pouzdanih dokaza. Kriptozoolozi rado ukazuju na komodo varane koji bi mogli biti pozadina za azijske legende o zmajevima. Uz to, relativno novi opisi javanskog nosoroga iz Vijetnama kao i vijetnamskog šumskog goveda (nazvanog i Vu Quang govedo) pokazuju, da na svijetu postoje još neotkrivene vrste velikih životinja. Naročito udaljena i još neistražena područja kao na primjer velike oceanske dubine mogu skrivati još nepoznate vrste velikih životinja.
Međutim, treba povući jasnu crtu razgraničenja. Kad se negdje neočekivano otkrije nova vrsta koju do tada još niti jedan čovjek nije vidio, riječ je jednostavno o novootkrivenom biću a ne o kriptidu. Takav je slučaj i Coelacanthimorpha koja također nije bila kriptid kad je slučajno otkrivena kao nova vrsta. Domoroci su ju odavno poznavali i povremeno izlovljavali nazivajući ju jednostavno velikom ribom. Mnoge danas vrlo dobro poznate vrste još su početkom 20. stoljeća bile poznate samo preko fantastičnih priča mjesnog stanovništva. Takav je slučaj bio i s brdskim gorilama u čije se postojanje dugo sumnjalo sve dok istraživači i lovci nisu uspjeli dokazati njihovo postojanje. Tako se mnoge životinje dugo nisu vidjele žive, nego samo pojedina krzna, lubanje ili pojedini dijelovi tijela, kao okapi (vrsta antilope) ili afrički paun.
Kriptozoologija se smatra paraznanošću. Godine 2004. raspušteno je International Society of Cryptozoology (ISC), koje se zauzimalo za priznavanje kriptozoologije kao ozbiljne znanosti, a danas u raznim zemljama također postoje društva s istim namjerama.