Ohridska arhiepiskopija: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 15: | Redak 15: | ||
[[bg:Охридска архиепископия (патриаршия)]] |
[[bg:Охридска архиепископия (патриаршия)]] |
||
[[de:Erzbistum Ohrid]] |
|||
[[en:Bulgarian Archbishopric of Ohrid]] |
|||
[[mk:Охридска архиепископија]] |
[[mk:Охридска архиепископија]] |
||
[[sr:Охридска архиепископија]] |
[[sr:Охридска архиепископија]] |
||
Inačica od 8. listopada 2007. u 03:15
 |
Predloženo je da se u ovaj tekst uklopi Ohridski arhiepiskop. (Rasprava) |
Ohridska arhiepiskopija, crkvena organizacija sa sjedištem u Ohridu; osnovao ju je car Samuilo kao patrijaršiju, a tek poslije 1018. postala je arhiepiskopija.; prostirala se u granicama Samuilove države, a kasnije je svedena na 14 eparhija, od kojih su 9 nosile naziv mitropolija: kosturska, pelagonijsko-bitoljska, strumička, koričko-selasforska, beogradsko-elbasanska, vodenska, dračka, grebenska i sisanska, a 5 su bile episkopije: meglenska, debarsko-kičevska, veleška, prespanska i goro-mokrenska.
Ohridska arhieparhija imala je status autokefalne crkve u Osmanskom Carstvu, a rukovodeća mjesta imale su uglavnom duhovne ličnosti makedonske narodnosti. Zbog financijskih teškoća, jer je Carigrad potplačivao Osmanlije da joj nametaju velike poreze, i pohlepe carigradske patrijaršije, autokefalnost ohridske arhiepiskopije ukinuta je 16. siječnja. 1767. i ona je pripojena carigradskoj patrijaršiji.
Poglavar Makedonske pravoslavne crkve od 4. listopada. 1958. godine nosi titulu ohridskog arhiepiskopa. Makedonci koji žive u Bugarskoj podanici su Bugarske pravoslavne Crkve, a oni koji žive u Grčkoj Grčke (manjina u Srbiji i Albaniji srpske). Brojni su Muslimani.
Na saboru održanom 1967. godine u Ohridu, donijeta je odluka o obnavljanju autokefalnosti Ohridske arhiepiskopije. Do današnjeg dana, srpska, grčka i bugarska pravoslavna crkva nisu priznale autokefalnost Ohridske arhiepiskopije.