Rebraši: Razlika između inačica

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dodano 30 bajtova ,  prije 14 godina
m
tekst usklađen s novim imenom članka
m (dodana hrv. imena u taksokviru)
m (tekst usklađen s novim imenom članka)
[[Jajaši|Nuda]] (Atentaculata)
}}
'''RebronošeRebraši''' (Ctenophora) su najjednostavniji oblik [[pravi mnogostaničari|pravih mnogostaničara]] koji se zajedno sa [[žarnjaci]]ma svrstavaju u skupinu [[mješinci|mješinaca]]. Svih do danas poznatih i opisanih 90 [[vrsta]] žive u [[more|moru]] najčešće životom [[plankton]]a na otvorenom moru, a samo manji broj vrsta živi pužući po dnu ([[bentos]]). Veliki broj vrsta ima sposobnost [[bioluminiscencija|luminiscencije]]. Nastanjuju sve [[ocean]]e i [[more|mora]], no najčešći su u vodama umjerenog [[klima]]tskog područja.
 
Svojim prozirnim, želatinoznim tijelom potsjećaju na [[meduze]], ali je njihovo tijelo gotovo bez iznimke [[simetrija|biradijalno simetrično]], a nemaju ni žarne stanice. NazivIme rebronoše"rebraši" životinje su dobile prema organima za kretanje koji se u obliku traka (rebara) pružaju cijelom dužinom tijela. Na tim trakama nalaze se nizovi pločica koje nose treplje i izgledom potsjećaju na češalj. Pločice nastaju međusobnim povezivanjem treplji. Pokreti pločica uvijek počinju na kraju suprotnom od dijela tijela na kojem se nalaze [[usta]] i kao valovi prenose se cijelim tijelom. Na taj način, životinja se kreće uvijek s ustima prema naprijed.
 
==Ishrana i neprijatelji==
RebronošeRebraši živesu razbojničkigrabežljivci. Svojim ticalima love [[plankton]], životinjske [[larva|larve]], [[crvi|crve]], [[rakovi|račiće]], [[žarnjaci|žarnjake]] i druge rebronošerebraše, ali ponekad i malene [[ribe]]. Kad se na njihova "ticala" nahvataju djelići hrane, mogu ih uvući i usnim otvorom skinuti hranu s njih. Od tu ih izlučenom sluzi ili unutrašnjim trepetljikama prenose do [[želudac|želuca]]. Vrste iz roda ''Haeckelia'' hrane se iskljičivo [[žarnjaci]]ma čije žarne stanice ne probavljaju, nego ih kao t.zv. ''kleptocnidije'' ugrađuju u svoja "ticala". Ova "krađa" je dugo vremena dovodila [[zoologija|zoologe]] u zabunu jer su, pogrešno, smatrali da i rebronošerebraši tvore žarne stanice.
 
Kao i cijeli niz [[žarnjaci|žarnjaka]], i rebronošerebraši ponekad žive u [[simbioza|simbiotskom]] odnosu s različitim [[alge|algama]] koje ih snabdijevaju [[fotosinteza|fotosintezom]] dobijenim [[ugljikohidrati]]ma koji su vrlo bogati energijom. Čini se, da samo jedna vrsta, ''Lampea pancerina'', [[parazit]]ira kao nametnik na [[plaštenjaci]]ma.
 
==Razmnožavanje==
Osim vrsta iz [[red (biologija)|reda]] Platyctenida koje se mogu razmožavati i bespolno, svesvi drugedrugi rebronošarebraši ražmnožavaju se spolno. Skoro uvijek su [[dvospolac|dvospolci]], što znači da svaka životinja ima i muške i ženske [[spolna žlijezda|spolne žlijezde]]. Gotovo sve [[vrsta|vrste]], pod utjecajem količine svjetlosti u okolini, ispuštaju sjemene i jajne stanice u okolnu vodu, u kojoj onda dolazi do [[oplodnja|oplodnje]]. Rijetko dolazi do samooplodnje, čini se da se to događa samo kod roda Mnemiopsis. Samo jedna vrsta, ''Tjalfiella tristoma'', rađa žive mlade. Mladunci rastu u tjelesnoj šupljini te vrste rebronošarebraša.
 
==RebronošeRebraši kao neozoni==
Iako se rebronošerebraši u pravilu jedva primjećuju a njihov utjecaj na okoliš čini se vrlo malim, ako se pojave u vodama u kojima nisu ranije živjele, mogu izazvati velike štete. Tako je [[vrsta]] ''Mnemiopsis leidy'' u ranim 1980im godinama stigla s [[balastna voda|balastnim vodama]] u [[Crno more]] i strahovito se razmnožila. U roku od desetak godina, [[ribolov|ulov]] [[srdela]] je doživio slom, jer se pridošla vrsta rebronošarebraša hranila istim [[plankton]]om kao i mlađ srdela. [[Biomasa]] koju je u tom razdoblju činila ta vrsta rebronošarebraša u Crnom moru procijenjena je na milijun tona. RebronošeRebraši mogu u roku od 24 sata udvostručiti svoju težinu.
 
Iznenadnim pojavljivanjem još jedne vrste rebronošarebraša, ''Beore ovata'' (19977.), koja se hrani vrstom ''Mnemiopsis leidyi'', ponovo je uspostavljena ravnoteža, Crno more je od tada naseljeno objema vrstama. Isti scenarij odvio se početkom [[21. stoljeće|21. stoljeća]] s istim vrstama i u [[Kaspijsko more|Kaspijskom moru]]. Odgovarajuće bitne promjene [[ekosistem]]a se mogu i tu očekivati. U listopadu [[2006]]. je prvi put dokazana prisutnost te sjevernoatlantske vrste ''Mnemiopsis leidyi'' i u [[Baltičko more|Baltičkom moru]].
 
==Sistematika==
Trenutno je poznato oko 100 [[vrsta]], koje se tradicionalno dijele u dva [[razred (biologija)|razreda]], Tentaculataticalce (Tentaculata, također i Tentaculifera) i Nudajajaše (Nuda, također i Atentaculata).
 
* [[TentaculataTicalci]] obuhvaća(Tentaculata) obuhvaćaju daleko najveći broj vrsta. Kako se iz naziva može razumjeti, skupina ima ticala, koja, međutim, mogu biti i vrlo snažno zakržljala. Dijeli se na 6 [[red (biologija)|redova]]:
 
:* red [[Cydippida]]
:* red [[Lobata]]
:* red [[Cestida]].
* U razred [[NudaJajaši|jajaša]] (Nuda) svrstava se samo jedan red, Beroida. I ovdje već samo ime govori, da je riječ o vrstama koje uopće nemaju ticala.
Kako još uvijek nije siguran položaj rebronoša u ukupnoj [[sistematika životinjskog carstva|sistematici]], nije sigurno niti da li ova navedena podjela odražava točne odnose unutar [[takson]]a. Ovo bi bilo točno samo u slučaju da su se vrste s ticalama razvile od predaka koji nisu imali ticala. Ako su, umjesto toga, vrste iz razreda Nuda sekundarno izgubile ticala, vrlo vjerojatno i razred Tentaculata ne obugvaća sve potomke zajedničkih predaka.
Slijedeći dijagram pokazuje samo vjerojatne odnose u razvoju rebronoša na temelju [[morfologija|morfoloških]] i [[molekularna genetika|molekularnogenetičkih]] podataka ([[ribosomi|ribosomna]] [[RNA]]):
 
RebronošeRebraši (Ctenophora)
|--Cydippida (porodica Mertensiidae)
|--N. N.
|--Cydippida (porodica Pleurobrachidae)
|--N. N.
| |--Jajaši (Nuda odnosno Beroida)
| |--Cydippida (porodica Haeckeliidae)
|
9.708

uređivanja

Navigacijski izbornik