Mila Gojsalić: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
novo
 
mNema sažetka uređivanja
Redak 2: Redak 2:




Podrijeklom je iz sela Kostanja u [[Dalmatinska zagora|Dalmatinskoj zagori]]. Živjela je u vremenu borbi između [[Poljička republika|Poljičke republike]] i Turaka. Godine 1530., turski [[Ahmed-paša]] okupio je vojsku od 10 000 vojnika, s ciljem, da osvoji Poljicu. Utaborio se u Podgrađu. Poljička djevojka Mila Gojsalić, na silu je izgubila tjelesnu nevinost u šatoru Ahmed-paše. U zoru je ušla u skladište baruta u turskom taboru i zapalila ga. Poginula je zajedno s Ahmed-pašom i brojnim turskim časnicima i vojnicima. Taj događaj je iznenadio i prestrašio preostalu tursku vojsku pa su Poljičani napali Turke i porazili ih.
Podrijeklom je iz sela Kostanja u [[Dalmatinska zagora|Dalmatinskoj zagori]]. Živjela je u vremenu borbi između [[Poljička republika|Poljičke republike]] i [[Osmansko Carstvo|Turaka]]. Godine [[1530]]., turski [[Ahmed-paša]] okupio je vojsku od 10 000 vojnika, s ciljem, da osvoji [[Poljica|Poljicu]]. Utaborio se u Podgrađu. Poljička djevojka Mila Gojsalić, na silu je izgubila tjelesnu nevinost u šatoru Ahmed-paše. U zoru je ušla u skladište baruta u turskom taboru i zapalila ga. Poginula je zajedno s Ahmed-pašom i brojnim turskim časnicima i vojnicima. Taj događaj je iznenadio i prestrašio preostalu tursku vojsku pa su Poljičani napali Turke i porazili ih.


Njen lik isklesao je [[Ivan Meštrović]] na [[ušće|ušću]] rijeke [[Cetina|Cetine]] kraj [[Omiš]]a. [[Jakov Gotovac]] je skladao operu „Mila Gojsalić” [[1951]]. godine. O njoj je pisao [[August Šenoa]].
Njen lik isklesao je [[Ivan Meštrović]] na [[ušće|ušću]] rijeke [[Cetina|Cetine]] kraj [[Omiš]]a. [[Jakov Gotovac]] je skladao operu „Mila Gojsalić” [[1951]]. godine. O njoj je pisao [[August Šenoa]].

Inačica od 16. listopada 2007. u 01:20

Mila Gojsalić (Kostanje, ? - Podgrađe, 1530.) - hrvatska mučenica


Podrijeklom je iz sela Kostanja u Dalmatinskoj zagori. Živjela je u vremenu borbi između Poljičke republike i Turaka. Godine 1530., turski Ahmed-paša okupio je vojsku od 10 000 vojnika, s ciljem, da osvoji Poljicu. Utaborio se u Podgrađu. Poljička djevojka Mila Gojsalić, na silu je izgubila tjelesnu nevinost u šatoru Ahmed-paše. U zoru je ušla u skladište baruta u turskom taboru i zapalila ga. Poginula je zajedno s Ahmed-pašom i brojnim turskim časnicima i vojnicima. Taj događaj je iznenadio i prestrašio preostalu tursku vojsku pa su Poljičani napali Turke i porazili ih.

Njen lik isklesao je Ivan Meštrović na ušću rijeke Cetine kraj Omiša. Jakov Gotovac je skladao operu „Mila Gojsalić” 1951. godine. O njoj je pisao August Šenoa. U njenom rodnom mjestu Kostanju, održava se ljetna kulturna manifestacija pod nazivom Dani Mile Gojsalić. Na susretu klapa, dodjeljuje se statua nazvana po njoj za promociju dalmatinske baštine. I danas u tom selu žive Gojsalići. Uređena je kuća Mile Gojsalić, u kojoj su pohranjeni zapisi i dokumenti iz 16. stoljeća.