Krunske zemlje Commonwealtha: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 19. listopada 2007. u 23:30

Krunske zemlje Commonwealtha (engleski: Commonwealth Realms) zajedničko je ime za 16 suverenih država koje priznaju britansku kraljicu kao svoju kraljicu i poglavara države. Elizabeta II. nije kraljica Commonwealth Realms (jer to nije suštinski entitet), ona je kraljica svake od ovih država zasebno. U svakoj od njih ona postavlja, neslužbeno po prijedlogu šefa odgovarajuće vlade, generalnog guvernera (engl. Governer-General) koji je njen predstavnik u toj državi. Krunske zemlje Commonwealtha ne treba miješati s Commonwealthom.

Povijesno gledano, tihim raspadom Britanskog Carstva nastaje veći broj neovisnih država koji su do tada bili britanske kolonije ili protektorati. Stjecanjem neovisnosti većina ovih država inicijalno je prihvatila vladajućeg britanskog monarha za poglavara svojih novostvorenih država. Međutim, određen broj na to nije pristao, a mnogi koji su inicijalno pristali na ovakav kompromis kasnije su odlučili samostalno imenovati poglavara države.

Trenutno, sljedeće države čine Krunske zemlje Commonwealtha (Commonwealth Realms):

Ujedinjeno Kraljevstvo

Funkcija kraljice u ovim državama je ceremonijalna i simbolična i ona nema suštinsku moć nad njima. Sve ove države su suverene i imaju mogućnost da proglase republiku. Nasljednik kraljice morat će dobiti odobravanje svake od članica ukoliko želi da preuzme odgovarajuće titule. Ova uloga povijesno je često bila paradoksalna. Tako npr. za vrijeme vladavine kralja Georgea VI., Kanada je Njemačkoj proglasila rat nekoliko dana poslije Britanije tako da je George istovremeno bio u ratu i u miru s Njemačkom. Nešto kasnije, tijekom sukoba Indije i Pakistana 1947., George VI., koji je tada bio kralj obje zemlje, našao se u nedefiniranom ratu protiv samog sebe. Ovo je često otvaralo pitanje da li se zapravo radi o jedinstvenoj kruni ili o više kruna za svaku od država, te koliko naklonjenost pojedinačnim državama utječe na druge. Također, činjenica da je vladajući britanski monarh ujedno i poglavar Anglikanske crkve donosi pitanje da li je moguće da takav vladar predvodi raznoliko stanovništvo kakvo je ono u nekim od Krunskih država.

U mnogim od država kojima trenutno vlada kraljica postoje jake republikanske struje, osobito u Australiji i na Novom Zelandu. Utoliko je opstanak ovakvog stanja stvari pod znakom pitanja. Ipak, mnogi kraljicu smatraju simbolom jedinstva i tradicije koju ne treba mijenjati, što čini relativno izvjesnim da se broj država Commonwealth Realms neće mijenjati za vrijeme vladavine Elizabete II. Ovo će se, najvjerojatnije, u mnogome promijeniti otvaranjem pitanja sukcesije kraljice pogotovo ako su uzme u obzir činjenica da je Australija već jednom odbila da princ Charles postane generalni guverner.

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 [[Slika:Commonwealth Realms map.png|thumb|right|300px|Krunske zemlje Commonwealtha]]
-'''Krunske zemlje Commonwealtha''' ([[engleski jezik|engleski]]: ''Commonwealth Realms'') je zajedničko ime za 16 suverenih država koje priznaju [[UK|britansku]] kraljicu kao svoju kraljicu i šefa države. [[Elizabeta II.]] nije kraljica ''Commonwealth Realms'' (jer to nije suštinski entitet), ona je kraljica svake od ovih država zasebno. U svakoj od njih ona postavlja, neslužbeno po prijedlogu šefa odgovarajuće vlade, generalnog guvernera (engl. Governer-General) koji je njen predstavnik u datoj državi. Krunske zemlje Commonwealtha ne treba miješati sa [[Commonwealth|Commonwealthom]].
+'''Krunske zemlje Commonwealtha''' ([[engleski jezik|engleski]]: ''Commonwealth Realms'') zajedničko je ime za 16 suverenih država koje priznaju [[UK|britansku]] kraljicu kao svoju kraljicu i poglavara države. [[Elizabeta II.]] nije kraljica ''Commonwealth Realms'' (jer to nije suštinski entitet), ona je kraljica svake od ovih država zasebno. U svakoj od njih ona postavlja, neslužbeno po prijedlogu šefa odgovarajuće vlade, generalnog guvernera (engl. Governer-General) koji je njen predstavnik u toj državi. Krunske zemlje Commonwealtha ne treba miješati s [[Commonwealth|Commonwealthom]].
-Povijesno gledano, tihim raspadom [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] nastaje veći broj neovisnih država koji su do tada bili britanske kolonije ili protektorati. Po sticanju neovisnosti većina ovih država je inicijalno prihvatila vladajućeg britanskog monarha za šefa svojih novostvorenih država. Međutim, određen broj na to nije pristao a mnogo onih koji su inicijalno pristali na ovakav kompromis se kasnije odlučuje da samostalno imenuje šefa države.
+Povijesno gledano, tihim raspadom [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] nastaje veći broj neovisnih država koji su do tada bili britanske kolonije ili protektorati. Stjecanjem neovisnosti većina ovih država inicijalno je prihvatila vladajućeg britanskog monarha za poglavara svojih novostvorenih država. Međutim, određen broj na to nije pristao, a mnogi koji su inicijalno pristali na ovakav kompromis kasnije su odlučili samostalno imenovati poglavara države.
@@ Redak 25: / Redak 25: @@
 * [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
-Funkcija kraljice u ovim državama je ceremonijalna i simbolična i ona nema suštinsku moć nad njima. Sve ove države su suverene i imaju mogućnost da proglase [[republika|republiku]]. Nasljednik kraljice će morati dobiti odobravanje svake od članica ukoliko želi da preuzme odgovarajuće titule. Ova uloga je povijesno često bila paradoksalna. Tako npr. za vrijeme vladavine kralja [[George VI.|Georgea VI.]], Kanada je [[Njemačka|Njemačkoj]] proglasila rat nekoliko dana poslije UK tako da je George istovremeno bio u ratu i u miru sa Njemačkom. Nešto kasnije, tijekom sukoba [[Indija|Indije]] i [[Pakistan|Pakistana]] 1947., George VI., koji je tada bio kralj obje zemlje, se našao u nedefiniranom ratu protiv samog sebe. Ovo je često otvaralo pitanje da li se zapravo radi o jedinstvenoj kruni ili o više [[kruna]] za svaku od država, te koliko naklonjenost pojedinačnim državama utječe na druge. Također, činjenica da je vladajući britanski monarh ujedno i poglavar Anglikanske crkve donosi pitanje da li je moguće da takav vladar predvodi raznoliko stanovništvo kakvo je ono u nekim od Krunskih država.
+Funkcija kraljice u ovim državama je ceremonijalna i simbolična i ona nema suštinsku moć nad njima. Sve ove države su suverene i imaju mogućnost da proglase [[republika|republiku]]. Nasljednik kraljice morat će dobiti odobravanje svake od članica ukoliko želi da preuzme odgovarajuće titule. Ova uloga povijesno je često bila paradoksalna. Tako npr. za vrijeme vladavine kralja [[George VI.|Georgea VI.]], Kanada je [[Njemačka|Njemačkoj]] proglasila rat nekoliko dana poslije Britanije tako da je George istovremeno bio u ratu i u miru s Njemačkom. Nešto kasnije, tijekom sukoba [[Indija|Indije]] i [[Pakistan|Pakistana]] 1947., George VI., koji je tada bio kralj obje zemlje, našao se u nedefiniranom ratu protiv samog sebe. Ovo je često otvaralo pitanje da li se zapravo radi o jedinstvenoj kruni ili o više [[kruna]] za svaku od država, te koliko naklonjenost pojedinačnim državama utječe na druge. Također, činjenica da je vladajući britanski monarh ujedno i poglavar Anglikanske crkve donosi pitanje da li je moguće da takav vladar predvodi raznoliko stanovništvo kakvo je ono u nekim od Krunskih država.
-U mnogim od država kojima trenutno vlada kraljica postoje jake republikanske struje, osobito u Australiji i na Novom Zelandu. Utoliko je opstanak ovakvog stanja stvari pod znakom pitanja. Ipak, mnogi vide kraljicu kao simbol jedinstva i tradiciju koju ne treba mjenjati što čini relativno izvjesnim da se broj država ''Commonwealth Realms'' neće mjenjati za vrijeme vladavine Elizabete II. Ovo će se, najvjerojatnije, u mnogome promjeniti otvaranjem pitanja sukcesije kraljice pogotovo ako su uzme u obzir činjenica da je Australija već jednom odbila da princ [[Charles]] postane generalni guverner.
+U mnogim od država kojima trenutno vlada kraljica postoje jake republikanske struje, osobito u Australiji i na Novom Zelandu. Utoliko je opstanak ovakvog stanja stvari pod znakom pitanja. Ipak, mnogi kraljicu smatraju simbolom jedinstva i tradicije koju ne treba mijenjati, što čini relativno izvjesnim da se broj država ''Commonwealth Realms'' neće mijenjati za vrijeme vladavine Elizabete II. Ovo će se, najvjerojatnije, u mnogome promijeniti otvaranjem pitanja sukcesije kraljice pogotovo ako su uzme u obzir činjenica da je Australija već jednom odbila da princ [[Charles]] postane generalni guverner.
 [[Kategorija:Britanska zajednica naroda]]
+[[als:Commonwealth Realm]]
+[[ca:Reialme del Commonwealth]]
+[[de:Commonwealth Realm]]
+[[en:Commonwealth realm]]
+[[es:Monarquía en la Mancomunidad de Naciones]]
+[[fr:Royaume du Commonwealth]]
+[[it:Reame del Commonwealth]]
+[[he:ממלכת חבר העמים הבריטי]]
+[[ku:Commonwealth realm]]
+[[hu:Nemzetközösségi királyság]]
+[[ms:Alam Komanwel]]
+[[ja:英連邦王国]]
+[[no:Samvelderike]]
+[[om:Commonwealth Countries]]
+[[pl:Commonwealth realm]]
+[[ru:Королевства Содружества]]
+[[sr:Крунске земље Комонвелта]]
+[[sh:Komonveltska kraljevstva]]
+[[fi:Commonwealth realm]]
+[[sv:Samväldesrike]]
+[[tl:Commonwealth realm]]
+[[zh:英聯邦王國]]