Magnetit: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 10: | Redak 10: | ||
| molarna_masa = 231,55 g/mol |
| molarna_masa = 231,55 g/mol |
||
| boja = crn |
| boja = crn |
||
| habitus = oktaedarski |
| habitus = oktaedarski, rombododekaedarski |
||
| sustav = kubični, ''Fd''3''m'' |
| sustav = kubični, ''Fd''3''m'' |
||
| sraslaci = |
| sraslaci = primjećeno je srastanje oktaedara |
||
| kalavost = |
| kalavost = nejasna |
||
| lom = |
| lom = |
||
| zilavost = |
| zilavost = |
||
| tvrdoca = 5,5-6,5 |
| tvrdoca = 5,5-6,5 |
||
| sjaj = |
| sjaj = metalni |
||
| polish = |
| polish = |
||
| indeks_loma = |
| indeks_loma = |
||
Redak 33: | Redak 33: | ||
| prepoznatljivost = |
| prepoznatljivost = |
||
| topljivost = |
| topljivost = |
||
| prozirnost = |
| prozirnost = neproziran |
||
| drugo = |
| drugo = |
||
| reference = |
| reference = |
||
Redak 47: | Redak 47: | ||
[[Slika:Magnetit1.jpg|thumb|500px|left|Prikaz strukturnog i magnetskog uređenja magnetita s označenom jediničnom ćelijom]] |
[[Slika:Magnetit1.jpg|thumb|500px|left|Prikaz strukturnog i magnetskog uređenja magnetita s označenom jediničnom ćelijom]] |
||
==Literatura== |
|||
1. R. M. Cornell, U. Schwertmann, The Iron Oxides, Structure, Properties, Reactions, Occurrence and Uses, VCH Publ. Corp., D-69451 Weinheim, Njemačka, 1996. |
|||
[[Kategorija:Minerali]] |
[[Kategorija:Minerali]] |
||
Inačica od 29. listopada 2007. u 13:50
Magnetit | |
---|---|
Magnetit iz Južnog Tirola, sjeverna Italija |
|
Općenito | |
Kategorija | Mineral |
Kemijska formula | Fe3O4 |
Identifikacija | |
Molekularna masa | 231,55 g/mol |
Boja | crn |
Kristalni habitus | oktaedarski, rombododekaedarski |
Kristalni sustav | kubični, Fd3m |
Sraslaci | primjećeno je srastanje oktaedara |
Kalavost | nejasna |
Mohsova tvrdoća | 5,5-6,5 |
Sjaj | metalni |
Ogreb | crn |
Gustoća | 5,18 g/cm3 |
Točka tališta | 1535 °C |
Prozirnost | neproziran |
Magnetit, kemijska formula Fe3O4, je crni ferimagnetički željezov oksid u kojem željezovi atomi imaju dva oksidacijska stanja, +2 i +3. Magnetit je široko rasprostranjen u prirodi i javlja se kao popratni mineral u magmatskim i metamorfnim stijenama. Važna je željezova ruda, a najveća su ležišta u sjevernoj Švedskoj.
Fizička svojstva
Tvrdoća magnetita kreće se od 5,5 do 6,5 na Mohsovoj skali, a specifična težina iznosi 5,18. Magnetit obično tvori oktaedarske kristale. Magnetsko uređenje magnetita na sobnoj temperaturi je ferimagnetsko s Curieovom temperaturom od 850 K.[1].
Kristalna struktura
Magnetit ima strukturu inverznog spinela u kojoj se u šupljinama unutar kubične guste slagaline kisikovih aniona nalaze željezovi kationi oksidacijskog stanja +2 i +3. U jednoj četvrtini raspoloživih tetraedarskih šupljina smješteni su kationi Fe3+, dok su u polovini oktaedarskih šupljina smješteni kationi Fe2+ i Fe3+.
Literatura
1. R. M. Cornell, U. Schwertmann, The Iron Oxides, Structure, Properties, Reactions, Occurrence and Uses, VCH Publ. Corp., D-69451 Weinheim, Njemačka, 1996.
- ↑ R. M. Cornell, U. Schwertmann, The Iron Oxides, Structure, Properties, Reactions, Occurrence and Uses, VCH Publ. Corp., D-69451 Weinheim, Njemačka, 1996.