Epikur: razlika između inačica
m m |
ispravci |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Epikur (341-270. p.n.e.) rođen je na otoku Samosu. Bio je [[filozof]] iz helenističko-rimskog razdoblja. Znanošću se |
Epikur (341-270. p.n.e.) rođen je na otoku Samosu. Bio je [[filozof]] iz helenističko-rimskog razdoblja. Znanošću se počinje baviti s četrnaest godina. Napisao je oko 300 znanstvenih radova a najpoznatiji su: |
||
*''O Prirodi'' |
*''O Prirodi'' |
||
*''O atomima i praznom prostoru'' |
*''O atomima i praznom prostoru'' |
||
| Redak 10: | Redak 10: | ||
== Učenje o biću == |
== Učenje o biću == |
||
Epikur je govorio da |
Epikur je govorio da svijet postoji objektivno i nezavisno od svijesti. |
||
Tvrdio je da se sve sastoji od atoma i praznog prostora, i tu nalazimo sličnost između njegovog učenja i učenja antičkih grčkih atomista [[Leukip]]a i [[Demokrit]]a (doktorska disertacija [[Karl Marx|Karla Marxa]] bila je razlika između učenja Epikura i [[Demokrit]]a). Epikur je uveo novine u atomističko učenje govoreći o slučajnom skretanju atoma. |
Tvrdio je da se sve sastoji od atoma i praznog prostora, i tu nalazimo sličnost između njegovog učenja i učenja antičkih grčkih atomista [[Leukip]]a i [[Demokrit]]a (doktorska disertacija [[Karl Marx|Karla Marxa]] bila je razlika između učenja Epikura i [[Demokrit]]a). Epikur je uveo novine u atomističko učenje govoreći o slučajnom skretanju atoma. |
||
Inačica od 29. listopada 2007. u 22:43
Epikur (341-270. p.n.e.) rođen je na otoku Samosu. Bio je filozof iz helenističko-rimskog razdoblja. Znanošću se počinje baviti s četrnaest godina. Napisao je oko 300 znanstvenih radova a najpoznatiji su:
- O Prirodi
- O atomima i praznom prostoru
- O cilju
- O bogovima
Njegova djela nisu sačuvana u cjelini. O njemu je najviše pisao njegov sljedbenik iz Rima: Tit Lukrecije Kar. Njegovo poznato djelo je "O prirodi stvari". Mjesto gdje je Epikur predavao zvalo se "Epikurov vrt".
Učenje o biću
Epikur je govorio da svijet postoji objektivno i nezavisno od svijesti.
Tvrdio je da se sve sastoji od atoma i praznog prostora, i tu nalazimo sličnost između njegovog učenja i učenja antičkih grčkih atomista Leukipa i Demokrita (doktorska disertacija Karla Marxa bila je razlika između učenja Epikura i Demokrita). Epikur je uveo novine u atomističko učenje govoreći o slučajnom skretanju atoma.
Epikur je u svom učenju tvrdio i da su sve pojave u prirodi uzrokovane unutrašnjim zakonima i da nema nikakvih mističnih sila. Za njega svijet je vječan, materijalan i jedinstven. Poznata je njegova izreka: " Svemir je uvijek bio takav kakav jest i uvijek će takav biti".
Teorija spoznaje (kanonika)
Za Epikura centralni problem je istina. U spoznaji on polazi od osjeta, jer oni odražavaju objektivni svijet, pa čulima treba vjerovati. Do zablude može doći usljed poremećaja u našim čulima ili trenutačne promijene u skladu atoma.
Epikur je govorio i da lik predmeta preko osjeta prodire u naše misli, i u toj tvrdnji je sličan Demokritu i njegovoj "teoriji sličica".
Etika
Epikurova etika je materijalistična i individualna i kao takva antireligiozna. Za njega je najveće dobro blaženstvo i uživanje, i govorio je da sva bića izbjegavaju patnju. Zadatak filozofije je da pronađe put do sreće. Tvrdio je da je pravo uživanje duhovno uživanje, a to je: prijateljstvo i znanje. Tvrdio je da je društvo skup individua, i da pravednost utvrđuju ljudi, ona ne postoji sama od sebe.